Lutjena

Zakon o građenju ne odnosi se na tvoja prava kao vlasnika susjedne nekretnine. Na to se odnosi Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima. Ne znam gdje si pronašao, citiram: Prelistala sam cijeli Zakon o građenju i nisam našla to što si napisao. Možda se radi o nekom drugom zakonu? Pričekaj da ti odgovori Notarica, ona će sigurno znati.

Ako vam prijatelj daruje dio svoje parcele, morat ćete platiti porez koji iznosi 5% od tržišne vrijednosti tog dijela parcele na dan sklapanja ugvora o darovanju. Nadležna tijela će obaviti procjenu vrijednosti tog dijela parcele i onda vam obračunati porez.

Morate malo pojasniti: 1. U kakvom su odnosu firma X i firma Y? 2. Da li ste nakon prvog ugovora o radu na određeno za firmu X dobili obavijest o prestanku radnog odnosa? Ako je ugovor o radu na određeno vrijeme sklopljen uz naznaku "do 6 mjeseci", nije nužno da on traje svih 6 mjeseci, već može trajati i kraće. Sa firmom Y ste sklopili novi ugovor o radu na određeno, opet do 6 mjeseci, što znači da može trajati i kraće. To što su vam oni naveli u ugovoru da vam priznaju sva stečena prava koja ste ostvarili u firmi X, to vam se, u principu, odnosi na godišnji odmor i sl. Ne vidim zašto bi vam rad od 2 mjeseca uračunavali u dužinu rada kod njih. Meni se čini kao da vi cijelo vrijeme o tome razmišljate kao o nekakvom šestomjesečnom probnom roku, nakon kojeg ćete dobiti ugovor na neodređeno. Poslodavac vam nakon ugovora na određeno ne mora ponuditi ugovor na neodređeno. Ugovor na neodređeno je puno teže raskinuti, dok ugovor na određeno vrijeme prestaje istekom roka na koji je sklopljen ili se prekida ranije ako se tako dogovorite. To je poslodavcu zgodnije. On vam može produžavati ugovor o radu na određeno vrijeme svakih 6 mjeseci, i tako 3 godine.

Pogledaj na www.vsrh.hr i to pod "Sudska praksa i propisi". Tamo imaš hrpentinu sudskih odluka Vrhovnog i Ustavnog suda, Upravnog, Županijskog, itd.

Žao mi je, mike06, ali mislim da on na to ima pravo i da mu nije potrebna tvoja dozvola. Prenosim ti dio članka iz Vjesnikove rubrike "Sudska praksa", objavljenog 23.3.2002.g.: " Dva paragrafa na jednom prozoru Ima li čovjek pravo probiti zid koji gleda prema susjednom dvorištu i ugraditi prozore koji gledaju u susjedov lonac? Ima, kaže Vrhovni sud, što znači da je prvostupanjski sud pogrešno utvrdio pravo tužitelja (onaj kojem prozori vire u okućnicu) na zaštitu od služnosti pogleda po Zakonu o vlasništvu. Greška je nastala zato što je sud pomiješao pravo na prozor u tuðem od prava na prozor u vlastitom zidu. U prvom slučaju tužitelj bi bio u pravu, ali dogodio se drugi slučaj i sud je dajući mu za pravo pogriješio i pripisao mu pravo služnosti tamo gdje je nema." Pokušaj se dogovoriti s njim da taj prozor ne koristi na način koji bi ometao tvoju privatnost i, posebno, privatnost tvoje djece i da, po mogućnosti, stavi na njega mutno staklo. Inače, susjedska prava uređuje Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, počevši od čl. 100.

Na koji način su roditelji prenjeli pravo otkupa na vašu sestru? Tko je bio nositelj stanarskog prava prije otkupa i tko je sve živio u stanu?

Ne vidim u tom nametnu nikakvu zapreku. Naravno, ako se vi i vaša sestra s time slažete i ako vam to ne predstavlja problem. Usput, Zakon o obveznim odnosima propisuje da daroprimatelj ne mora ispuniti namet ako su troškovi njegova ispunjenja veći od vrijednosti dara, a razlika se ne nadoknađuje. U tom slučaju, daroprimatelj ima pravo zadržati dar i ne ispuniti namet.

Malo više podataka! Tko daruje koga i u kakvom je odnosu baka sa darovateljem i daroprimateljem?

Članak 44. Zakona o radu (1) Radnik koji radi najmanje šest sati dnevno ima svakoga radnog dana pravo na odmor (stanku) od najmanje 30 minuta, osim ako posebnim zakonom nije drukčije određeno. (2) Vrijeme odmora iz stavka 1. ovoga članka ubraja se u radno vrijeme. (3) Ako posebna narav posla ne omogućuje prekid rada radi korištenja odmora iz stavka 1. ovoga članka, kolektivnim ugovorom, sporazumom sklopljenim između radničkog vijeća i poslodavca, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu uredit će se korištenje ovoga odmora.

Prema cjeniku student servisa Studentskog centra u Zagrebu, najniža satnica je 14 kn za poslove prodaje u kiosku, zatim 15kn/h za rad na fotokopirki i za portira na glavnoj porti, itd. Koliko znam, ne postoji zakon o studentskom minimalcu.

Pa naravno da ste trebali biti obaviješteni! GSKG je tijekom parnice saznao da je došlo do promjene vlasnika i trebali su vas odmah kontaktirati. Ne znam zašto sada firma vas gnjavi zbog toga, jer ste tu tek par mjeseci. Možda zato što ste GSKG-u faksirali da je firma vlasnik prostora od 2000.? Ako je tako, ubuduće, radi osobne zaštite i mirnog sna, prije nego što bilo kome date ikakav podatak o firmi, konzultirajte o tome svog nadređenog. Tako vas kasnije neće moći pozivati na red.

Firma je bila dužna prijaviti GSKG-u da je ona novi vlasnik prostora. Nadam se da u opis tvog radnog mjesta ne ulazi ta dužnost prijave, jer bi onda tebe mogli kriviti za to. Ipak, treba provjeriti da li su oni i prije slali opomene za neplaćenu pričuvu, možda bivšem vlasniku, a ako jesu, zašto sve ove godine nitko iz GSKG nije došao vidjeti što se događa s tim prostorom i zašto se pričuva ne plaća. Kako to da već ranije nisu potegnuli pitanje ovrhe, ako se računi ne plaćaju od 2000. godine?! Jer da jesu, onda bi vam već puno prije netko došao na vrata i ustanovio da se radi o novom vlasniku. Ja bih, u svakom slučaju, napravila onako kako sam vam rekla u zadnjem postu.

Svi računi od čije je dospjelosti proteklo više od 3 godine do stizanja te prve opomene su u zastari. Osobno bih odmah platila one račune koji nisu u zastari, a kad dođe ovrha, stavila bih prigovor zastare za račune koji su u zastari i priložila dokaze da su računi koji nisu u zastari plaćeni. Nema smisla da si nabijate daljnje kamate.

Pričuva je povremena tražbina koja zastarijeva za 3 godine, računajući odvojeno za svaki dospjeli obrok pričuve (to je u skladu sa člankom 226. Zakona o obveznim odnosima). Opomene i slično, koje su usmjerene na naplatu duga, prekidaju tijek zastarnog roka i on počinje teći iznova.

"Zabrana ispitivanja određenih svjedoka i pravo na uskratu iskaza Članak 175. (1) Ne može se ispitati kao svjedok osoba koja bi svojim iskazom povrijedila obvezu čuvanja službene, državne ili vojne tajne dok je nadležno tijelo ne oslobodi te obveze, branitelj okrivljenika, osim ako to sam okrivljenik ne zahtijeva, te vjerski ispovjednik o onom što mu je okrivljenik ispovjedio. (2) Oslobođeni su obveze svjedočenja: 1. bračni ili izvanbračni drug okrivljenika, 2. rođaci okrivljenika u uspravnoj lozi, rođaci i u pobočnoj lozi, do trećeg stupnja zaključno, te rođaci po tazbini do drugoga stupnja zaključno, 3. posvojenik i posvojitelj okrivljenika, 4. odvjetnici, javni bilježnici, porezni savjetnici, liječnici, ljekarnici, primalje i socijalni radnici o onome što su u obavljanju svoga zanimanja saznali od okrivljenika, 5. novinari i urednici u sredstvima javnog priopćavanja o izvorima obavijesti i podataka za koje su saznali u obavljanju svoga zanimanja i koji su uporabljeni prilikom uređivanja sredstava javnog priopćavanja. (3) Osobe navedene u stavku 2. u točki 4. i 5. ovoga članka ne mogu uskratiti iskaz ako postoji zakonska osnova po kojoj su oslobođene dužnosti čuvanja tajne. Sudac prekršajnog suda obvezan je osobe spomenute u prijašnjem stavku ovoga članka, prije njihova ispitivanja ili čim sazna za njihov odnos prema okrivljeniku, upozoriti da ne moraju svjedočiti. Upozorenje i odgovor unose se u zapisnik. Maloljetnik koji s obzirom na dob i duševnu razvijenost nije sposoban shvatiti značenje prava da ne mora svjedočiti ne može se ispitati kao svjedok, ali se saznanja dobivena od njega putem stručnih osoba, srodnika ili drugih osoba koje su s njim bile u kontaktu mogu koristiti kao dokazi. Osoba koja ima razloga uskratiti svjedočenje prema jednom od okrivljenika oslobođena je dužnosti svjedočenja i prema ostalim okrivljenicima ako se njezin iskaz prema naravi stvari ne može ograničiti samo na ostale okrivljenike. (4) Svjedok nije obvezan odgovarati na pojedina pitanja ako je vjerojatno da bi time izložio sebe ili svoga bliskog rođaka teškoj sramoti, znatnoj materijalnoj šteti ili kaznenom progonu. O tome će sud poučiti svjedoka. (5) Osobe navedene u stavku 2. točka 1., 2., 3., 4. i 5. ovoga članka ne mogu uskratiti iskaz ako se radi o prekršaju kojim su oštećeni dijete ili maloljetnik. "

Možete dobiti pomoć od Grada ako ste umirovljenik, a mirovina vam je manja ili jednaka iznosu od 1500 kn. "NOVČANA POMOĆ UMIROVLJENICIMA Pravo na novčanu pomoć ostvaruju umirovljenici kojima je mirovina ili mirovina i ukupni prihod jednak ili manji od 1.500,00 kn mjesečno. Radi ostvarivanja prava na novčanu pomoć, umirovljenici se razvrstavaju u tri skupine: I. skupina – umirovljenici kojima je mirovina ili mirovina i ukupni prihod jednak ili manji od 900,00 kn mjesečno; II. skupina – umirovljenici kojima mirovina ili mirovina i ukupni prihod iznose od 900,01 do 1.200,00 kn mjesečno; III. skupina – umirovljenici kojima mirovina ili mirovina i ukupni prihod iznose od 1.200,01 do 1.500,00 kn mjesečno. Novčana pomoć umirovljenicima iznosi: - za umirovljenike I. skupine 400,00 kuna mjesečno, - za umirovljenike II. skupine 300,00 kuna mjesečno, - za umirovljenike III. skupine 200,00 kuna mjesečno. Radi dobivanja informacija glede navedenog prava na ovu vrstu pomoći, umirovljenici se mogu javiti u Gradski ured za zdravstvo, rad, socijalnu zaštitu i branitelje, Odjel socijalne skrbi na lokaciji: Zagreb, Nova cesta 1 ili na tel: 6101-816 i 6101-817."

Bojim se da će gazdarica dobiti novac i od tebe i od te nove cure. Da je ona tebe bez opravdanog razloga istjerala iz stana prije 31.5., odmah na tvoje mjesto dovela drugu curu a od tebe zahtijevala da joj i ti platiš najamninu do 31.5. kao da si još uvijek u stanu, to ne bi držalo vodu, ali ovako bojim se da drži, jer si ti vlastitom voljom izašla iz stana ranije. Potpisivanje odricanja od prava kojih se po zakonu ne možeš odreći je ništavo. Ta odredba ugovora ne vrijedi, tj. uzima se kao da ni ne postoji u ugovoru. Nemoj trošiti živce na bahatost tog odvjetnika! Nije on toga vrijedan i samo sramoti struku! To što je netko završio pravni faks i položio pravosudni ne znači i da je usvojio pravila lijepog i uljuđenog ponašanja. Sretno i ubuduće, ako nisi u nešto sigurna, prvo pitaj i istraži, a onda potpisuj. Sve najbolje

Ma, gledajte, nije da vi nemate nikakvih prava! Ta odredba ugovora u kojoj se navodi da nemate pravo na žalbu i da se odričete svojih prava je totalno blesava i ne drži vodu. Kao prvo, kakva žalba?! Najam stana je dvostranoobvezni odnos, radi se o ugovoru, i ako dođe do povrede odredaba toga ugovora ili jedna od strana smatra da je došlo do kršenja njezinih prava, nećete se vi nikome žaliti već ćete podnijeti tužbu sudu. To što nadležnost suda nije ugovorena ne znači da ne postoji. E, sad. Mislim da najmodavac nije obvezan u ugovoru navesti što će se dogoditi u slučaju ranijeg otkaza ugovora sa vaše strane. Naime, radi se u ugovoru na određeno vrijeme i kao datum isteka je naveden 31.5. Vi ste potpisali takav ugovor, što znači da ste pristali iznajmiti stan do tog datuma. Što se tiče pologa, mislim da vam se on mora uračunati u dugovanu najamninu, tj. preostala neplaćena najamnina trebala bi se umanjiti za iznos pologa.

Da, ali Zakon kaže da ugovor sklopljen na određeno vrijeme prestaje istekom tog vremena. Dakle, kako ja to tumačim, vi bi trebali platiti najmninu sve do datuma isteka ugovora, bez obzira što ste ranije izašli iz stana. Znam da vam to ne odgovara i žao mi je što ste se našli u takvoj situaciji.

Mislim da se na ovo odnosi Zakon o najmu stanova, NN 91/96.

Najam stanova uređuje se Zakonom o najmu stanova, Narodne novine br. 91/1996.

E, moj Abrame, možda tvoja kolegica, po nekom čudesno i znalački sročenom zakonu i ima pravo na stjecanje statusa branitelja, udjele u Fondu i bla...bla...bla, ali ima li na to pravo i po onom nepisanom, moralnom zakonu, to je pitanje o kojem ona treba osobno porazmisliti. Iako sumnjam da će na to gubiti vrijeme, s obzirom na činjenicu da je uspjela doći na ideju da se raspita o takvim svojim "pravima". Svaka čast na debljini obraza!

Svaki radnik ima pravo na korištenje godišnjeg odmora, ali koliko i kada će to biti ovisi o rasporedu korištenja godišnjeg odmora, kojeg određuje poslodavac te o tome koliko već dugo tu radite. Prema tome, ne mora značiti da ćete vi uspjeti iskoristiti ovogodišnju godišnji odmor kod ovog poslodavca, ali on vam je dužan, kada odlazite od njega, dati potvrdu u kojoj će navesti da li ste koristili godišnji odmor za ovu godinu i koliko dana. Ako ne uspijete otići na godišnji kod ovog poslodavca, to ćete pravo moći iskoristiti kod novog poslodavca. Niste dali dovoljno podataka na osnovu kojih bi se dalo zaključiti kada ste sklopili ovaj ugovor o radu na određeno vrijeme pa ne znam do kada bi on uopće mogao trajati. Stavak 1. i 2. članka 15. Zakona o radu kaže: "(1) Ugovor o radu može se iznimno sklopiti na određeno vrijeme za zasnivanje radnog odnosa čiji je prestanak unaprijed utvrđen objektivnim razlozima koji su opravdani rokom, izvrše­njem određenog posla ili nastupanjem određenog događaja. (2) Poslodavac ne smije sklopiti jedan ili više uzastopnih ugovora o radu na određeno vrijeme na temelju kojih se radni odnos na istim poslovima zasniva za neprekinuto razdoblje duže od tri godine, osim u slučaju zamjene privremeno nenaznačenog rad­nika ili ako je to zakonom ili kolektivnim ugovorom do­pušteno." Dakle, bilo bi dobro da prvo zavirite u svoj kolektivni ugovor. Vodite računa i o tome da se ugovor o radu na određeno vrijeme ne može otkazati redovitim otkazom, osim ako to nije predviđeno samim ugovorom, već ili izvanrednim otkazom ili sporazumnim raskidom. Što se tiče slobodnih dana, njih nećete moći koristiti kod novog poslodavca. Zato vam predlažem da se sa sadašnjim poslodavcem dogovorite o korištenju tih dana dok ste još kod njega.

Darkhok, čl. 86. Zakona o radu glasi: "(1) Radnik koji je pretrpio ozljedu na radu, odnosno koji je obolio od profesionalne bolesti, a koji nakon završenoga liječenja i oporavka ne bude vraćen na rad, ima pravo na otpremninu najma­nje u dvostrukom iznosu od iznosa koji bi mu inače pripadao. (2) Radnik koji je neopravdano odbio zaposlenje na po­nu­đe­nim mu poslovima, nema pravo na otpremninu u dvostrukom iznosu." Tu nigdje ne piše da radnik ima pravo na duplu otpremninu kad odlazi u mirovinu zbog profesionalne bolesti, već da na takvu otpremninu ima pravo ako nakon liječenja i oporavka ne bude vraćen na rad. Mislim da se to odnosi na slučajeve kad radnik dobije otkaz, a Pravedni nije dobio otkaz, nego mu je radni odnos prestao temeljem rješenja o mirovini.

Dobro došli u Hrvatsku, malu zemlju velikih čuda! Niš´ se ne živcirajte! Gledajte na to s pozitivne strane: kod nas vam svi, prije ili kasnije, postanu pravni stručnjaci; u borbi s birokracijom i nebuloznom primjenom zakona, daje vam se prilika da u praksi primjenjujete onu poslovicu: Učiš dok si živ! :cita: