Jump to content
spzg1234

Zatezna kamate

Preporučene objave

Obzirom da ova tema nije događaj nego tema za raspravu, otvorio sam nju u ovoj rubrici umjesto u kaznenom, ne znam je li sam dobro postupio. 

Tema: službena osoba radi u javnoj ustanovi, počini neke malverzacije ili pronevjeru ili gospodarski kriminal..itd, kazneno se proglasi krivim. Sad, povrh mjere ili kazne koju sud izriče,

1.mora li javna ustanova, mora li po sili zakona, podnijeti i tužbu za vračanje nelegalno zarađenog novca ili to ide automatizmom izrećenom presudom?

2. Ako se to podnese posebnom parnicom, može li ustanova ne goniti počinitelja za vračanje novca tj oprostiti ga? 

3. Mora li javna ustanova zatražiti, osim glavnice, i zatezne kamate ili ima pravo počinitelju oprostiti zatezne kamate? 

4. U slučaju da se radi o nedefiniranom iznosu dakle iznosu koji se teško može dokazati nego samo procijeniti na osnovi nekih događaja mada se, npr pronevjera, i odvijala, može se, ipak, sudski proglasiti počinitelja krivim i može li, odnosno mora li, javna ustanova zatražiti neku glavnicu i kamate? 

Podijeli ovu objavu


Link to post
Podijeli na drugim stranicama

Dal je u postupku bio stavljen prijedlog za ostvarivanje imovinsko-pravnog zahtjeva od strane oštećenika?

Ako nije, zar kaznenom presudom nije oduzeta protupravno stečena imovinska korist od osuđenog okrivljenika?

Podijeli ovu objavu


Link to post
Podijeli na drugim stranicama

Nema postupka, nema realnog događaja, postavljam hipotetsko - edukativno pitanje, nisam pravne struke, zato možda nespretno izražavam pitanje. Ali, kad ste već spomenuli oduzimanje protupravne stečene koristi presudom, postavljam pitanje zakonske mogućnosti da javna ustanova ne zatraži zatezna kamate, ili te mogućnosti nema tj zatezne kamate sd u svakom slučaju moraju platiti? 

I što u slučaju da se protupravna korist ne može objektivno procijeniti? 

Podijeli ovu objavu


Link to post
Podijeli na drugim stranicama

Mislim da državno odvjetništvo, kad formira optužnicu, traži samo iznos stvarno stečene protupravne koristi. Naravno, kad presuda bude pravomoćna i istekne paricijski (dobrovoljni) rok za ispunjenje, od tada također, ako će se prisilno ovršavati, teče zatezna kamata na zakašnjenje.

Ako je ustanova upućena u parnicu radi postavljenog imovinskopravnog zahtjeva, onda ona u parnici postupa prema pravilima o stečenom bez osnove: nepošteni stjecatelj je dužan kamate od nepoštenog stjecanja, a pošteni otkad je otpala osnova koja mu je omogućavala stjecanje. Ovaj Vaš bi bio nepošteni stjecatelj.

Podijeli ovu objavu


Link to post
Podijeli na drugim stranicama

I DORH i sud u kaznenom postupku traži odnosno odlučuje o visini stvarno pribavljene imovinske koristi protupravnom radnjom, u kaznenom postupku se kroz oduzimanje imovinske koristi nikad neće uzimati u obzir kamate.

Kod prijedloga za ostvarivanje imovinsko-pravnog zahtjeva, tek ako oštećenik zatraži i kamate, može se dosuditi, iako tada kazneni sud, gotovo bez iznimke, oštećenika sa IP zahtjevom upućuje u parnicu, pa nek se tamo "zezaju" sa izračunom kamata.

Naravno da oštećenik ima dispoziciju ne tražiti kamate, ali kada je u pitanju državno/javno tijelo, to nema šanse da će se desiti, jer tada se odgovorna osoba izvrgava mogućnosti kako smjene, tako i mogućeg nekog daljnjeg postupka.

prije 19 sati , spzg1234 je napisao:

I što u slučaju da se protupravna korist ne može objektivno procijeniti? 

Ovo morate malo pojasniti, jel aludirate na tzv. afekcijsku vrijednost?

Podijeli ovu objavu


Link to post
Podijeli na drugim stranicama

Ne znam je li se tako zove ali evo par primjera: u jednoj javnoj firmi je bilo priča o krađi goriva, u drugoj su bili putni troškovi, bilo je govora o zaradi prilikom tankanja goriva, i npr zlouporaba službenog vozila u privatne svrhe a toga ima dosta, malverzacije kod javne nabave...itd. Dakle, u svim slučajevima gdje nakon protekla nekog vremena objektivno ne možete točno računati nego samo neku procjenu donijeti. 

Podijeli ovu objavu


Link to post
Podijeli na drugim stranicama

Treba utvrditi točnu visinu, a u slučaju dvojbe vrijedi kaznenoprocesno-pravno pravilo in dubio pro reo (u dvojbi u korist okrivljenika).

Podijeli ovu objavu


Link to post
Podijeli na drugim stranicama
, G-man je napisao:

Treba utvrditi točnu visinu, a u slučaju dvojbe vrijedi kaznenoprocesno-pravno pravilo in dubio pro reo (u dvojbi u korist okrivljenika).

Mada, državno odvjetništvo zna u optužnici napisati da je nastala šteta (ili protupravna imovinska korist) u neutvrđenom iznosu, a najmanje.... (onoliko koliko nedvojbeno proizlazi iz dokaza).

Podijeli ovu objavu


Link to post
Podijeli na drugim stranicama
, G-man je napisao:

Treba utvrditi točnu visinu, a u slučaju dvojbe vrijedi kaznenoprocesno-pravno pravilo in dubio pro reo (u dvojbi u korist okrivljenika).

Promaklo mi prvi put kad sam pročitao Vaš odgovor, kažete u korist okrivljenika, niste možda greškom napisali okrivljenika!? 

 

prije 3 sati , Ruby_Danderfluff je napisao:

Mada, državno odvjetništvo zna u optužnici napisati da je nastala šteta (ili protupravna imovinska korist) u neutvrđenom iznosu, a najmanje.... (onoliko koliko nedvojbeno proizlazi iz dokaza).

Hvala na objašnjenju, još samo da gospodin G man potvrdi svoj odgovor. 

Podijeli ovu objavu


Link to post
Podijeli na drugim stranicama
prije 4 sati , spzg1234 je napisao:

Promaklo mi prvi put kad sam pročitao Vaš odgovor, kažete u korist okrivljenika, niste možda greškom napisali okrivljenika!?

Ne, ako tužitelj ne može sa 100%-tnom sigurnošću nešto dokazati, uzima se ono što može, što znači da se na taj način favorizira okrivljenika u postupku.

Podijeli ovu objavu


Link to post
Podijeli na drugim stranicama

Registrirajte se kako bi mogli sudjelovati u raspravi

Da bi postavili pitanje ili objavili komentar trebate biti naš korisnik.

Izradite korisnički račun

Izradite korisnički račun na našoj stranici. Lako je!

Registrirajte se

Prijavite se

Već imate korisnički račun? Prijavite se ovdje.

Prijavite se sad




×