Jump to content

Pravni sljednik banke


geronimovt

Preporučene objave

Pozdrav. Na kući je teret za kredit podignut 1977godine kod Kreditne banke Zagreb, kredit je otplaćen ali teret nije obrisan.Kuću bi prodali ali nemožemo dobiti brisovnicu jer banka koja sada posluje pod tim imenom osnovana je1994 godine i nije pravni sljednik banke iz 1970tih godina. Na upit kod ostalih banaka svi odgovaraju da nisu pravni sljednici imenovane banke. Kako saznati pravnog sljednika i na koji naćin dobiti brisovnicu i gdje?

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

prije 9 sati , geronimovt je napisao:

Pozdrav. Na kući je teret za kredit podignut 1977godine kod Kreditne banke Zagreb, kredit je otplaćen ali teret nije obrisan.Kuću bi prodali ali nemožemo dobiti brisovnicu jer banka koja sada posluje pod tim imenom osnovana je1994 godine i nije pravni sljednik banke iz 1970tih godina. Na upit kod ostalih banaka svi odgovaraju da nisu pravni sljednici imenovane banke. Kako saznati pravnog sljednika i na koji naćin dobiti brisovnicu i gdje?

Interesantno. Banka je pretpostavljam preuzela i sve pravne sljedbe iz 1970tih. Da imate duga po istom kreditu, dali bi Vas se sjetili?

Ovako nesto je neprihvatljivo od strane banke prema Vama.

Savjet prijatelja odvjetnika preporucam.

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

  • 10 mjeseci kasnije...

Pozdrav, imam sličnu situaciju na zemljištu mi je teretnica po kreditu dignutom od strane obrtničko štedno kreditne  zadruge Zagreb (iz 1986 god.) i Obrtničko štedna i kreditna zadruga Vrapče  (iz 1998 god.). Krediti su uredno vraćeni. Obadvije banke su u međuvremenu ugašene, te ne mogu naći pravnog sljednika od kojeg bih dobio potvrdu za skidanje tereta. Molim za pomoć

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Čl. 141. st. 1. Zakona o zemljišnim knjigama, a koji govori o amortizaciji i brisanju starih hipotekarnih tražbina, kaže:

˝(1) Vlasnik hipotekom opterećene nekretnine, a isto tako i svaki zajednički vlasnik ili suvlasnik, mogu zahtijevati da zemljišnoknjižni sud pokrene postupak radi amortizacije i brisanja hipotekarne tražbine: – ako je proteklo najmanje trideset godina od uknjižbe hipotekarne tražbine, a u slučaju kad ima daljnjih upisa koji se odnose na nju – od posljednjega od tih upisa; – ako nije moguće pronaći ni one koji su prema upisima ovlašteni, ni njihove pravne slijednike; – ako kroz ovo vrijeme nisu zahtijevani niti primljeni glavnica ni kamate, niti se pravo na koji drugi način ostvarivalo.

(2) Odredba stavka 1. ovoga članka ne odnosi se na hipoteke upisane do 25. prosinca 1958. Takve hipoteke brisat će se po službenoj dužnosti ili po prijedlogu stranke.˝

Znači,u slučajevima kada se radi o starim hipotekama, a koje su određene u naprijed navedenom članku, nije potrebno uz zahtjev za brisanje prilagati i brisovno očitovanje vjerovnika, a kojim isti dozvoljava brisanje hipoteke.

U svim ostalim situacijama, da bi brisali hipoteku koja glasi na tvrtku koja više ne postoji (stečajni postupak je završen), morat ćete tužiti stečajnu masu radi brisanja hipoteke. Prije toga stečajna masa mora dobiti stranačku sposobnost tj. stečajnu masu je potrebno upisati u sudski registar. Nakon ovoga imate ispunjene uvjete za tužbu radi brisanja hipoteke pred sudom, a po uspješnom završetku sudskog postupka, tražit ćete od zemljišnoknjižnog suda brisanje predmetne hipoteke temeljem pravomoćne presude.

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

  • 3 godina kasnije...

Pozdrav, 

Imam pitanje o hipoteci koja je uknjižena u ZK prije 20 godina. Banka koja je upisana kao založni vjerovnik u međuvremenu je pripojena drugoj banci, a ta druga banka je kasnije pripojena trećoj banci.

Budući da je kredit otplaćen, ta "treća banka" nam je uredno izdala brisovno očitovanje. Kao dokaz pravnog sljedništva uz prijedlog bih priložio (iz e-izvatka) djelomični povijesni izvadak (samo odjeljak pravni odnosi) za:

a) "prvu banku" - banku koja je upisana u zemljišnoj knjizi

b) "drugu banku" - banku kojoj je ta "prva banka" pripojena. 

Priložio bih i djelomični aktivni izvadak (samo pravni odnosi) za "treću banku" koja nam je izdala brisovno očitovanje. Iz navedenih dokumenata se po mom mišljenju vidi slijed univerzalne sukcesije. 

Smatrate li da sam u pravu ili bi to trebalo napraviti drugačije?

Hvala i pozdrav. 

 

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

@Borbena7, hvala Vam na odgovoru.

S obzirom da je kredit otplaćen prije više od četiri godine, a brisovno očitovanje smo zatražili (i dobili) prošli tjedan, zanima me je li pristojbu za prijedlog potrebno platiti u iznosu od 50 kn ili u peterostrukom iznosu (250 kn), odnosno je li se stjecanje uvjeta za brisanje založnog prava prema Uredbi o tarifi sudskih pristojbi (60 dana) računa od trenutka isplate kredita ili od dana izdavanja brisovnog očitovanja. 

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Uključi se u diskusiju

Možete objaviti sada i registrirati se kasnije. Ako imaš korisnički račun, prijavi se ovdje kako bi objavljivao s tim računom.

Posjetitelj
Odgovori na ovu temu...

×   Zalijepili ste sadržaj sa formatiranjem..   Ukloni formatiranje

  Only 75 emoji are allowed.

×   Your link has been automatically embedded.   Display as a link instead

×   Vaš je prethodni sadržaj vraćen..   Očisti

×   Ne možete direktno lijepiti slike. Prenesite ili unesite slike iz URL.



×
×
  • Napravi novi...

Važna informacija