Naplata koristenja

[ponton]

Otvaram temu u obaveznom pravu, a u vezi teme iz foruma Stvarno pravo "Postupak nakon odbacene revizije" i ovako stoje cinjenice:    susjed je u produzetku moje kat. cestice, 2003. godine zauzeo dio mog zemljista, i to kanal, koji dijeli dvije nase kat. cestice, svaki je vlasnik u 1/2 ; međa ide po sredini kanala, i to tako da je ne pitajući mene kao suvlasnika bespravno, bez projektno-tehnicke dokumentacije postavio cijevi u kanal, zatrpao ga, i jos s ulicne strane kada ga je zatrpao postavio na moj dio zemljista ogradu, tako da je meni onemogućen pristup s ulicne strane, a sve do tada sam imao slobodan pristup. Susjeda sam vise puta na to usmeno upozoravao i kako to nije dalo rezultata u 10. mjesecu 2010 godine, podignuo sam reinvidikacijsku tuzbu - radi predaje u vlasnicki posjed.Tuzbu sam dobio i imam pravomoćnu presudu iz 4mj./2014; da mi susjed moj dio zemljista treba predati u posjed, a da ukloni ogradu sa mog dijela zemljista imam pravomoćnu presudu iz 4mj./2015; i sada jos ostaje postupiti po rjesenju Zupanijskog suda, jer je vraćeno na prvostupanjski postupak; a to je odluciti o dovođenju kanala u prvobitno stanje; odnosno da se bespravno postavljene cijevi izvade van iz kanala.Jasno mi je da imam pravo na naknadu za koristenje dijela mog zemljista, jer susjed je zauzeo po nalazu vjestaka 82 m2 građevinskog zemljista. Trebam podnjeti tuzbu, samo se dvoumim, sta bih bilo bolje za mene, koji bih bio osnov tuzbenog zahtjeva: 1.Stjecanje bez osnove prema cl. 1120. ZOO; ali koliko sam shvatio prema navedenom clanku mogu traziti najamninu, tj naknadu koristi za koristenje mog dijela zemljista, prema cl.225. ZOO samo 5 godina unatrag, jer sve ostalo je u zastari.Pitam se ako podnesem ove godine 2017, samo za koristenje od 2012 godine, ili se uzima od podnosenja reinvidikacijske tuzbe, koja je podnesena 2010. godine i 5 godina prije je od 2005. god. ili 2.Prekoracenje međe građenjem prema cl. 155. st.3. ZV  koji navodi : "Vlasnik zemljista na kojem se nalazi dio tuđe zgrade (u ovom slucaju cijevi) ima pravo na naknadu u obliku novcane rente, a u visini zakupnine za zahvaćeno zemljiste, koju je svagdasnji vlasnik zgrade duzan plaćati svagdasnjem vlasniku opterećenog zemljista sve dok postoji dio zgrade na tom zemljistu" , a kako jos nije odluceno po pitanju vađenja cijevi cl. 155. st.1. ZV navodi da vlasnik ima pravo zahtjevati uspostavu prijasnjeg stanja. Ja sam skloniji krenuti sa tuzbom ciji bih osnov bio prekoracenje međe građenjem, jer koliko razumijem imao bih pravo na naknadu, zakupninu, od kada postoji dio zgrade (cijevi u kanalu) na mom dijelu zemljista, sto znaci od 2004 godine, ne bih bio zastarni rok od 5 godina kao kod stjecanja bez osnove, pa sve do podizanja tuzbe , molio bih za misljenje?.

 

 

 

[Spitfire]

Čini mi se da to baš i ne bi prošlo jer je ZVDSP u tome dijelu jasan, "ako je građenjem zgrade...", "nalazi dio tuđe zgrade".

[ponton]

Postovani Spitfire, Vas odgovor mi nije jasan , sta ste mislili pod "ako je građenjem zgrade" i "nalazi dio tuđe zgrade" ?.

[Spitfire]

Cijevi nisu zgrada.

Pretpostavke za primjenu pravila koja uređuju prekoračenje međe građenjem u smislu čl.155 su da je izgrađena zgrada, da je građenjem iste prekoračena međa i zahvačen dio susjednog zemljišta, te da je susjedno zemljište tuđe vlasništvo.

Na pitanje što se smatra zgradom (i posebno kako ocjeniti je li zgrada izgrađena) rješeno je odredbama čl.152 st.5 ZVDSP-a,

 (5) Sa stajališta ovoga Zakona smatra se zgradom svaki građevinski objekt koji se razmjerno trajno povezao sa zemljišnom česticom na njezinoj površini ili ispod nje, s time da je zgrada izgrađena kad je dovedena u takvo stanje da ju je moguće rabiti za svrhu kojoj takve zgrade redovito služe. Uz to bih mogao dodati i da je u Pravnom leksikonu zgrada definirana kao vrsta građevine namjenjena stambenim ili poslovnim potrebama.

[ponton]

Postovani Spitfire, hvala na odgovoru.Jasna su mi pravila koja ste napisali za prekoracenje međe građenjem, u smislu cl.155 ZV. ,jer iz mog uvodnog posta, sve navedeno je opisano, postavljanjem cijevi u zajednicki kanal, po nalazu vjestaka i pravomocnoj presudi prekoracena je međa, susjed je u presudi naveden kao neposten posjednik, a ja sam dokazao vlasnistvo, mog dijela gdje je zahvatio zemljiste.Da cijevi nisu zgrada, to mi je jasno, ali vjerovatno se mislilo da je zgrada univerzalni izraz za "svaki građevinski objekt" kako u opisu navodi cl.152.st.5.ZV.Zakon o obaveznim odnosima cl.621 navodi:" Pod "građevinom" razumijevaju se zgrade,brane,mostovi,tuneli,vodovodi,kanalizacije,ceste,zeljeznicke pruge, bunari i ostale građevine cija izrada zahtjeva veće i slozenije radove".Cijevi su sastavni dio kanalizacije, trajno povezani sa zemljisnom cesticom, ispod nje, a to je građevinski objekt.Jasno da se u sudskom postupku svakako moze se tumaciti da cijevi jesu i nisu zgrada , po potrebi.Sta je onda s kućom?.Ona je izrazito definirana za stanovanje.

[Spitfire]

Poštovani,

za nešto što će se postaviti u tužbenom zahtjevu ja se ne bih vodio mišlju "vjerovatno se mislilo" i "tumačenju po potrebi" kad da su određene odredbe dovoljno jasne. Barem je to moje mišljenje pa i dalje ostajem pri tome da cijevi nisu zgrada, kako god vi tumačili pojam građevinski objekt.

Jer postoje već određena tumačenja struke kao npr. Prančić 2008 (dipl.iur, sudac ŽS Split),

"Odredbe o prekoračenju međe građenjem neće se primijeniti ni kada su
izgrađeni takvi objekti koji samo služe nekoj nekretnini kao na primjer ograde,
zidovi, putovi, nadzemno parkiralište i sl.", "Za pojam zgrade je svejedno je li podignuta iznad površine ili ispod nje (podrum, podzemna garaža), od kojega je materijala izgrađena te koja je svrha zgrade (stambena, poslovna, poljoprivredna i sl.)".

Te na kraju, ako čemo već navoditi i druge zakone, navedimo i najrelevantniji što se tiće građenja, Zakon o gradnji koji jasno i nedvosmisleno kaže što je zgrada.

Čl.3

27. zgrada je zatvorena i/ili natkrivena građevina namijenjena boravku ljudi, odnosno smještaju životinja, biljaka i stvari. Zgradom se ne smatra pojedinačna građevina unutar sustava infrastrukturne građevine.

Pa vam tu leži i odgovor na pitanje što je kuća. Također zgrada. Kao i garaža, šupa, obor...

[ponton]

Postovani Spitfire, hvala na odgovoru.Iz Vaseg navoda proizlazi da je dosta  nesigurno u tuzbenom zahtjevu postaviti osnov prekoracenje međe građenjem, pogotovo kada ste naveli jos tumacenja sudca ZS Split Prancić iz 2008.Znate li jos za neke presude koje se odnose na prekoracenje međe građenjem ili sudsku praksu?Moze li se procesno postaviti tuzbeni zahtjev na dvije osnove kao prvo stjecanje bez osnove i podredno prekoracenje međe građenjem?Sve ovo pitam jer ne bih zelio da mi tuzbeni zahtjev bude odbijen, jer kako sam naveo u uvodu razmisljao sam o ove dvije mogućnosti i koja bih za mene bila sigurnija i bolja i zato je svaki savjet dobrodosao.

 

[ponton]

Postovani!, Naisao sam na jednu presudu prvostupanjskog suda, koji navodi kako je rijec o zidanoj ogradi koju su podigli tuzenici i primjenjuje se odredba cl.155 ZV-a prekoracenje međe građenjem, tako VSRH broj: Rev-489/1997-2. Zna li netko ili moze li ocitati preko IUS-INFO sudske odluke, jer to je samo za registrirane korisnike?.

 

[virtalni]

VSRH Rev 489 -1997-2.pdf

[ponton]

Postovani virtalni hvala za objavu presude.

[ponton]

Postovani! Ja jos uvijek nisam rijesio svoju nedoumicu, iz prvog, uvodnog posta, a to je kako postaviti tuzbeni zahtjev: temeljem stjecanja bez osnove ili prekoracenje međe građenjem ili postaviti kao osnovni tuzbeni zahtjev stjecanje bez osnove, a podredno - alternativni tuzbeni zahtjev prekoracenje međe građenjem?.

[Spitfire]

, ponton je napisao:

Znate li jos za neke presude koje se odnose na prekoracenje međe građenjem ili sudsku praksu?

Županijski sud u Zadru Gž-2550/15, od 23 prosinca 2015.

"Predmet spora je zahtjev tužitelja da se naloži tuženiku da sa ogradnog zida na međi između čest. zem. 58/2 i čest. zem. 59, obje k.o. P., ukloni dva armiranobetonska potporna stupa, kao i dio stambenog objekta koji se oslanja na te stupove, s obzirom da se radi o bespravnoj nadogradnji na zidu koji je suvlasništvo stranaka."

Navodim vam ovu poradi toga što i potporni stupovi mogu biti predmet prekoračenja međe građenjem, ali kao dio stambenog objekta koji se na njih oslanja. Dakle u ovom slučaju su i oni dio zgrade.

, ponton je napisao:

Ja jos uvijek nisam rijesio svoju nedoumicu

Koju vam ni ja ne mogu razrješiti. Možda vam eventualno pomogne link i dio o "pravu na naknadu novčane rente".

 https://hrcak.srce.hr/39524

 

 

 

[ponton]

Postovani Spitfire, hvala na odgovoru.Iz navedenog dade se zakljuciti, da je vrlo nesigurno postaviti osnov tuzbenog zahtjeva, prekoracenje međe građenjem, ako se ne radi o zgradi, jer ovdje se radi o cijevima.Sigurnije je postaviti tuzbeni zahtjev stjecanjem bez osnove prema cl.1120 ZOO, ali jos jednom pitam: Ako podnesem tuzbu ove godine 2017, mogu li postaviti samo od 2012 godine ( 5 godina zastara prema cl. 225. ZOO) ili od podnosenja reinvidikacijske tuzbe, predaje u posjed, koja je podnesena 2010 godine, a ako je od tada zastarni rok 5 godina, dakle mogao bih podnjeti za vrijeme od 2005 godine, pa do predaje u posjed.

[Spitfire]

Proučite malo https://hrcak.srce.hr/156024

[ponton]

Postovani Spitfire, hvala na odgovorima i clancima.Proucavao sam clanke koje ste naveli i "pravo na naknadu novcane rente", tu nema  nista interesantnog za mene, većinom se tu radi o naplati steta,mirovina i drugim oblicima steta i nista ne pise o stjecanju bez osnove.U clanku: srce.hr/156024, navedeno je da je stjecanje bez osnove kondikcijski zahtjev, za koji vrijedi " opći zastarni rok od 5 godina od dana stjecanja bez osnove".Na kraju moje presude je navedeno : "te da do 2003. godine odnosno kada je zatrpan kanal, nije na tuzitelju vidljiv nacin posezala za njegovom stranom kanala i povrsinom od sredine kanala, do njegovih gospodarskih zgrada, tek je tada po misljenju ovog suda tuzenica stupila u neposredan posjed spornog dijela nekretnine, dok je tuzbu podnio tuzitelj 2010 godine". Koliko ja razumijem, ali nisam siguran pa bih molio za misljenje, ako je tuzba podnesena 2010. godine, u presudi je tuzena navedena kao neposteni posjednik, a stupila je u posjed 2003. godine, je li moguće postaviti tuzbeni zahtjev stjecanja bez osnove od 2005 godine, pa do preuzimanja u posjed?.

[ponton]

Postovani ! Cekam već nekoliko dana na odgovor ili pravno misljenje, sta nitko nezna ili nema neki savjet ili misljenje na moju temu ?.

[Matrix]

Možete utuživati za vrijeme unazad 5 godina od dana podnošenja tužbe,a ako Vam je sporni dio predat u posjed,onda znači od tog dana/dan predaje pa unazad 5 godina,sve ostalo je u zastari.

 

«Kad netko neovlašteno upotrijebi tuđu stvar u svoju korist, imalac stvari može zahtijevati da mu se naknadi protuvrijednost materijalne koristi koju je imao od upotrebe tuđe stvari sve do isteka općeg zastarnog roka od 5 godine…» (Presuda VSRH Pž-303/82)

 

Međutim,iz mjere opreza treba  upozoriti na sljedeće,da bi vlasnik stvari koju drugi koristi imao pravo na naknadu stečene koristi, ne dakle na naknadu štete, mora se ostvariti doista i korist na strani onoga koji stvar koristi,obzirom da bi time  bilo udovoljeno odredbama čl. 1120 ZOO-a.

 

Ako nije ostvarivao korist upotrebljavajući tuđu stvar onda nije dužan s toga osnova ništa ni platiti. Zbog toga i VSRH u svojoj odluci kaže sljedeće:

 

«U konkretnom slučaju nije dokazano da bi tužitelj u utuženom razdoblju ostvarivao prihod iznajmljivanjem spornog prostora podstanarima, upravo da ga je i tada koristio i njime slobodno raspolagao…»

 

(Presuda VSRH br. rev-948/89 iz 1989. godine)

 

Znači mora te dokazati da  bi Vi osobno imali korist ili da je tuženi ostvarivao korist, ako nema koristi i dokaza da bi bilo koristi s toga osnova  nema ni odgovornosti,odnosno naknade.

[ponton]

Postovani Matrix, hvala na odgovoru.Kako sam iz prvog dijela Vaseg posta razumio, ja sam 1.9.2017. sam srusio ogradu i preuzeo posjed, i 5 godina unazad , to bi znacilo od 1.9.2012 do 31.8.2017.god.Na mom dijelu nekretnine tuzenica je drzala ogrjev, drva, imam fotografiju i mene saslusanje kao tuzitelja, je li to dovoljno kao dokaz, da je tuzena ostvarivala korist?.Molio bih za jos jedno mlsljenje: Ako bih tuzbeni zahtjev temeljio umjesto po odredbi cl.1120 ZOO, po odredbama cl.165. st.1. ZVDSP koji navodi: "neposteni posjednik tuđe stvari mora je predati vlasniku ili osobi koju taj odredi te naknaditi sve stete koje su na njoj nastale i sve koristi koje je imao za vrijeme svojeg posjedovanja, pa i one koje bi stvar dala da ih nije zanemario" ,a st. 2. navodi da trazenje naknade zastarijeva u roku od 3 godine, od dana predaje. Pitanje : Je li i u ovom slucaju vrijedi opći zastarni rok od 5 godina, jer odredba navodi " za vrijeme svojeg posjedovanja", a to bi bilo od kada je usla u posjed, a to je 2003. god, do preuzimanja 1.9.17. i kako ste na kraju naveli, moram li i po toj odredbi clanka dokazati da je tuzena ostvarila korist?. Koja bih odredba za mene bila sigurnija u tuzbenom zahtjevu prema cl.1120 ZOO-a ili prema cl.165. st.1. i st.2. ZVDSP?.

[Matrix]

prije 23 sati , ponton je napisao:

Je li i u ovom slucaju vrijedi opći zastarni rok od 5 godina

Ne,specifičan slučaj kod reivindikacije kad se obvezno pravni odnos izvodi iz odredaba Zakona o vlasništvu i dr.stvarnim pravima koje se na konkretan slučaj primjenjuju kao lex specijalis u odnosu na Zakon o obveznim odnosima

prije 23 sati , ponton je napisao:

Je li i u ovom slucaju vrijedi opći zastarni rok od 5 godina

Znači rok od 3 godine od predaje/preuzimanja posjeda, tj.rok u kojem možete zahtijevati/tužiti,no ne i vrijeme/razdoblje tražbine.,nadam se da razumijete,u ovom slučaju tražbina je jedno,a rok u kojem je možete zahtijevati drugo,što nije slučaj po odredbama ZOO

 

prije 23 sati , ponton je napisao:

moram li i po toj odredbi clanka dokazati da je tuzena ostvarila korist

Nažalost morate,ovo je več stvar procesnog pitanja,odnosno dokazivanja činjenica,gdje nisu u igri ZV i ZOO,več ZPP.vidi čl.7 i 219

[ponton]

Postovani Martix, hvala na odgovoru i objasnjenju.Iz Vaseg zadnjeg posta jasno mi je da je rok od 3 godine od preuzimanja posjeda u kojem mogu tuziti (prema cl.165.st.2), u mom slucaju preuzeo sam posjed 1.9.2017, znaci do 31.8.2020. godine.Nije mi jasno , ako ne vrijedi opći zastarni rok od 5 godina, kako je kod reinvidikacije, kada se obavezno pravni odnos izvodi iz cl.165.st.1. ZVDSP. Od kada mogu postaviti trazbinu od reinvidikacijske tuzbe koja je podnesena 2010. godine ili od kako je u presudi navedeno od 2003. godine, od kada je tuzena kao nepostena posjednica usla u posjed?.

[Matrix]

prije 2 sati , ponton je napisao:

ako ne vrijedi opći zastarni rok od 5 godina, kako je kod reinvidikacije, kada se obavezno pravni odnos izvodi iz cl.165.st.1. ZVDSP. Od kada mogu postaviti trazbinu od reinvidikacijske tuzbe koja je podnesena 2010. godine ili od kako je u presudi navedeno od 2003. godine, od kada je tuzena kao nepostena posjednica usla u posjed?.

Za cijelo vrijeme posjedovanja,u tome i jeste specifičnost.

 

 

 

 

[ponton]

Postovani Matrix, hvala na odgovoru i savjetu.Vasim zadnjim odgovorom, sada mi je jasno da mogu postaviti tuzbeni zahtjev za naknadu koristi, za cijelo vrijeme posjedovanja, a tuzena je kao nepostena posjednica u pravomoćnoj presudi navedena od 2003. god., a najsigurnije od 1.1.2004. pa do mog preuzimanja 1.9.2017., a sve na osnovu cl.165.st.1.ZVDSP. Proucavao sam neke prvostupanjske presude, i evo primjera gdje se primjenjuje cl.1111. ZOO. i cl.165.st.1. ZVDSP:"Pravna situacija, a prema kojoj tuziteljica ne moze ostvarivati vlasnicka prava na svojoj nekretnini, jer se tuzenica koristi njezinim vlasnistvom, a to koristenje nema nikakve osnove u pravnom poslu, odluci suda,druge nadlezne vlasti ili zakonu, dovodi do primjene odredbe cl.1111 ZOO.Primjenom navedene odredbe ZOO-a tuziteljica jest doista ovlastena od tuzenice potrazivati naknadu.Navedeno pravo proizlazi i iz cl.165.st.1. ZVDSP, jer je tuzenica neposteni posjednik predmetne nekretnine, sto proizlazi iz pravomoćne presude, prema kojoj je tuzenici nalozeno predati tuziteljici u posjed.Radi navedenog, tuzenica, kao neposteni posjednik tuđe stvari, ne samo da tu stvar treba predati, već vlasniku mora naknaditi i sve koristi koje je tuzena imala za vrijeme svojega posjedovanja.Korist koju je tuzena imala od posjedovanja, ogleda se u cinjenici,da je tu stvar drzala u posjedu bez plaćanja naknade za koristenje, dok bi da je posjedovala drugu stvar, odnosno unajmljivala nekretninu slicnih karakteristika, za to trebala platiti najamninu.OGZ(P-2186/13 od 24.2.2016) U zadnjoj recenici presude obrazlozena je i korist koju je tuzena imala od posjedovanja, sto je identicno kao kod mene.Cim se koristila tuđim vlasnistvom imala je koristi i mogu li to kao dokaz da se okoristila primjeniti i kod mene?.

[Matrix]

prije 3 sati , ponton je napisao:

Cim se koristila tuđim vlasnistvom imala je koristi i mogu li to kao dokaz da se okoristila primjeniti i kod mene?.

Može,no jasno da Vam sud nemože dosuditi iznos naknade paušalnim navođenjem,što će reći da se visina naknade mora utvrditi vještačenjem.

 

 

[ponton]

Postovani Matrix, hvala na odgovoru.Citajući prvostupanjske presude OGZ, jasno mi je da kada tuzena strana prigovara na visinu naknade, jedan od dokaza jest izvođenje vjestacenjem po vjestaku građevinske struke ili eventualno po poreznoj upravi, ali ako porezna nema podataka o cijenama najamnina za određeno podrucje sto cesto i nema, a tuzitelj nije predlozio od dokaza vjestacenje po vjestaku građevinske struke, tuzbeni zahtjev se odbija, jer teret dokaza prema ZPP-u lezi na tuzitelju, i tako sam procitao nekoliko presuda , gdje je tuzitelj trebao dobiti spor, ali nije predlozio vjestacenje , a porezna nije imala podataka i bio je odbijen s tuzbenim zahtjevom.Obavezno moram kao dokaze u tuzbenom zahtjevu navesti vjestacenje po vjestaku građevinske struke, pravomoćnu presudu,saslusanje mene kao tuzitelja i tuzenice na okolnost i vrijeme posjedovanja, izvadak iz zemljisne knjige (radi aktivne legitimacije), jer tuzena strana cesto prigovara na aktivnu legitimaciju tuzitelja, pos. list, kopiju kat. plana, fotografije nekretnine,ocevid na licu mjesta, dokaz da je zemljiste građevinsko(olaksati procjenu vjestaku) itd. , cim vise dokaza, pa sud neka odluci koje dokaze da provede, jer po ZPP-u , poslije nema kao nekad dodavanja novih dokaza, jer kao sto sam napisao na meni kao tuzitelju je teret dokazivanja.Vama Matrix, jos jednom se zahvaljujem jer sam rijesio neke nedoumice, koje su me mucile, i sada je na meni, da cim prije se podnese tuzbeni zahtjev.Kada podnesem tuzbu, i tijekom postupka javit ću se u forum, da ispricam kako ide , ima li problema, jer vidim da moja tema ima puno otvaranja i da interesira mnoge forumase.

[Matrix]

Prije 38 minuta, ponton je napisao:

navesti vjestacenje po vjestaku građevinske struke,

Po vještaku odgovarajuće struke,a sud će odlučiti koja je to odgovarajuća struka

 

Prije 40 minuta, ponton je napisao:

Kada podnesem tuzbu, i tijekom postupka javit ću se u forum, da ispricam kako ide

Poželjno bi bilo

[ponton]

Postovani Matrix, Vi ste napisali:"Po vjestaku odgovarajuće struke, a sud će odluciti koja je to odgovarajuća struka". Kako se radi o naknadi, tj najamnini za građevinsko zemljiste, ja sam bio misljenja da treba navesti vjestaka građevinske struke, jer on je ovlasten procijeniti vrijednost građevinsnog zemljista, polozaj, infrastrukturu itd.Kada bih citao slicne presude u obrazlozenju presude, procitao bih da su neki tizitelji predlagali financijskog vjestaka, pogotovo za bespravno koristenje stanova, ali sud ih nije cesto uzimao u obzir , jer radi se o nekretninama, procjeni i tu su nekako najmjerodavniji vjestaci građevinsko-arhitektonske struke,  a u predlaganju dokaza treba biti oprezan i precizan, jer logicno tuzena strana prigovara na vjestaka i nalaz, pa prema tome kako ste napisali navesti po vjestaku odgovarajuće struke, a sud neka odluci koja je to odgovarajuća struka.