Van Gogh

Što da vam utješno kažem?
Da se ne sjećam kad je izdana građevinska dozvola za zatvorenu lođu u uredu u kojem sam radila - taj podatak i nije baš utješan s obzirom na vašu namjeru ishođenja građevinske dozvole.
Naš čovjek je talentiran za naći rupu u zakonu, pa će tako u ovom - i dosada je bilo podložno sankcijama bespravno zatvaranje lođa i balkona, pa su sve višestambene zgrade krcate na lođama/balkonima  plastičnom stolarijom i inim rješenjima, često puta pravim nakaradama. I nikome ništa. Neka zatvaranja lođa/balkona  su ozakonjena u provedbi Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama, a većina nije, i opet nikome ništa. I svi mirno spavaju - od onih koji su ih zatvorili do građevinske inspekcije...
Strpite se da  ZoUiOZ stupi na snagu, pa će upravitelji zgrada imati toliko obveza (pod pretpotstavkom savjesnog poslovanja)  pa neće vjerojatno stići trenirati strogoću na zatvaranju neke lođe 😄 
Ako smijem reći svoje mišljenje na tu temu: novi ZoUiOZ ne bi smio zabraniti zatvaranje lođa (ionako niti jedna izričita zabrana do sada nije urodila plodom - od prohibicije do nekih ozbiljnijih stvari), nego bi trebao to pitanje prepustiti suvlasnicima zgrada (ako zgrade nisu ili autorsko djelo ili  pod konzervatorskom zaštitom) da izrade projekt oblikovanja pročelja (s eventualnim alternativama) u svrhu  jednoobraznog zatvaranja  lođa na zgradi, pa kad se netko od suvlasnika odluči zatvoriti lođu da je zatvori prema postojećem projektnom rješenju s građevinskom dozvolom. I svi zadovoljni - zahvat legalan, a u prostoru više reda. 
utopija je budućnost koja se još nije ostvarila
 

Brat vas nije prijavio kao nasljednika pa sukladno tome niste ni pozvani. 100% da je do toga.

Za sto si prijavljen?  Ako nemaju dokaze protiv tebe ni svjedoke prijava ce biti odbijena i tu se prica zavrsava. Ako je anonimna samo mozes nagadjati o kome se radi ali nemozes znati. Jednostavno zaboravi na to i ides dalje. 

Naravno da je. Kako je dobio radnu dozvolu? 

Državni inspektorat koji po sadašnjoj organizacijskoj shemi objedinjuje sav inspekcijski nadzor.

Podnesite pisanu žalbu na odluku vrtića. U žalbi jasno navedite sve relevantne činjenice, uključujući:
Da ste zabunom zaokružili i potom precrtali jedan program.
Da je ravnateljica obavijestila da je za željeni program slab interes.
Da vaše dijete nije na popisu za program koji ste precrtali.
Da imate više bodova od djece koja su primljena, posebno zbog statusa djeteta s teškoćama u razvoju.
Priložite svu relevantnu dokumentaciju, uključujući kopiju prijavnice na kojoj je vidljivo precrtavanje programa i dokaze o bodovima vašeg djeteta.
Osobno posjetite vrtić i razgovarajte s ravnateljicom ili odgovornom osobom kako biste dodatno pojasnili situaciju i pokušali riješiti problem na miran način.

Baš lijepo da ne vidite ništa sporno u činjenici da je čovjek sam prerezao „grane nasih stabala koje prelaze na njegovu parcelu“, umjesto da ste to vi uradili, naručivši rezanje grana i platilo taj rad iz pričuve.Tim više, što je to
Očigledno ste zanemarili susjedska prava, odnosno susjedsku obzirnost, dopuštajući da grane drveća narastu preko međe vlasnika privatne kuće u tolikoj mjeri, da kad je čovjek srezao te grane (što po ZoViDSP imao jepravo učiniti) da je hrpa bila tolika da je zakrčila vaše parkiralište.
Smatram da ste dobro, dapače, odlično prošli -  da ste naručili na vrijeme kresanje grana i platili taj rad iz pričuve, računajte: satnica angažmana radnika za kresanje + satnica angažmana auto dizalice, jer kako i sami kažete da se "radi o jako gustim i visokim stablima" u usporedbi s narudžbom velikog kontejnera za odvoz tog SVOG BIO OTPADA, financiranog iz sredstava pričuve.
Umjesto savjeta ili informacije:
Za susjeda , a za vas, kao suvlasnike koji ne vidite ništa sporno u činjenici da su susjedu dozlogrdile grane vašeg drveća u zračnom prostoru njegove parcele pa ih je bio prisiljen sam odrezati, na žalost 
 

Stupanjem 01.01.2014. godine na snagu Zakona o gradnji, građevinska dozvola se izdavala uz prilog glavnog projekta, osim u slučajevima gdje se radilo o zahtjevu predanom prije stupanja na snagu ZoG, odnosno u skladu s prijelaznim odredbama istog zakona moglo se nastaviti postupak prema prethodnom Zakonu o prostornom uređenju i gradnji, te izdati rješenje o uvjetima građenja uz prilog idejnog projekta.
Prema članku 249. stavak 2. navedenog ZoPUiG, investitor je trebao imati najkasnije do dana početka radova: pravomoćno rješenje o uvjetima građenja te glavni projekt i elaborat iskolčenja građevine (mada ne poznajem ni jednog investitora koji se te zakonske odredbe u pogledu dužnosti posjedovanja glavnog projekta držao).
 
Za navedene izmjene trebali bi ishoditi rješenje o izmjeni i/ili dopuni građevinske dozvole, a čija procedura ishođenja je ista kao i za izmjenu rješenja o uvjetima građenja, a prilikom izdavanja spomenutog rješenja primjenjuju se odredbe članka 126. Zakona o gradnji koji glasi (da ga ne prepričavam): 
(1) Rješenje o izmjeni i/ili dopuni građevinske dozvole za građevinu za čije građenje je izdana lokacijska dozvola kojim se mijenjaju i/ili dopunjavaju lokacijski uvjeti donosi se nakon izmjene i/ili dopune lokacijske dozvole. - ovaj stavak se ne odnosi na vaš slučaj
(2) Rješenje o izmjeni i/ili dopuni građevinske dozvole za građevinu za koju se prema posebnom zakonu ne izdaje lokacijska dozvola kojim se mijenjaju i/ili dopunjavaju lokacijski uvjeti donosi se u skladu s prostornim planom u skladu s kojim je građevinska dozvola izdana ili u skladu s prostornim planom koji je na snazi u vrijeme donošenja rješenja ako to investitor zatraži.
(3) U postupku donošenja rješenja o izmjeni i/ili dopuni građevinske dozvole pribavljaju se samo oni posebni uvjeti i uvjeti priključenja, odnosno potvrde glavnog projekta na koje izmjena i/ili dopuna ima utjecaja.
(4) U postupku donošenja rješenja o izmjeni i/ili dopuni građevinske dozvole ne utvrđuju se ponovno činjenice koje su utvrđene u postupku izdavanja dozvole.
(5) U postupku donošenja rješenja o izmjeni i/ili dopuni građevinske dozvole primjenjuje se članak 115. stavak 2. ovoga Zakona samo ako se izmjene i/ili dopune odnose na vanjsku veličinu građevine, veličinu i oblik građevne čestice ili smještaj građevine na građevnoj čestici.
Uz opasku da se rješenje o izmjeni i/ili dopuni građevinske dozvole izdaje na temelju glavnog projekta.
Malo vam je nejasno formuliran ovaj dio upita, ali koliko sam shvatila pitanje, teško da bi dobili uporabnu dozvolu za građevinu izgrađenu prije 15.02.1968. godine, jer je prilog uz zahtjev za tu vrstu UD uvjerenje iz katastra na kojem se vidi evidentirana građevina prije 1968. godine + kopija katastarskog plana, a tijekom postupka se utvrđuje da li je izvedeno stanje na terenu sukladno izdanom uvjerenju.
Odluka o daljnjem postupanju je zaista na vama...ali ja se na vašem mjestu ne bih upuštala u taj  upravni postupak s neizvjesnim rezultatom, u kojem svaki referent vidi, te lako može dokazati, da se radi o novoj gradnji. Pa ako pokušaj propadne, nema retrogradnog ishođenja akata - uz uvažavanje činjenice da je postupak izdavanja uporabne dozvole uređen na drugačiji način nego postupak izdavanja UD za građevine izgrađene prije 1968. godine (od prijave početka gradnje uz propisane priloge: podatke o nadzornom inženjeru i ovlaštenom izvođaču radova, te obveznog vođenja ednevnika prilikom građenja),  pa bi tek onda bili u pravoj gabuli od problema (i to nerješivoj).

O sudskim postupcima znam okvirno, ali o upravnim postupcima znam prilično.
Pa ću krenuti od uvjeta za izdavanje građevinske dozvole, kao upravnog akta, koji se izdaje nakon što se tijekom provedenog postupka utvrdi da su ispunjene sve zakonske pretpodstavke za njegovo izdavanje.
Jedna od njih je riješen pristup do građevinske čestice, koji može biti ostvaren putem u služnosti korištenja preko parcele u tuđem vlasništvu. Osnivanje puta u pravu služnosti utvrđuje se na temelju pravnog posla (ugovora o osnovanom putu u pravu služnosti). Tako osnovano pravo služnosti preko tuđe nekretnine upisuje se i u građevinsku dozvolu kao dokaz o legalnom pristupu do građevinske čestice te u zemljišne knjige kao trajna zabilježna preko poslužne čestice.
Zašto sud nije donio odluku da se vrati put u služnosti predviđen građevinskom dozvolom, nego preko vašeg zemljišta? Retoričko pitanje.
I to po sredini katastarske čestice - obično se takvi putevi s pravom služnosti predviđaju po rubnim dijelovima parcele (uz među) da što manje smetaju. Zar služnost puta iz građevinske dozvole nije bila evidentirana u zemljišnim knjigama?
Služnost prolaza kroz tuđu nekretninu uređena je Zakonom o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (pa se za njeno utvrđivanje koristi termin da je osnovana preko nečije nekretnine), a Zakon o izvlaštenju i određivanju naknade primjenjuje se kod izvlaštenja nekretnina za zahvate u interesu RH (te se prema tom Zakonu koristi termin da je određena nekretnina izvlaštena), a što ovdje nije slučaj.
Kako svaka služnost treba imati razumnu svrhu, pitanje je koja je to razumna svrha promjene služnosti pristupa iz izdane građevinske dozvole pod drugim uvjetima služnosti pristupa do građevinske čestice  – samovolja susjeda tokom svih ovih godina i “razne igre” zbog kojih je ta kuca ostala bez prilaznog puta do kuce svakako se ne ubrajaju u razumne razloge, pa i sudska odluka po tom pitanju postaje diskutabilna...

iskušenje je bilo preveliko, pa je prevladalo - mada zbog takvog izravnog ophođenja s korisnicima foruma sumnjam da neću uskoro zaraditi pokoji negativan bod iliti - iako još uvijek smatram da ako ne mogu napisati neki pozitivan prilog na određenu temu, da ju mimoiđem u širokom luku...
A korisniku krpZ dugujem ipak odgovor - da ZoViDSP ne nudi sve odgovore na životne scenarije u pogledu primjene članka 105. (problem oko grana i korijenja što prelaze na tuđu parcelu), pa neka ga on upotrijebi prema vlastitom nahođenju. 

Pazi ovo, BESPLATNO su riješili problem grana, ok skoro besplatno.
A mogli su biti troškovi:
- sudskog vještaka koji bi utvrdio i dokumentirao činjenično stanje
- odvjetnički trošak slanja opomene suvlasnicima zgrade da se grane uklone
- ako ne bi bile uklonjene; plaćanje firme koja se bavi orezivanjem stabala a koja bi to učinila na poziv vlasnika kuće
- zbrinjavanje bio otpada po svim standardima
- ukoliko suvlasnici ne bi platili račun > tužba sa svim popratnim troškovima
- možda ovrha

Dugo sam na forumu, i ovo je među vodećim  "ljudskijim i životnijim" postovima.
Bravo za Antuntun56👍👍👍

Baš lijepo da ne vidite ništa sporno u činjenici da je čovjek sam prerezao „grane nasih stabala koje prelaze na njegovu parcelu“, umjesto da ste to vi uradili, naručivši rezanje grana i platilo taj rad iz pričuve.Tim više, što je to
Očigledno ste zanemarili susjedska prava, odnosno susjedsku obzirnost, dopuštajući da grane drveća narastu preko međe vlasnika privatne kuće u tolikoj mjeri, da kad je čovjek srezao te grane (što po ZoViDSP imao jepravo učiniti) da je hrpa bila tolika da je zakrčila vaše parkiralište.
Smatram da ste dobro, dapače, odlično prošli -  da ste naručili na vrijeme kresanje grana i platili taj rad iz pričuve, računajte: satnica angažmana radnika za kresanje + satnica angažmana auto dizalice, jer kako i sami kažete da se "radi o jako gustim i visokim stablima" u usporedbi s narudžbom velikog kontejnera za odvoz tog SVOG BIO OTPADA, financiranog iz sredstava pričuve.
Umjesto savjeta ili informacije:
Za susjeda , a za vas, kao suvlasnike koji ne vidite ništa sporno u činjenici da su susjedu dozlogrdile grane vašeg drveća u zračnom prostoru njegove parcele pa ih je bio prisiljen sam odrezati, na žalost 
 

Baš lijepo da ne vidite ništa sporno u činjenici da je čovjek sam prerezao „grane nasih stabala koje prelaze na njegovu parcelu“, umjesto da ste to vi uradili, naručivši rezanje grana i platilo taj rad iz pričuve.Tim više, što je to
Očigledno ste zanemarili susjedska prava, odnosno susjedsku obzirnost, dopuštajući da grane drveća narastu preko međe vlasnika privatne kuće u tolikoj mjeri, da kad je čovjek srezao te grane (što po ZoViDSP imao jepravo učiniti) da je hrpa bila tolika da je zakrčila vaše parkiralište.
Smatram da ste dobro, dapače, odlično prošli -  da ste naručili na vrijeme kresanje grana i platili taj rad iz pričuve, računajte: satnica angažmana radnika za kresanje + satnica angažmana auto dizalice, jer kako i sami kažete da se "radi o jako gustim i visokim stablima" u usporedbi s narudžbom velikog kontejnera za odvoz tog SVOG BIO OTPADA, financiranog iz sredstava pričuve.
Umjesto savjeta ili informacije:
Za susjeda , a za vas, kao suvlasnike koji ne vidite ništa sporno u činjenici da su susjedu dozlogrdile grane vašeg drveća u zračnom prostoru njegove parcele pa ih je bio prisiljen sam odrezati, na žalost 
 

Porezno je najisplativije kupit stan kao fizicka osoba i iznajmljivat u sustavu pausalnog oporezivaja. Ako cete ic na seme s firmom/obrtom budite spremni odrec se 20% profita na ime poreza.

Posredovati nekretninama smije isključivo osoba koja je položila ispit za posrednika i koja je upisana u registar. Mogli biste još dobiti i kaznu - propisana je za ovakav primjer 5.000,00-15.000,00 kn (odnosno ekvivalent u EUR sada, nisu još uskladili iznose u EUR, al se gleda fiksni tečaj)

Braća 1 i 2 krše Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (formalno)  bar po 2 osnova:
zbog suvlasništva u idealnim dijelovima nekretnine (tj nedostatku utvrđenih posebnih dijelova nekretnine), pa se formalno ne može utvrditi pojedinačno vlasništvo svake etaže - makar je kuća u naravi podijeljena po etažama zgrada bila etažirana ili ne, fasada je njen zajednički dio Ali je moguće, da kao većinski vlasnici nekretnine donesu odluku o obnovi fasade (cjekupne).
Prije poduzimanja bilo kakvih „pravnih mogućnosti“, preporučujem najjednostavniju mogućnost - civiliziranu komunikaciju - neka brat 3 učini prvi korak  i stupi u neposredan kontakt s braćom, a s obzirom da je  brat 3 još k tome u manjini, neka ih zatraži da i njega uključe u dogovor oko financiranja obnove fasade.
Ne kaže se uzalud da dogovor kuću gradi, a nesloga je razgrađuje...
Nadam se da do ovog, drugog dijela izreke neće doći, odnosno ćete se trgnuti na vrijeme i početi razgovarati o konkretnim problemima, ne samo o obnovi fasade, nego općenito o održavanju vaše nekretnine u zajedničkom vlasništvu, a to je, vjerujte, neicrpna tema...(pogotovo kad je financijska strana u pitanju), kojoj ćete kat-tad neminovno morati okrenuti sva trojica (bilo sudskom odlukom ili na temelju dogovora izvan suda).
Sudskim putem se takvi problemi rješavaju u vanparničnom postupku. Ali, što će vam takav način rješavanja problema donijeti, osim sudskih troškova?
Pa nećete valjda sve dogovore oko održavanja vaše zajedničke kuće rješavati preko suda, umjesto uljuđenim načinom komunikacije, a to se prije svega odnosi na  brata 3 (ostala dva brata su našla zadovoljavajući način komuniciranja, barem prema iznesenom problemu  iz upita).
Usput, takvim načinom rješavanja razmirica, na najboljem putu je ostvarenje i drugog dijela naprijed spomenute izreke...

Pod uvjetom da je za predmetnu kuću izdano pravomoćno rješenje o izvedenom stanju u skladu s odredbama Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama, u tom slučaju ne izdaje se uporabna dozvola - rješenje o izvedenom stanju je potpuno legalan dokument za dobivanje kredita, kao i za upis zgrade u zemljišne knjige.
Navedeno utvrđenje proizlazi iz odredbi članka 175. stavci 1., 3. i 6. Zakona o gradnji, koji glase:
(1) Akt za uporabu građevine u smislu članka 174. stavaka 1. i 2. ovoga Zakona je svaki akt za uporabu građevine, akt kojim je građevina ozakonjena te akt, odnosno dokumenti kojima se nezakonito izgrađena građevina izjednačava sa zakonito izgrađenom građevinom, izdan, odnosno pribavljen na temelju zakona koji je važio prije stupanja na snagu ovoga Zakona.
(3) Akti za ozakonjenje su rješenje o izvedenom stanju i potvrda izvedenog stanja.
(6) Akti i dokumenti iz stavka 1. ovoga članka smatraju se uporabnom dozvolom u smislu ovoga Zakona.
Stavak 1. članka 175. referira se na članak 174. stavke 1. i 2., koji glase:
(1) Za građevine upisane u zemljišnu knjigu do dana stupanja na snagu ovoga Zakona i za građevine za koje je katastarski ured nadležnom sudu do tog dana poslao dokumente propisane posebnim propisima za upis građevine u zemljišnu knjigu nadležni sud, na zahtjev vlasnika građevine, u posjedovnici zemljišne knjige stavlja zabilježbu da je priložen akt za uporabu građevine koja je upisana u zemljišnoj knjizi, odnosno koja se u istu upisuje, uz navođenje naziva i oznake tog akta, odnosno uz navođenje oznake potvrde nadležnoga upravnog tijela da se za uporabu građevine ne izdaje akt za uporabu - ovo možete pročitati i zanemariti,  
(2) Vlasnik građevine uz zahtjev iz stavka 1. ovoga članka prilaže odgovarajući akt za uporabu građevine, odnosno potvrdu nadležnoga upravnog tijela da se za uporabu građevine ne izdaje akt za uporabu.
Za vas je bitan stavak 2. te mogućnost ishođenja potvrde nadležnoga tijela graditeljstva da se za uporabu građevine ne izdaje akt za uporabu, a tu potvrdu trebate priložiti i u banci uz zahtjev za kredit (u bankama nisu baš doma s građevinskom regulativom, što im ne služi na čast, ali može im biti)
Procedura upisa kuće u zk je slijedeća – prvo treba obaviti upis/evidentiranje zgrade u katastru, pa katastar po službenoj dužnosti šalje dokumentaciju u gruntovnicu.
Upis kuće u katastru uz slijedeće priloge:
pravomoćno rješenje o izvedenom stanju, geodetski elaborat izrađenog u svrhu evidentiranja zgrade u katastar (izrađen po ovlaštenom inženjeru geodezije), pod uvjetom da se kuća nalazi na oformljenoj građevnoj čestici - a ako nije oformljena, postupak se dodatno komplicira s izdavanjem rješenja o utvrđivanju građevne čestice - nadam se da to kod vas nije slučaj... odgovarajući dokaz o vlasništvu kuće i potvrda iz članka 174. stavak 2. ZoG. I to je to ...

Može malo konkretniji opis sa svrhom radova? Samo nasipavanje? Bez parkirališnih mjesta? Bez odvodnje s nasipane plohe? Bez ikakvih popratnih sadžaja?
 
Prvo - drvo ne smijete srušiti sami (iako prijeti da će se srušiti)- trebate se obrati nadležnom gradskom uredu za komunalno gospodarstvo zahtjevom za njegovo uklanjanje putem vašeg upravitelja.
Drugo - dvorište se ne etažira, već se samo može odrediti način njegovog korištenja.
Treće - pod uvjetom da je odluka o uređenju dvorišta nasipavanjem donesena jednoglasno, može se financirati i iz pričuve. Zar i grad nije obveznik plaćanja pričuve?
A sada malo o (ne)potrebi izdavanja upravnih akata, odnosno projekta na temelju kojeg se izvode spomenuti radovi:
Bez građevinske dozvole i glavnog projekta, mogu se izvoditi radovi iz članka 3. točka 4. Pravilnika o jednostavnim i drugim građevinama i radovima „na uređenju građevne čestice postojeće građevine kao što je građenje staze, platoa i stuba oslonjenih cijelom površinom neposredno na tlo s pripadajućim rukohvatima, vrtnog bazena ili ribnjaka dubine do 1 m od razine okolnog tla, otvorenog ognjišta tlocrtne površine do 3 m² i visine do 3 m od razine okolnog tla, stabilnih dječjih igračaka“.
Ako bi uz stabilnu dječju igračku (spravu) postava još koje klupe bila uključena, te sadnja kojeg drveta – moguće je sufinaciranje takve investicije i od strane grada, odnosno ne samo iz pričuve – a tako uređeno dvorište dobilo bi značajno na ugodnosti boravka u njemu kao i na estetetskom dojmu...
Uz opasku da se nasipano dvorište može smatrati nekom vrstom platoa u dvorištu (budući da se nasipavanje građevne čestice izrijekom ne spominje), pod uvjetom da ne služi parkiranju motornih vozila.
Ukoliko bi nasipavanjem dvorišta dobili parkirališta, trebate za takav zahvat u prostoru imati glavni projekt bez ishođenja građevinske dozvole, sukladno članku 4. točka 22. istog Pravilnika.
Sve ovisi kolika je površina tog dvorišta namijenjena za nasipavanje i o vašoj upornosti za sufinanciranje od grada za neke (potencijalne) zahvate u dvorištu.
 
U svakom slučaju, bilo bi uputno da se konzultirate s upraviteljem zgrade koje bi radove bi,  uz nasipavanje, eventualno još bilo potrebno izvesti .

Braća 1 i 2 krše Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (formalno)  bar po 2 osnova:
zbog suvlasništva u idealnim dijelovima nekretnine (tj nedostatku utvrđenih posebnih dijelova nekretnine), pa se formalno ne može utvrditi pojedinačno vlasništvo svake etaže - makar je kuća u naravi podijeljena po etažama zgrada bila etažirana ili ne, fasada je njen zajednički dio Ali je moguće, da kao većinski vlasnici nekretnine donesu odluku o obnovi fasade (cjekupne).
Prije poduzimanja bilo kakvih „pravnih mogućnosti“, preporučujem najjednostavniju mogućnost - civiliziranu komunikaciju - neka brat 3 učini prvi korak  i stupi u neposredan kontakt s braćom, a s obzirom da je  brat 3 još k tome u manjini, neka ih zatraži da i njega uključe u dogovor oko financiranja obnove fasade.
Ne kaže se uzalud da dogovor kuću gradi, a nesloga je razgrađuje...
Nadam se da do ovog, drugog dijela izreke neće doći, odnosno ćete se trgnuti na vrijeme i početi razgovarati o konkretnim problemima, ne samo o obnovi fasade, nego općenito o održavanju vaše nekretnine u zajedničkom vlasništvu, a to je, vjerujte, neicrpna tema...(pogotovo kad je financijska strana u pitanju), kojoj ćete kat-tad neminovno morati okrenuti sva trojica (bilo sudskom odlukom ili na temelju dogovora izvan suda).
Sudskim putem se takvi problemi rješavaju u vanparničnom postupku. Ali, što će vam takav način rješavanja problema donijeti, osim sudskih troškova?
Pa nećete valjda sve dogovore oko održavanja vaše zajedničke kuće rješavati preko suda, umjesto uljuđenim načinom komunikacije, a to se prije svega odnosi na  brata 3 (ostala dva brata su našla zadovoljavajući način komuniciranja, barem prema iznesenom problemu  iz upita).
Usput, takvim načinom rješavanja razmirica, na najboljem putu je ostvarenje i drugog dijela naprijed spomenute izreke...

Bitna je osnova na koju se pozivaju za odbačaj jer to nije nedostatak dokaza, nego jedna od osnova iz čl. 206.c. St. 1. 
1.) da će biti oslobođen kazne (dakle proglašen krivim, ali bez kazne)
2.) da je u zatvoru već i pokretanje nema smisla s obzirom na težinu KD-a
3.) da je u drugoj državi radi kaznenog postupka
4.) da je prijavljen za vise kaznenih djela, ali je svrhovito da se osudi samo za 1 od tih djela jer pokreta je za druga djela ne bi imalo utjecaja na kaznu.
 
ovo su pojednostavljeni razlozi kada postoji mogućnost žalbe, ali ponavljam - to nije situacija kada tvrde da nema dokaza. Dokazi postoje i Drž odvjetništvo to priznaje, nego smatraju da nema smisla voditi postupak zbog jednog od ovih nabrojenih razloga

Zato sto nekretnina postaje pogodna za pravni promet s danom dobivanja uporabne.
Po novome taj porez iznosi 20%, a dan stjecanja sa sigurnoscu je dan kad se dobije uporabna. 
Uvijek se mozete prijaviti u taj stan pa se izvlaciti na to da je nekretnina koristena za stanovanje, ali budite sigurni da ce to ic provjeravat i ako nece bit prometa po brojilima da se necete izvuci od toga.

U upisnik oporuka (koji vodi Hrvatska javnobilježnička komora) se upisuje isključivo činjenica postojanja oporuke i mjesto gdje se ista čuva. Dakle, HJK ne čuva oporuke, već isključivo raspolaže podacima gdje se oporuka čuva (ako je oporučitelj o oporuci obavijestio HJK). 
Javni bilježnik ili sud će uvijek tražiti podatke iz upisnika oporuka, ali činjenica da oporuka nije prijavljena u upisnik ne utječe na valjanost oporuke. To znači da je moguće da oporuka postoji, ali da nije prijavljena u upisnik oporuka. U tom slučaju javni bilježnik ili sud nemaju načina da dođu do te oporuke, osim ako im ju netko ne dostavi. 
Znači, ili će javni bilježnik/sud utvrditi da je oporuka upisana u upisnik i pozvati osobu kod koje se oporuka čuva da ju dostavi ili bi, u slučaju kad oporuka nije upisana u upisnik, osoba koja čuva oporuku istu trebala sama donijeti i predati sudu ili javnom bilježniku koji vodi ostavinski postupak. 
Ponovno naglašavam da oporuke nisu dostupne u upisniku (ne pohranjuju se tamo). U upisniku su samo podaci o postojanju oporuke.

Čemu onda Ministarstvo objavljuje svoja tumačenja, odogovore i mišljenja ako ne želi usmjeriti primjenu Zakona o građenju u istom smjeru u dubioznim slučajevima -  pa tko hoće nek' izvoli, a tko neće nek' baci u koš.
Slažem se s vama, da je to mišljenje, kako kažete, bezveze napisano, jer Ministarstvo bi ipak trebalo obrazložiti svoje stavove kao neposredni provoditelj zakona o građenju u drugostupanjskom postupku, a pogotovo s osnova materijalnog propisa.
U trenutku kad je Zakonom o nezakonito izgrađenim zgradama dozvoljeno sistemsko rješenje da se zgrada proglasi završenom bez izvedene fasade, zakonodavac je pustio duha iz boce, te stavio bespravne graditelje u povlašten položaj u odnosu na one investitore koji su se držali zakona  te su gradili svoje zgrade na temelju akata o građenju - tu se definitivno slažem s vama da u tom slučaju nema razloga da se ne izda UD  za tu vrstu građevina bez izvedene fasade. Čak niti ZoPsNIZ nije mogao probaviti zgradu bez ugrađene vanjske stolarije (odnosno dijela ugrađene vanjske stolarije), kao završenu zgradu.
Pristalica sam jednobraznog zakonodavnog pristupa u pogledu kriterija završenosti građevine prilikom izdavanja akata o UD  za sve građevine, svrstane u grupu određenih građevina za koje se izdaje uporabna dozvola po skraćenom postupku (u odnosu na tretman završenih bespravnih građevina, ozakonjenih po posebnom propisu),  a taj jednobrazni pristup nije omogućen u postojećem zakonodavnom okviru građevinske  regulative što se zorno vidi baš na primjeru fasade.
I u vrtu određenih građevina ima građevina za koje se može izdati UD bez izvedene fasade (primjerice za građevine izgrađene ili rekonstruirane u provedbi propisa o obnovi ... jer  država prilikom obnove takvih oštećenih građevina nije niti ugovarala izvedbu fasade, kao i za građevine koje je RH kupila u svrhu stambenog zbrinjavanja, a u krajnjoj liniji niti građevine izgrađene do 15.02.1968. godine ne trebaju nužno imati fasadu) – tako da prema tumačenju Ministarstva od 5. ožujka 2021. godine ni med cvjetjem ni pravice.
Na temelju čega to tako kategorički tvrdite?

U skladu s člankom 115. stavkom 2.  Zakona o radu, pri odlučivanju o radniku kojemu će se otkazati poslovno uvjetovanim otkazom ugovora o radu ravnatelj/ica školske ustanove mora voditi računa o trajanju radnog odnosa, starosti radnika i obvezama uzdržavanja koje terete radnika. Višak bi "trebala" biti osoba za koju ravnatelj utvrdi  da ima najmanje staža, starosti i uzdržavanih osoba.
Prije donošenja odluke o poslovno uvjetovanom otkazu ugovora o radu ravnatelj/ica školske ustanove obvezan je izvršiti prethodno savjetovanje odnosno traženje prethodne suglasnosti radničkog vijeća ili sindikalnog povjerenika s pravima i obvezama radničkog vijeća, ako u školskoj ustanovi nije utemeljeno radničko vijeće u skladu s člancima 150. ili 151. Zakona o radu odnosno odredbama članka 32. Kolektivnog ugovora za zaposlenike u osnovnoškolskim ustanovama ili članka 42. (u vašem slučaju čl. 72.) Kolektivnog ugovora za zaposlenike u srednjoškolskim ustanovama o zabrani otkaza bez prethodne suglasnosti sindikalnog povjerenika odnosno sindikalnog povjerenika s pravima i obvezama radničkog vijeća, pisanim putem kako bi se, u slučaju eventualnog sudskog spora moglo dokazati da je zakonska obveza izvršena. Zbog zakonitosti odluke o otkazu vrlo je važno razlikovati radi li se o savjetovanju ili suglasnosti. Bitna razlika između obveze savjetovanja s radničkim vijećem odnosno sindikalnim povjerenikom  s pravima i obvezama radničkog vijeća kada je dovoljno samo izvršiti obvezu savjetovanja, a  unatoč protivljenju može se donijeti  odluka i obveze dobivanja prethodne suglasnosti radničkog vijeća odnosno sindikalnog povjerenika s pravima i obvezama radničkog vijeća je da se  bez prethodne suglasnosti ne može ( smije ) donijeti određena odluka jer nije zakonita. U  slučaju uskraćene suglasnosti tu suglasnost mora nadomjestiti sudska ili arbitražna odluka. Nakon izvršene obveze savjetovanja ili dobivanja prethodne suglasnosti radničkog vijeća odnosno sindikalnog povjerenika s pravima i obvezama radničkog vijeća potrebna je i prethodna suglasnost školskog odbora prije donošenja odluke o poslovno uvjetovanom otkazu ugovora o radu u skladu s člankom 114. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi