neveriel objavljeno: 17. siječanj 2017. Dijeli objavljeno: 17. siječanj 2017. Poštovani, molim vas odgovor na zavrzlamu: 4 brata dijele kuću u jednakim dijelovima. Kuća je fizički nedjeljiva. Brat broj 4 ne plaća kredit koji je sam podigao (otplata je nemoguća). On ne živi u toj kući, ne razgovara sa prvom trojicom kojima je to jedini krov nad glavom. Kuća ide na bubanj, ne javlja se nitko. Banka nakon 2 neuspjele javne dražbe upisuje založno pravo. Brat 1, 2 i 3 se izvansudski dogovore za cifru kojom je banka zadovoljna da se izbriše založno pravo. Kako da sporna četvrtina dođe u vlasništvo prve trojice nakon uplate banci kada banka nije u stvari vlasnik? Unaprijed hvala. Citiraj Link to comment Dijeli na drugim stranicama Više opcija dijeljenja...
Matrix odgovoreno: 17. siječanj 2017. Dijeli odgovoreno: 17. siječanj 2017. Činjenica da ste Banci isplatili bratov dug nedaje vam osnov da na njegovom suvlasničkom dijelu steknete pravo vlasništva,budući da se u vašem slučaju neradi o Rješenju o dosudi donesenom u ovršnom postupku,već ste jednostavno u svojstvu treće osobe izmirili tuđi dug,a što vam daje osnov da od dužnika čiji ste dug izmirili zahtijevate povrat. Vaš obvezno pravni zahtjev zastarijeva protekom 5 godina od dana kad ste izmirili tuđu obvezu. Citiraj Link to comment Dijeli na drugim stranicama Više opcija dijeljenja...
G-man odgovoreno: 17. siječanj 2017. Dijeli odgovoreno: 17. siječanj 2017. Postoji opcija (jasno, ukoliko banka na nju pristane), a to je cesija. Njome na vas prelaze i sporedna prava u vidu zaloga, pa onda kako pišete da brat nema imovine, naplatili bi se iz vrijednosti zaloga. Malo okolnim putem, ali dođete do cilja. Sve ovo se moglo prevenirati da ste na dražbi kupili bratov udio, jedino je pitanje cijene za koju se nudio i cijene koju ste sada ostvarili u dogovoru s bankom. Citiraj Link to comment Dijeli na drugim stranicama Više opcija dijeljenja...
neveriel odgovoreno: 18. siječanj 2017. Autor Dijeli odgovoreno: 18. siječanj 2017. Hvala Vam na informacijama. Srećom još nismo ništa uplatili niti isplatili, postoji samo inicijalni dogovor sa bankom gdje bi se oni izbrisali za cifru koja je manja od njihovih potraživanja ali ih zadovoljava. Naravno, u slučaju takvog dogovora očekujemo da sporni udio postane naše vlasništvo. Cijena na dražbi je bila previsoka. Može li tu banka tj. ovhovoditelj pritisnuti svog ovršenika na bilo koji način, obzirom da je nađeno rješenje za naplatu tražbine? Citiraj Link to comment Dijeli na drugim stranicama Više opcija dijeljenja...
G-man odgovoreno: 18. siječanj 2017. Dijeli odgovoreno: 18. siječanj 2017. Može li tu banka tj. ovhovoditelj pritisnuti svog ovršenika na bilo koji način, obzirom da je nađeno rješenje za naplatu tražbine? Na vašu žalost - ne može. Citiraj Link to comment Dijeli na drugim stranicama Više opcija dijeljenja...
neveriel odgovoreno: 18. siječanj 2017. Autor Dijeli odgovoreno: 18. siječanj 2017. Kakva je praksa u slučaju da javne dražbe "propadaju" obzirom da se nitko ne javlja zbog previsoke cijene? Kako ili kada ili da li sud/banka smanjuje cifru na dražbi potrebnu za minimalnu licitaciju? Citiraj Link to comment Dijeli na drugim stranicama Više opcija dijeljenja...
G-man odgovoreno: 18. siječanj 2017. Dijeli odgovoreno: 18. siječanj 2017. Vidite čl. 102. Ovršnog zakona. Citiraj Link to comment Dijeli na drugim stranicama Više opcija dijeljenja...
Preporučene objave
Uključi se u diskusiju
Možete objaviti sada i registrirati se kasnije. Ako imaš korisnički račun, prijavi se ovdje kako bi objavljivao s tim računom.