renvoi

Rok zastare od 10 godina odnosi se na one tražbine koje su utvrđene sudskim odlukama. Zastara bi nastupila da npr. u roku od 10 god. od donošenja presude nije bio pokrenut ovršni postupak. U Vašem slučaju nema govora o zastari, jer je rok zastare prekinut kada je pokrenut ovršni postupak.

Poštovani, to vam je slično kao odgovor na tužbu (pretpostavljam da ga imate). Samo napišete naslov odgovor na žalbu i očitujete se na pojedine navode koji su navedeni u žalbi. Btw. ono što oni navode u žalbi nije u svezi s predmetom spora, a i da je, nove činjenice i dokazi se ne mogu predlagati u žalbi (čl. 352. Zakona o parničnom postupku).

Vaša ovrha ima prednost pred ostalim prema odredbi čl. 232.a Obiteljskog zakona. Stoga je poslodavac dužan skidati joj s plaće iznos alimentacije. Ako imate odvjetnika on će znat što treba učiniti u slučaju kada poslodavac ne postupa po rješenju o ovrsi.

Vama imovina nije blokirana i Vi s njom možete raspolagati. Međutim, pitanje je da li bi netko kupio nekretninu s takvom zabilježbom. Jer iako je predmetna zabilježba bez ikakve osnove, potencijalni kupci vole da su im papiri čisti. Tu se ništa ne može učiniti. On koristi svoje pravo koje ima temeljem zakona. Sve što možete učiniti je da uputite pisanu požurnicu direktno županijskom sudu koji odlučuje o žalbi.

Inače, ako je predmet spora neka isplata, ne može se tražiti zabilježba spora u zemljišnim knjigama. Jeste Vi možda nešto pobrkali? Da nije neka druga zabilježba? To pitanje je regulirano čl. 81. Zakona o zemljišnim knigama. Podnesite žalbu protiv tog rješenja, osim ako Vam nije istekao onaj rok od 15 dana.

To što ste Vi student i sl. njih ne zanima. Inače, plaćate glavnicu + kamate na glavnicu (14 posto godišnje), troškove postupka + kamatu na te troškove. Jedino u FINI vam mogu reći koliki je točan iznos duga. Ovi iz odvjetničkih ureda nemaju blage veze računati kamatu jer je to posao ekonomista. Tek kada se izračuna kolika je kamata, znat ćete koliko iznosi Vaš dug. Imali ste priliku podnijeti prigovor protiv rješenja o ovrsi u roku od 8 dana od primitka rješenja, tako da se više ne možete nikome žaliti. Čisto sumnjam da će Vam ovi iz Vipa pristati na neko smanjenje duga. Ali možete probati. Nikad se ne zna.

Molimo bih Vas da samo malo objasnite s kojim obrazloženjem je sud utvrdio da niste bili dužni plaćati uzdržavanje osobi koja se je redovno školovala. U kratkim crtama. Zahvaljujem. Niste dužni dati odgovor na žalbu, odnosno, ako ne podnesete odgovor na žalbu to Vam ne ide na štetu.

Zanimljiv slučaj. Međutim, meni se čini da je tu riječ o dva različita poslovna subjekta, bez obzira što se oni nalaze u određenoj financijskoj vezi (odnos majka-kćer). Nisam 100% siguran, ali ako je sud donio presudu u odnosu na jedno društvo sa sjedištem u RH, sumnjam da možete na temelju te iste presude provesti ovrhu u drugoj državi, protiv društva koje ima drugo ime. Nekako mi zvuči logičnije da ste utužili i jednu i drugu firmu u RH (istom tužbom), pa da ste u tom postupku dokazali njihu vezu, te zahtjevali da ih sud obveže da Vam solidarno isplate utuženi iznos. Ovako mi se čini nevjerojatnim da u ovršnoj ispravi imate navedenog jednog dužnika a tražite ovrhu protiv drugog dužnika.

Nisi u krivu.

Moguće je. Podnesena je izvanredna revizija o kojoj će odlučiti Vrhovni sud. Međutim, nije mi jasno da je županijski sud donio odluku 2007. a revizija je podnesena tek 2011.g. To nema smisla. Eventualno ako im je ta županijska odluka dostavljena tek 2011.g.

Ne znam kako ste došli do tih 20 godina jer prema čl. 159.st.4. ZV-a proizlazi da rok dosjelosti iznosi 40 godina. Da, morate podnijeti deklaratornu tužbu, jer se jedino temeljem pravomoćne sudske presude možete upisati kao vlasnik na predmetnim nekretninama. To iz razloga jer u Vašem slučaju nisu ispunjene pretpostavke propisane čl. 362. ZV-a. Dakle, ne možete se uknjižiti samo temeljem zahtjeva i posjedovnog lista.

Isključivo putem suda jer je u gruntovnici kao vlasnik upisana RH, odnosno općina. Moguće je temeljem izvanredne dosjelosti (čl. 159.st.4. ZV-a) Međutim, treba imati na umu da je u slučaju nekretnina koje su bile u društvenom vlasništvu, vrijeme potrebno za dosjelost počelo teći tek 8. listopada 1991.g. Naime, u bivšoj državi vlasništvo se nije moglo steći dosjelošću ako je predmet dosjedanja bila nekretnina u društvenom vlasništvu.

10,00 kuna

Vidim da kolega/ica severus nije shvatio/la pitanje... Da biste vratili ono što su Vam "skinuli" s računa (zajedno sa zakonskim kamatama), morat ćete utužiti osobu koja je u zadužnici navedena kao dužnik. Prema čl. 120. st.1. Zakona o obveznim odnosima. Iako dužnik nema nikakvih primanja, bilo bi poželjno da ga utužite jer će Vam u suprotnom nastupiti zastara potraživanja. Kada dobijete presudu kojom se nalaže tuženiku da Vam isplati dužni iznos, tada možete ići u ovrhu na bilo koji dio imovine ovršenika(dužnika). Malo je vjerojatno da nema ama baš ništa u svome vlasništvu. Zastarni rok iznosi 5 godina.

stigli rezultati s roka u rujnu 2011.g. (pravosudni)

Zbog toga bi bilo poželjno da se oporuka sastavi kod javnog bilježnika ili na sudu.

Ispravite me ako griješim - umrla vam je teta koja je imala polusestru i sestru (vašu baku)? Malo kompliciran slučaj, ali ako se ne varam, nasljednici iza polusestre imaju pravo na 1/4 ostavine iza Vaše tete. Evo zašto: Iza smrti Vaše tete, naslijedili su je njeni roditelji, svaki u 1/2 dijela. Pretpostavljam da su oni umrli već ranije. Hipotetski, da je Vaša teta imala dvije "prave" sestre tada bi potomci iza jedne sestre imali pravo na 1/2 dijela ostavine, a potomci iza druge sestre pravo na ostalu polovicu. Međutim, ovdje je slučaj da naslijeđuju polusestra i sestra, pa se sukladno čl. 12. st. 3. ZN-a (gore citiran), ostavina dijeli na način da - 1/2 ostavine koja pripada majci ostaviteljice dijeli između potomaka vaše bake i potomaka polusestre, svaki u 1/4, dok - drugu polovicu, koja pripada ocu ostaviteljice, ne nasljeđuju potomci polusestre već samo potomci vaše bake. Ovo sam napisao pod pretpostavkom (jer niste napisali) da su imale zajedničku majku ali ne i oca.

Dali je b točan odgovor?

Ako ne dogovorite postotak, tada s obzirom na tako veliku vrijednost spora, odvjetniku za svaku radnju pripada pravo na 65.000,oo kn + PDV (Tarifa o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika).

O reviziji odlučuje Vrhovni sud koji se nalazi u Zagrebu. O tom izvanrednom lijeku vam sve lijepo piše u Zakonu o parničnom postupku počevši od čl. 382. Ne bih se složio s time da ćete moći ići na reviziju, osim ako vam vrijednost predmeta spora nije veća od 200.000,oo kuna. Naime, zadnjim izmjenama i dopunama ZPP-a, određeno je da se redovna revizija može podnijeti samo ako je VPS veći od 200.000,00 kuna. Tako to propisuje Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o parničnom postupku (Narodne novine br.: 57) i to članak 29. i članak 53. st.4. Dakle, ako vam je VPS manji od 200.000,oo kuna moći ćete eventualno podnijeti izvanrednu reviziju.

Sukladno odredbi čl. 232. st.1. t.2. Zakona o obveznim odnosima, nastupila je zastara spornog potraživanja pa im to slobodno prigovorite u odgovoru na tu obavijest. Ako pokrenu ovršni postupak, u prigovoru protiv rješenja o ovrsi morate istaknuti prigovor zastare jer na to sud ne pazi po službenoj dužnosti.

Smatram da je zbog zakonske formulacije "naplata tražbine" zakonodavac imao na umu samo novčane činidbe. U suprotnom bi umjesto termina "naplata" stajalo "ispunjenje", kao što je to učinjeno na drugim mjestima u Ovršnom zakonu.

Čini mi se da ste na opisan način počinili prekršaj prema čl. 250. st. 1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama. Naime, budući da niste produžili registraciju, bili ste dužni odjaviti vozilo. Kazna za takav prekršaj iznosi 700,00 kuna.

ovo pitanje morate postaviti u forum "obvezno pravo". Bilo bi poželjno da napišete obrazloženje zbog kojeg su vas odbili glede ta dva zahtjeva. Inače, imate pravo samo na stvarno učinjene troškove i izdatke tako da ne vjerujem da će vam osiguranje bez računa priznati naknadu za povratak kući. Međutim, smatram da bi se visina te naknade eventualno mogla utvrđivati u sudskom postupku. Ali to je samo moje mišljenje koje ne mora biti ispravno. Za ovu naknadu za prekinuti godišnji odmor moram priznati da još nisam čuo pa i mene zanima odgovor nekoga tko je imao iskustva s tim.

Fina je ispravno postupila, i sve je u skladu sa zakonima kojima se regulira pitanje provedbe ovrhe. Ono što si ti financirao jeste tvoj vlastiti dug kojeg si sam napravio. I nemoj govoriti da si radio kao popisivač besplatno niti da si financirao popis stanovništva jer to nije istina. Dugovi koji se naprave moraju se i platiti! S ovih 4 tisuće kuna smanjio ti se je dug kao i kamate na taj dug tako da ne vidim razloga zašto se buniš.