Jump to content

naknadno pronadjena imovina


zimbo

Preporučene objave

Naknadno pronađena imovina dijeli se među nasljednicima prema rješenju o nasljeđivanju, osim ako nije bilo odricanja ili ustupanja nasljedstva.

Moj djed Branko umro je 1986g bez oporuke,u rijesenju o nasljedivanju su navedene neke cestice koje je nasljedilo 3 ljudi,moj otac,njegova sestra i moja baka,svako po 1/3,s time da su se djeca(otac i sestra) odrekli svoga dijela u korist majke dok je ziva.Nakon toga moja baba potpisuje sa sinom ugovor o dozivotnom uzdrzavanju u kojem stoji da mu ona ostavlja svu svoju pokretnu i nepokretnu imovinu i mogucu naknadno pronađenu imovinu,naravno,nakon smrti.Baba mi je umrla prije 2g i uvidom u oporuku djeda vidim da u rjesenju nisu navedene cestice na kojima se nalaze 2 kuce i 2 velika zemljista.Sestra to sad tretira kao naknadno pronađenu imovinu koja se dijeli 50%/50%, ja mislim da ima pravo na 1/3 temeljem ugovora o doživotnom uzdržavanju,odvjetnica mi kaze da imam pravo na 2/3 imovine,TKO JE U PRAVU?

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

moja baba potpisuje sa sinom ugovor o dozivotnom uzdrzavanju u kojem stoji da mu ona ostavlja svu svoju pokretnu i nepokretnu imovinu i mogucu naknadno pronađenu imovinu,

odvjetnica mi kaze da imam pravo na 2/3 imovine,

 

1/3-ina na temelju zakonskog nasljedjivanja,a 1/3- na temelju ugovora o doz.izdrzavanju.

Bez obzira sto se za konkretnu imovinu nije znalo u vrijeme ostavinske rasprave,ona je ex lege presla na nasljednike,pa tako svojom 1/3-inom i na baku,a buduci da je ugovorom o doz.izdrzavanju odredila i buducu imovinu(za koju nezna)onda je jasno da je odvjetnica u pravu.

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

  • 1 mjesec kasnije...

odrzano je rociste,druga strana nije htijela dati nasljenicku izjavu jer toboze nije znala za ugovor(nije ni morala znati) i sutkinja nam je predlozila da se dogovorimo do drugog rocista,sta ukoliko se ne dogovorimo,a necemo jer ce ucjenjivat,sta moze sudac u tom slucaju ucinit,presudit 2/3 za mene i drugu stranu uputit u parnicu za pobijanje ugovora o dozivotnom uzdrzavanju ili sto drugo??

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

  • 4 tjedna kasnije...

kakva korist onda od ugovora o dozivotnom uzdrzavanju,parnica moze godinama trajat i nadzivit moga oca i mene,odvjetnicima je cilj rastezat proces da si uzmu vise novaca.Da li je moguce trazit izuzece nadleznog opcinskog suda(ukoliko bude parnica) s obzirom da zainteresirana strana radi samo kat nize u zgradi suda i pozna se sa sutkinj-om/ama(maleno mjesto)??

Da li ja placam porez na nekretnine ukoliko potpisem ugovor o DOSMRTNOM uzdrzavanju s ocem?

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

  • 1 mjesec kasnije...

Bogami odrzali mi 2 rocista,na 1. nas sutkinja upucuje u dogovor,ukoliko se ne dogovorimo salje drugu stranu u parnicu pobijanja ugovora o dozivotnom uzdrzasvanju,nakon 2 mjeseca bez dogovora dolazim na rociste i sada ja imam rok od 30 dana da podignem parnicu u kojoj cu pokusat dokazat da je baba u casu smrti bila vlasnikom spornih cestica,a nije(sve je bilo upisano na djeda koji je umro prije nje),jedino je bila u posjedu istih,ne znam da li ce se to uzeti u obzir?Čudan neki sud,da tako mijenja odluke...

PS:Sve vas je prozvala sarlatanima zbog gornjih postova :)

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Baka je mogla biti vlasnikom dijela spornih nekretnina po dva temelja - kao bračne stečevine i kao nasljednica.

 

Radi se o bračnoj stečevini ako su sporne nekretnine stečene za vrijeme braka prihodom od rada. Iz činjenice da se pitanje bračne stečevine nije postavilo u ostavinskom postupku za imovinu koja je raspoređena po mojem mišljenju ne proizlazi da se ne može postaviti za naknadno pronađenu imovinu.

 

Što se tiče nasljeđivanja, iz Zakona o nasljeđivanju:

 

Prelazak ostavine na nasljednike

 

Članak 129.

 

(1) U času ostaviteljeve smrti nasljednik stječe nasljedno pravo i na njega po sili zakona prelazi ostavina umrle osobe, čime postaje njegovo nasljedstvo.

 

(2) U istom času nasljednik stječe i ostala prava i obveze vezane uz njegovo svojstvo nasljednika, ako što drugo ne proizlazi iz njihove pravne naravi.

....

 

Dakle, baka je postala nasljednikom djeda u trenutku njegove smrti, i to odnosu na svu njegovu imovinu, bila ona raspravljena u ostavinskom postupku ili ne, i mogla je njome valjano raspolagati.

 

Ali imam i jednu lošu vijest. Iz osobnog iskustva znam da suci (od općinskog do Ustavnog suda) ignoriraju ovu odredbu i stjecanje prava vlasništva i drugih prava temeljem nasljeđivanja vežu isključivo uz pravomoćnost rješenja o nasljeđivanju. Čini se da je i vaša sutkinja takav primjerak, jer ovo što je propisano u Zakonu o nasljeđivanju ne treba ni u kakvoj parnici dokazivati, već ostavinski sud mora poći od te odredbe u svom odlučivanju, a u parnicu poslati onoga tko to osporava.

 

(Tako da bi se imalo što raspravljati o šarlatanstvu .... )

 

Da sam na vašem mjestu, ja bih se žalio na rješenje kojim ste upućeni u parnicu, osim ako bakino vlasništvo ne namjeravate dokazivati temeljem bračne stečevine. Iako - s obzirom na prethodno rečeno - od žalbe ne bih puno očekivao. No, u rješenju po žalbi bi vam barem morali obrazložiti ovakvo pravno stajalište, pa biste bolje mogli ocijeniti na čemu ste.

 

U svakom slučaju, pripremite se da ćete na sudu slijedećih godina biti kao kod kuće :-) (Nažalost ne zato što je vaš slučaj složen, nego iz razloga koje sam naveo.)

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

KS i ranije Matrix su sve rekli.

 

Ovo "šarlatanstvo" neću komentirati, za razliku od dotične sutkinje, nisam tašt niti smatram da sam "popio" svu pamet svijeta. A niti mijenjam mišljenja kao Hrvat stranke.

 

Ali, kao što je KS napomenuo, spomenuta odredba se ignorira (vjerujem da je i iz tog razloga stav sutkinje takav). Ipak, smatram da sam našao jednu odluku VSRH-a koja bi se mogla iskoristiti u vašu korist - http://sudskapraksa.vsrh.hr/supra/OdlukaTekst.asp?docID=3E28377D8AE9&Anonimizirano=3D&Title=5A4255079C88BA541461E65981CE689243EE9308

 

Poprilično stara odluka, ali vidite s odvjetnicom, možda bi se mogla iskoristiti (također se radi o vanknjižnom vlasništvu, jedina razlika jeste da je u ovom slučaju ono bilo precizirano u pogledu nekretnina koje su vanknjižno vlasništvo, a u vašem to nažalost nije slučaj).

 

Ima ovdje još zanimljivih stvari - recimo činjenica kako je sukladno starom ZN-u (1971.), a koji je bio na snazi u vrijeme smrti ostavitelja (djeda), glede odricanje od nasljedstva nije bilo odredbe iz današnjeg ZN-a kako se odricanje od nasljedstva ne odnosi na naknadno pronađenu imovinu, pogotovo ne onu koja je bila poznata svim nasljednicima (a u ovom vašem slučaju ispada da jeste). Ali neću o tome, nije to bit predmeta.

 

Gledajte, Zimbo - nitko ovdje vas ne nagovara da idete u parnicu. Odluka je samo vaša. Osobno smatram da ste u pravu i da ova odluka VSRH govori u vašem smjeru, ali kakva bi bila odluka suda - to nitko ovdje ne može reći sa 100%-tnom sigurnošću.

 

U svakom slučaju, ukoliko odlučite ići u parnicu, ja bi vas zamolio da ovdje povratno javite kako ste prošli.

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Bilo bi dobro da citirate kako je točno sutkinja obrazložila svoju odluku da vas pošalje u parnicu.

 

Iako bi vam žalba na ovu odluku vjerojatno oduljila cijeli postupak, moje mišljenje da bi to bilo dobro polazi od pretpostavke da bi se sud već u ovoj fazi postupka morao izjasniti priznaje li navedenu odredbu Zakona o nasljeđivanje ovdje kao relevantnu ili ne, odnosno da li je upravo to sporno. Rješenje po takvoj žalbi se može očekivati relativno brzo, dok za parnični postupak možete biti sigurni da će se oduljiti.

 

Inače, nisam htio reći da baš svi suci baš uvijek ignoriraju ovu odredbu, ali poznato mi je da ih dosta to čini. Sama činjenica da ćete u sudskoj praksi naći više revizija kojima se ukidaju presude nižih sudova upravo zbog nepoštivanja te odredbe ukazuje na to da suci imaju problema s tim, jer inače ne bi tako jednostavna stvar morala doći čak do revizije.

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

utvrđuje se da su pristupili:-JA punom nasljednika oca

-X punomocenik tete

Prisutni suglasno navode kako sukladno prijedlogu s prethodnog rocista od 11.7.2014.g. nisu uspijeli dogovorno rijesiti nesuglasice oko nasljednickih udjela.

Punom. nasljednika JA navodi kako ostaje kod prijedloga za donosenje dopunskog rjesenja o nasljeđivanju iza djeda i prijedloga da se njemu dodijeli 2/3 dijela imovine ostavitelja ,a sunasljednici X da se dodijeli 1/3 sunasljednickod dijela.

Punom nasljednice x navodi kako ostaje kod navoda s prethodnog rocista ponovo isticuci da nema pravne osnove za takvom podijelom.

Utvrđuje se da je predlagateljsvoj prijedlog od 7.6.2014 naslovio "prijedlog za donosenjem dopunskog rijesenja o nasljeđivanju",međutim obzirom po viđenju ovog suda nema zakonske osnove za donosenje dopunskog rijesenja o nasljeđivanju jer se u konkretnom slucaju zapravo radi o imovini koja je pronađena nakon smrti ostavitelja (djeda) i nakon sto je vec proveden ostavinski postupak iza istog i rijesenje o nasljeđivanju od 5..71987 i to cestice xy za cijelo na ostavitelja i zq ušisanih na 1/2 ostavitelja,a koje rjesenje je postalo pravomocno.Stoga dakle,radi se o naknadno pronađenoj imovini iza ostavitelja i istu treba raspraviti sukladno čl.232. Zakona o nasljeđivanju jer bi se o dopuniradilo o slučaju iz čl.339. st.1.,čl.347. ZPP-a u svezi sa čl.175 st.2 Zakona o nasljeđivanju,jer se u konkretnom slučaju ne radi o situaciji da je sud kod ostavinskog postupka koji se vodio ppo posl.br. xgsgs propustio odlučitio nekom od zahtijeva stranaka.

Obzirom je istim člankom propisano da ako se nakon pravomoćnosti riješenja o nasljeđivanju pronaađe imovina koja nije obuhvaćena tim rjesenjem sud nece ponovo provoditi ostavinsku raspravu,nego će imovionu novim rjesenjem rasporediti na temelju prije donesenog rijesenja o nasljeđivanju.Međutim,prema ustaljenoj sudskoj praksi,ako je među nasljednicima sporno da li naknadno pronađena imovina spada u ostavinu sud će odbiti prijedlog da se naknadno pronađena imovina rasporedi na nasljednike te predlagatelja uputiti(MENE) u parnici ostvaruje svoja prava (tako u odluci ŽS u Zadru posl. br. Gž-2281/12-2 16. 1. 2013g) međutim,u konkretnom slučaju nije sporno da li naknadno pronađena imovina spada u ostavinu već su sporni nasljednički udjelibudući da predlagastelj (JA) smatra da bi ga trebalo pripasti2/3 dijela na naknadno pronađenoj imovini ostavitelja,a njegovu sestru x 1/3dijela dok x smatra da bi ih trebalo pripasti svakoga za 1/2 dijela istih nekretnina

u svojim tvrdnjama (moj otac) se poziva na ugovor o darivanju koji je on sklopio s majkom 19.2 1995. kao i na ugovor o doživotnom uzdržavanju od 20.2.1995.g.

rješenje:

1. prekida se ostavinski postupak iza pokojnog djeda

2.Upućuje se u parnicu sin ostavitelja protiv kceri ostavitelja radi utvrđivanaj suvlasničkih udjela.

3.Određuje se rok od 30dana u kojem upucenea starnka trebaju pokrenuti šparnicu te o pokretanju obavijestiti sud.

4.ako stranke u određenopm roku pristupe parnici,prekid postupka će trajati dok parnica ne bude pravomoćno završena.

5.ukoliko stranke u određenom roku ne pristupe po toč. 3. izreke ovog rjesenja ,prekinuti će se postupak nastaviti i dovršiti bez obzira nas zahtjeve glede kojih su stranke upućene u parnicu.U tom slučaju stranke koje su upućene na parnicu mogu svoja prava ostvarivati u postupku u koji su upućene.

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

u neformalnom razgovoru mi je sutkinja rekla da ce i u parnici na moje dokaze donesti istu presudu,(" mozes Antu Nobila zvat,ukoliko baba ne ozivi presuda ce bit ista"),trebat cu dokazat da je baba u casu smrti bila vlasnica tih nekretnina,sto nije bila,bila je u posjedu istih,pise na posjedovnom listu 1/3 baba,1/3 kcer,1/3 sin,da li to vrijedi kao dokaz vanknjiznog vlasnistva?U ugovoru o dozivotnom uzdrzavanju izmedju moga oca i njegove majke pise svu moju pokretnu i nepokretnu imovinu,a koja nije naznačena u ovom ugovoru,kao i eventualno naknadno pronađenu imovinu,te moju(majke) imovinu koja se najde u posjedovnom listu kao vanknjizna imovina.

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

U čemu se razlikuju darovni ugovor i ugovor o doživotnom uzdržavanju, vidim da su sklopljeni u razmaku od jednog dana što je malo čudno. Naime, ono što je baka darovala, to više nije bilo njezino pa nije moglo biti predmet ugovora o doživotnom uzdržavanju.

 

Također sam tek sad uočio da ste napisali da su se sin i kćer odrekli iza smrti oca (tj. djeda) nasljedstva u korist bake dok je živa, pa me to navodi na pomisao da se nije radilo o odricanju u korist sunasljednika nego o davanju doživotnog uživanja, jer odricanje u nečiju korist ne može biti uvjetovano niti na neko vrijeme. Ali za osnovni problem to ovdje nije bitno.

 

Neovisno o tome, baka je u trenutku smrti svoga supruga (djeda) naslijedila 1/3 njegove imovine po zakonu (ovdje zanemarimo odricanje drugih sunasljednika u njezinu korist), i to i one koja je bila predmet ostavinskog postupka iza djeda, i one koja to nije bila, i mogla je njome raspolagati. Posjedovno stanje u katastru nije odlučujuće za vlasničke odnose, a upis vlasništva u z.k iznimno nije presudan kad se radi o nasljeđivanju, jer u tom slučaju je upisan pokojnik kao vlasnik što je pravno nemoguće, a to automatski znači da se na njegovom mjestu računaju nasljednici onog trena kad umre.

 

Potpuno je neuobičajeno da se sudac obraća strankama sa ti, da prijeti i sasvim je neprofesionalno da unaprijed i prije provođenja postupka i izvođenja dokaza najavljuje presudu, tako da ostajem pri stavu da bi se o šarlatanstvu bez obzira na formalnu titulu i položaj ovdje dalo raspravljati.

 

Ipak, to da se vas upućuje u parnicu i nije toliko pogrešno jer sud polazi od stanja u zemljišnim knjigama, a vaši ugovori nisu u njima provedeni. Situacije u kojima je dvojbeno koga od suprotstavljenih nasljednika uputiti u parnicu nisu neuobičajene.

 

Prvostupanjski sud nije zadnja instanca, nego tek prva, i sutkinjina neće biti zadnja ali - kao što je G-man napisao, nitko vam ne može sa 100%-tnom sigurnošću prognozirati ishod. Ono što se s obzirom na njezin stav može prognozirati je da će postupak potrajati.

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Tek sam sada uočio ono što je prvo trebalo uočiti - vi ste pogrešno postavili pitanje (na što kao stranka imate pravo), a sutkinja pogrešno prihvatila vaš tako formulirani stav (a ona bi trebala gledati suštinu a ne formu zahtjeva stranke).

 

U vašem slučaju nije sporno koliki dio koji nasljednik treba naslijediti, nego što čini naknadno pronađenu imovinu!

 

Naime, vi se pozivate na ugovor o doživotnom uzdržavanju, a imovina obuhvaćena takvim ugovorom ne ulazi u sastav ostavine. Isto vrijedi i za darovni ugovor. Dakle, ako ta imovina čini 1/3 cijele naknadno pronađene imovine, onda u sastav ostavine ulaze preostale 2/3 koje se dijele popola, budući da su 2 nasljednika. Suprotna strana očito zastupa stav da je predmet nasljeđivanja cijela imovina.

 

Dakle, po mojem ste mišljenju u pravu kad očekujete 2/3 cijele naknadno pronađene imovine, ali ne temeljem nasljeđivanja, nego 1/3 temeljem ugovora o doživotnom uzdržavanju, a 1/3 temeljem nasljeđivanja ostavine (tj. 1/2 od 2/3 cijele imovine). Ovo vam je već Matrix napisao, ali čini mi se da niste obraćali pažnju na "detalje" (koji uopće nisu detalji).

 

Dakle, osim što ste pogrešno tražili donošenje dopunskog rješenja o nasljeđivanju (pa je sutkinja razlučila formu od sadržaja), pogrešno ste i formulirali zahtjev, i čini mi se da vas je sutkinja uhvatila na vaš vlastiti lijepak.

 

Ako vas je zastupala odvjetnica (a ne mogu vjerovati da ona ne bi znala razliku između dopunskog rješenja o nasljeđivanju i raspoređivanja naknadno pronađene imovine), mijenjajte odvjetnicu, a ako ste se zastupali sami, prestanite se igrati i uzmite odvjetnika/cu, što prije to bolje.

 

Što će sada biti, da li možete podnijeti tužbu koje bi tužbeni zahtjev bio drugačiji od onoga zbog kojeg ste upućeni u parnicu, ili bi bilo bolje žaliti se na rješenje - doista ne znam. Zakomplicirali ste relativno jednostavnu situaciju. Mislim da žalba ne može škoditi, ali ...

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Darovni ugovor nije sporan,napravljen je za onu imovinu koja je raspravljena nakon djedove smrti i ukljucuje cestice koje nisu predmetom ovoga spora,ne znam zbog cega je to sutkinja uvrstila sada,to rjesenje(iza djeda) sam vidio,nigdje se ne spominje odricanje djece u korist majke,nego su jednostavno izostavljene sporne cestice,slucajno ili namjerno ne znam,kuca u kojoj su zivili moj otac i njegova majka+ 5ha zemlje,zive u kuci koje nisu vlasnici,za mene van pameti,citali ste tu i gore slucajeve.Odvjetnica je bila pro bono,zasto ovo sve vama pisem i trazim savjete,jednostavno,nemam 5000E za odvjetnika da mu predam papire i kazem rijesi.

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

...

...u rijesenju o nasljedivanju su navedene neke cestice koje je nasljedilo 3 ljudi,moj otac,njegova sestra i moja baka,svako po 1/3, s time da su se djeca(otac i sestra) odrekli svoga dijela u korist majke dok je ziva....

 

...

o rjesenje(iza djeda) sam vidio,nigdje se ne spominje odricanje djece u korist majke

...

 

Uz ovakvo objašnjavanje ne čudite se ako dobijete pogrešan odgovor.

 

Otkud sutkinja zna za darovni ugovor ako nije proveden u zemljišnim knjigama?

 

Tko živi u kući koje nisu vlasnici?

 

Savjete ste dobili odmah na početku, i to dobre, ali ih niste slušali.

 

Jasno vam je napisano da 1/3 stječete temeljem ugovora o doživotnom uzdržavanju, a 1/3 temeljem nasljeđivanja, a vi ste tražili 2/3 kao nasljedstvo. Možda i niste tako rekli, ali niste ni reagirali (vi ili vaša odvjetnica, svejedno) kad je sutkinja tako interpretirala, a računa se samo ono što uđe u zapisnik.

 

Ovo s 5000 EUR ste pretjerali. Izračunajte što vam se isplati a što ne, uzmite u obzir i to da onaj tko izgubi parnicu plaća suprotnoj strani troškove.

 

Ovakva mišljenja na forumu ne mogu nikako zamijeniti stručnu pomoć, jako je velika razlika između ovakvog jednokratnog savjetovanja i zastupanja. Npr. ovdje ne možete naučiti postupovna pravila koje nerijetko mogu imate veći utjecaj na ishod od onoga što je zapravo bit nekog spora.

 

Ako u ugovoru o doživotnom uzdržavanju ne postoji još neka caka koju ste prešutjeli ili krivo naveli, mislim da imate dobre šanse dokazati da je ta 1/3 u vlasništvu vašeg oca odnosno vašem i da ne ulazi u ostavinu, ali ne uz ovakav pristup. Kako sada postupiti poslije ovakvog rješenja, već sam vam napisao - ne znam.

 

Odlučujete sami.

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

darovni ugovor je proveden u zk 96.g.,spomenula ga je druga strana na sudu u 1. rocistu,jer su htijeli i njega osporit (valjda nuzni dio),za mene nije sporan,baba je bila uknjizena kao vlasnik tih cestica i svoju 1/3 je darovala ocu,nakon toga su potpisali ugovor o dozivotnom uzdrzavanju da bi obuhvatili cestice 2 kuce i 2 terena koji nisu bili u rijesenju o nasljeđivanju od djeda,problem je sto baba nije bila upisana kao vlasnik tih kuca i terena,to je ta naknadno nađena imovina u kojoj su baba i otac zivjeli.I meni su to kosturi iz ormara,prvo mi je otac rekao da su se odrekli,poslije vidim da toga nema,udaljen sam 200km od suda,otok,podstanar,ukratko katastrofa :)

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Savjetovala me samo,ovo je sta mi je napisala i toga sam se drzao,prijedlog za donosenje dopunskog rijesenja o nasljeđivanju,2/3 mom ocu sestri 1/3,spomenut je ugovor o dozivotnom uzdrzavanju,kao osnova za podjelu 66%-33%,sutkinja trazi da dokazem da je baba bila vlasnik necega u casu smrti,sto nije ni bila(na njenoj ostavinskoj se pojavio moj otac i izjavio da nije bila nicega vlasnik ,pa stoga nema sta podijelit iza nje),za mene glupa izjava,ali istinita,u cas smrti nije imala nista u vlasnistvu, sporne cestice i kuce se sada dijele u ovom postupku,za babinog zivota se to nije diralo.

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Možete li biti precizniji u izražavanju?

 

Ja iz ovakvog odgovora mogu samo nagađati da odvjetnica nije bila na ročištima.

 

Na prvo pitanje mi niti niste odgovorili. Nisam vas pitao što se događalo, nego što piše u zapisniku s ročišta.

 

Ako ostajete kod ove zadnje izjave da baka nije bila vlasnica ničega u trenutku svoje smrti (što je suprotno svemu što je na ovoj temi do sada rečeno) onda je svaki daljnji razgovor besmislen, a sutkinja je potpuno u pravu.

 

Jako je teško razgovarati sa sugovornikom kao što ste vi, koji svako malo iznosi potpuno suprotne stavove (a ovo vam je već treći puta), a ono što mu se napiše niti ne čita.

 

Ako se složimo da je u trenutku smrti svoga supruga postala nasljednik 1/3 sveukupne njegove imovine, uključujući i naknadno pronađenu imovinu, onda - pod pretpostavkom da je darovni ugovor valjano formuliran - možete to u parnici dokazati, i time dokazati da ta 1/3 ne ulazi u ostavinu kod ove naknadno pronađene imovine.

 

To što je vaš otac u ostavinskom postupku izjavio da baka nema imovine po mojem mišljenju nije bitno, jer se ta izjava odnosila na poznato stanje u vrijeme održavanja rasprave, a ovdje se radi o naknadno pronađenoj imovini ne samo iza djeda, nego i iza bake.

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Prisutni opunomocenici suglasno navode kako iza ostavitelja su ostala djeca x kćer i y sin ,dok je supruga z u međuvremenu umrla i to 16.10. 2011g.,te je proveden ostavinski postupak kod JB u Pagu pod posl. br. ......,te da je rijesenjem utvrđeno da se neće provoditi ostavinska rasprava iza supruge,jer ista u trenutku smrti nije bila vlasnikom nekretnina.Primjerak rjesenja za spis predaje punomooćenik y-a,JA.

Punomoć. nasljednice x ističe kako u ovaj čas nije spremna dati nasljednicku izjavu i predlaze dogovorni sastanak s punomoc. y-a radi dogovora o podjeli imovine,prvenstveno iz razloga jer ugovor o dozivotnom uzdrzavanju od 20.2. 1995. sklopljen izmedju y-a i z-a nije prijavljen tijekom ostavinske rasprave iz iste ,a kao niti ugovor o darivanju sklopljen izmedju istih osoba 19.2.1995.g.,pa kako do ovoga postupka nisu imalisaznanja o istima predlaze da se današnje ročiste odgodi.

Punom nasljednika JA istice kako ni on nije znao za predmetne ugovore,da je iste naknadno pronasao,ta da je suglasan da se danasnje rociste odgodi radi pokusaja mirnog rjesenja ovog postupka.

z-baba

y-otac

x-teta

nakon toga dolazi rociste cije rijesenje sam gore napisao.

u casu smrti nista nije glasilo na moju babu,barem ne u katastru,u gruntovnici je bila u posjedu 1/3 spornih cestica,kuca,mislim da mi ugovor o dozivotnom daje za pravo traziti babinu 1/3,jer da nema ugovora bilo bi 50%-50%,zasto ta imovina nije bila podijeljena sa babinog zivota,da svatko ima !/3,nakon smrti babe ,ugovor i ide 33%-66%,bilo bi prejednostavno :)

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Predlažem vam da se žalite na rješenje prvostupanjskog suda (ako nije istekao rok). U žalbi biste trebali navesti da svoje pravo na 1/3 predmetne imovine temeljite na ugovoru o doživotnom uzdržavanju, a imovina koja je predmet ugovora o uzdržavanju ne uračunava se u ostavinu, pa je prema tome prvostupanjski sud pogrešno utvrdio da su između stranaka sporni nasljednički udjeli, a sporan je zapravo sastav ostavine.

 

Također je prvostupanjski sud pogrešno vas uputio u parnicu jer nema razloga sumnjati u ugovor o uzdržavanju, niti je sud obrazložio zašto smatra da bi taj ugovor bio sporan. Budući da drugi sunasljednik osporava taj ugovor, onda je njega trebalo uputiti u parnicu.

 

Po mojem mišljenju prvi zahtjev bi mogao proći bez obzira na to što ste brljali na ročištima, a drugi vjerojatno ne, jer će sud vjerojatno stati na stajalište da prednost ima stanje u zemljišnim knjigama, ali možete pokušati.

 

Ako podnesete žalbu, rok za podnošenje tužbe se ne računa do drugostupanjskog rješenja. Ako vam žalba bude odbijena, opet možete podnijeti tužbu prema odluci prvostupanjskog suda kakva je sada. Ono što ne znam je to da li će ostavinski sud smatrati da ste postupili po rješenju ako podnesete tužbu s drugačijim tužbenim zahtjevom od onoga zbog kojega ste upućeni u parnicu. Po mojem mišljenju bi svakako morao prekinuti postupak jer je utvrđenje sastava ostavine svakako stvar bez koje se ostavinski postupak ne može nastaviti, ali nisam siguran.

 

No, nikako ne podnosite žalbu niti tužbu sami, već isključivo uz pomoć odvjetnika, jer uz ovakav vaš pristup stvarima kakav ste pokazali ovdje, kontradiktorne izjave, pogrešno tumačenje vlasništva i neshvaćanje elementarnih pojmova nemate nikakve šanse uspjeti, pa i da ste 100% u pravu.

 

Inače još uvijek me kopka sadržaj tog vašeg ugovora o doživotnom uzdržavanju. Ako je sva poznata imovina bila predmet darovnog ugovora, a druga imovina nije bila poznata, onda ispada da je sklopljen ugovor o uzdržavanju kojim primatelj uzdržavanja uzdržavatelju daje samo nepoznatu, hipotetsku imovinu. Iako se u takvom ugovoru može opisati imovinu samo kao "svu imovinu primatelja uzdržavanja", ipak je takav ugovor čudan jer je uzdržavatelj dobro znao da je darovnim ugovorom dobio svu poznatu imovinu, pa rezultat ugovora o uzdržavanju može biti da dobije ništa, a preuzeo je obavezu.

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Uključi se u diskusiju

Možete objaviti sada i registrirati se kasnije. Ako imaš korisnički račun, prijavi se ovdje kako bi objavljivao s tim računom.

Posjetitelj
Odgovori na ovu temu...

×   Zalijepili ste sadržaj sa formatiranjem..   Ukloni formatiranje

  Only 75 emoji are allowed.

×   Your link has been automatically embedded.   Display as a link instead

×   Vaš je prethodni sadržaj vraćen..   Očisti

×   Ne možete direktno lijepiti slike. Prenesite ili unesite slike iz URL.



×
×
  • Napravi novi...

Važna informacija