anamih

Osoba koja uzdržava članove obitelji treba taj podatak upisati na svoju poreznu karticu - obrazac PK. To se radi u Poreznoj upravi prema mjestu prebivališta - ponesite sa sobom rodni list za dijete i vjenčani list za upis supruge, kao i potvrdu da je prijavljena na zavodu za zapošljavanje. Ta PK kartica nakon toga ide kod vašeg poslodavca i on vam temeljem tih podataka obračunava veći osobni odbitak - osim 1800,00 kn koliko je neoporezivo za vas, još će biti 1800 kn neoporezivo za vaše uzdržavane članove. To će vam povećati plaću ako niste prijavljeni na neki minimalac, a ostalo dobivate "na crno", jer uvećanje osobnog odbitka smanjuje iznos poreza i prireza koji plaćate iz plaće. Drugo vam poslodavac nema što dati, a za dječji doplatak morate pitati na "mirovinskom", tamo će vam reći koje dokaze o očinstvu i količini prihoda koje imate morate njima dostaviti.

Ups, pogriješila sam u broju - obrtnik koji vodi dvojno knjigovodstvo izdaje račune R-1.

R-1 račune izdaju trgovačka društva - ona vode poslovne knjige na principu dvojnog knjigovodstva. R-2 račune izdaju obrtnici - oni vode jednostavno knjigovodstvo na principu blagajne. Obrtnik koji postane obveznik poreza na dobit i po sili zakona mora voditi poslovne knjige kao i trgovačka društva izdaje račune R-2. PDV je obvezan za one koji godišnje ostvare promet veći od 85.000,00 kuna. Znači, nijedno trgovačko društvo i nijedan obrtnik nije početkom poslovanja obveznik PDV-a, to postaje tek nakon što zaradi 85000 kuna i to ne u toj godini, nego od slijedeće kalendarske godine. Kad se fakturira inozemnom kupcu - tada i oni koji su obveznici PDV-a ne obračunavaju PDV, jer su izvozne isporuke tog oslobođene. Kad se dobiva račun od inozemnog poduzetnika, na njemu također neće biti sličnog poreza iz te države - oslobođenje izvoznih isporuka vrijedi širom Europe. Moram priznati da mi dio pitanja u kojem se spominju brod, autobus, nazivi gradova u Italiji, baš i nije jasan, ali nadam se da je pomoglo i ovo.

Do 2% primitaka iz prethodne godine možete dati u humanitarne svrhe, a da vam se to priznaje kao rashod. Ta davanja mogu biti u novcu, a mogu biti i u stvarima, ali tada morate imati vrlo detaljnu i valjanu dokumentaciju o tome tko je od vas preuzeo stvari i zašto. Mislim da bi to mogli darivati samo nekim udrugama ili domovima, jer bojim se da bi vam porezni nadzor osporio takvo darivanje stvari fizičkim osobama. Mislim da morate voditi računa o bitnoj stvari - obrt je po svojoj suštini djelatnost koju netko obavlja zbog stjecanja dohotka. Kad ga stekne, plati na njega porez i ostale dadžbine i od tog neto dohotka može davati u bilo koje svrhe koliko tog dohotka želi. Ako mislite da ćete naići na neki drugi tretman od države zato što prije obračuna neto dohotka već usmjeravate dio dohotka u humanitarne svrhe, to baš i ne bi išlo u našim krajevima - svega 2% od primitaka prethodne godine.

Događa se pripisivanje kamate na neplaćene javne prihode koje vam obračunava porezna uprava i koje nemilosrdno rastu. Porezna vam neće zatvoriti obrt ali će računati kamate. Ili servisirajte svoje obveze ili zatvorite obrt da ne gomilate dugove.

Kod odabira djelatnosti kojima će se trgovačko društvo baviti nije zakonom određeno da se neka nazove glavna, a ostale sporedne. Ta se definicija pojavljuje na zahtjev zavoda za statistiku koji prema djelatnosti određuje šifru djelatnosti koju pridružuje tom gospodarskom subjektu i zato od osnivača traži da se izjasni pod kojom djelatnosti želi da ga se u državnom zavodu za statistiku vodi. Dakle, kad počnete rad - nema posebnih aktivacija pojedinih djelatnosti, samo pazite da se ne bavite onim za što niste registrirani.

Zaključite s tim tvrtkama ugovor o djelu, otvorite žiro račun (ne tekući) i oni će vam pri obračunu obustaviti i uplatiti pripadajuće poreze i doprinose. Ako zaradite iznos preko 85000 tisuća kuna godišnje, morat ćete u sustav PDV-a, a oni koji su u tom sustavu obvezno vode knjige kao obveznici poreza na dohodak. Niste naveli jeste li nezaposleni ili radite po ugovoru o radu, ali na ovaj vam način tvrtke mogu plaćati vaše usluge.

Možete, školovani ste za taj posao.

Iznos od 2814,00 kn je svota koju je država odredila kao najnižu osnovicu za obračun doprinosa i poreza za puno radno vrijeme. To znači da svi zaposleni - nema veze rade li u trgovačkim društvima ili obrtima, moraju imati obračunatu plaću i uplaćene doprinose prema toj osnovici. Gotovo je stopostotna praksa da se taj iznos podudara i sa iznosom plaće iz ugovora o radu opisanih radnika i oni od ove svote dobiju iznos umanjen za 20% mirovinskog osiguranja, porez i eventualni prirez u svojim prebivalištima. Ovo je bilo za radnike, a isto vrijedi i za člana uprave trgovačkog društva, popularno zvanog "direktor". I taj može, bez obzira na svoju stručnost, ugovoriti rad (i on zaključuje ugovor o radu) za isti iznos, odnosno to je najmanji na koji mu se mogu obračunavati doprinosi. Ako taj direktor ima sa osnivačima dogovor da će mu se u plaću priznavati i korištenje osobnog automobila, mobitela ili slično u ograničenom ili neograničenom opsegu, služba za isplatu plaće mora na takvu "plaću u naravi" obračunavati i uplaćivati pripadajuće poreze i doprinose, ali mislim da obrazloženje toga niste ni tražili. Malo mi je nejasno zašto mislite da bi to uopće morali opravdavati inspekciji i kojoj?

U vašoj je branši važeći kolektivni ugovor za djelatnost trgovine i u skladu s njim vam poslodavac mora plaćati rad blagdanom.

Porezni propisi kažu da je neoporezivi iznos otpremnine 6400,00 kn i to znači da je sve preko toga oporezivo isto kao i plaća. Zakon o radu kaže da radnik ima pravo na otpremninu u visini 1/3 bruto plaće isplaćene u prethodna tri mjeseca za svaku navršenu godinu rada kod tog poslodavca, ali taj bruto radnik mora dobiti na ruke, a poslodavac trpi poreze i doprinose. Uz ove propise za iznos otpremnine relevantni su i kolektivni ugovori - ne znam u kojoj branši vi radite i koji vas se KU tiče. Ako nemate takvih prava, onda zbrojite svoje godine staža kod zadnjeg poslodavca, sa platne liste pogledajte prosjek bruto plaće prethodna tri mjeseca (to je neto plaća uvećana za doprinose za mirovinsko, porez i prirez) i podijelite taj iznos sa 3, te tako dobivenu razliku pomnožite sa svojim godinama staža i to je ono što vi morate dobiti na ruke. Koliko će to koštati poslodavca - nije vaš problem. Iz vašeg posta nije baš sve jasno, ali nemojte se čuditi što vam je poslodavac uručio obračun otpremnine koji izgleda kao plaća - na iznos koji ste dobili to i mora biti tako (svega je 6400 kuna neoporezivo), samo provjerite da li ste dobili sve što vam po zakonu pripada. Uostalom, pri odluci o prestanku ugovora o radu najčešće i piše iznos otpremnine i pravni temelj po kojem se obračunava.

Zakon o građenju propisuje kako treba otvoriti i osiguravati gradilište, tko je poslovođa ili šef gradilišta, koje su mu ovlasti, u tom je zakonu dalje poveznica sa zakonom o zaštiti na radu u vezi zaštitne odjeće i osiguranja od nesreće na radu, a osim toga vjerojatno na bolnici ima i nadzorno tijelo koje to sve također treba znati (iako kontrolu vrši inspekcija po ovim pitanjima).

Možda da pojasnite koji je tip vaše suradnje s njima - imate li ugovor o djelu ili o autorskom djelu ili nešto treće?

Poštovana, nešto sam radila u graditeljstvu pa možda mogu dati drugi pogled na vaš upit. Iz upita je jasno da niste zadovoljni s radnikom na terenu jer je on nepristojan prema investitoru, a o tome vas je izvijestio sam investitor telefonom. Investitor može biti nezadovoljan poslom i zato što ne zna da npr. pločica treba biti udaljena od zida za svoju debljinu, pa u prostorima gdje nisu pokriveni cijeli zidovi misli da sve treba biti ravno. Ili je npr. zamislio smjer pločica kako ne treba ili je kupio pločice "žnj" kvalitete, a sad se čudi što su neravne, pune oštećenja, izgrebane,ružne. Ili je promašio boju silikona za rubove, ili debljinu križića između pločica... Bogatiji investitori plaćaju nadzorne inženjere koji znaju kako što može ići i oni pregovaraju sa šefovima gradilišta da se posao tako i radi. Na terenu treba imati osobu koja se naziva šef gradilišta, vođa skupine ili nešto slično i onda je taj od vas zadužen da radnike vodi i nadzire, a ne investitor. Osim staža u graditeljstvu imam i neprekidan staž u dogradnji i obnovi prostora u kojem živim, i skrušeno priznajem da i tim radnicima baš i nije bilo uvijek ugodno da ih ja (ipak nestručna iako plaćam) promatram što i kako rade, i još možda predlažem neizvodive i nemoguće postupke, a da bi to sve meni bilo ljepše (a primjetila sam da je građevinski radnik u prosjeku još više ljut ako mu upute izriče ženski investitor). Gradilišta su inače ograđena, najčešće je na tim ogradama logotip izvođača, a one služe i da kupci stanova ne vršljaju po zgradama u kojima su kupili nešto kvadrata i da ne uče pameti radnike. Malo se šalim, ali razumijete me - ako vaši radnici dolaze u moju kuću raditi, a ja mogu biti "opičena" više ili manje, već prema klimatskim uvjetima, ne možete ni njih sve kriviti i meni vjerovati zato jer plaćam. Dajte im uvjete rada koji znače slobodno gradilište od "kibicera", pa bili oni i investitori. Srdačan pozdrav

Naravno da ne smije - poslodavac vam plaća prva 42 dana bolovanja.

Čim poslodavac u javnoj službi (a bolnica to jest) da radniku odluku o godišnjem odmoru, obvezao se i na isplatu regresa, a potpuno je irelevantno koliko taj godišnji traje - jedan dan ili duže. Obavezno zatražite da vam daju regres, jer sindikalni dogovori sa Vladom su za ovu godinu ukinuli samo božićnicu, regres vam moraju dati.

Kapitalistički, sinko, kapitalistički, ali na naš način...

Možda da pričekate kako će vam sve skupa ići, uvijek možete u sustav, ali kad idete vlastitom voljom morate u sustavu PDV-a biti pet godina, ne možete van. Teško je u jednoj rečenici reći koje su prednosti, svi će vas službenici porezne uprave uvjeravati da vam je bolje u sustav, ali vam neće navesit ama baš nijedan argument za to, no mislim da jednostavnog odgovora nema. Pričekajte, uvijek možete u sustav, u međuvremenu bi bilo možda dobro da se pozabavite tržištem na kojem planirate prodaju - tih trgovina ima već po glavi stanovnika jedna.

Temeljem kolektivnog ugovora javne službe objavljuju natječaje za radna mjesta u novinama (neke čak i u NN), znači izbor se vrši po natječaju (ako je na neodređeno vrijeme). Čelnik tijela (ravnatelj) donosi odluku o odabiru osobe po natječaju i o tome obavještava sve koji su predali ponude za to radno mjesto. Nema žalbenog roka koji će se pojaviti kao pravo onih koji nisu izabrani, ali postoji mogućnost da oni zatraže uvid u regularnost izbora po natječaju, i tada se tu upliće nadležna inspekcija koja može, ako utvrdi da neki drugi kandidat ispunjava uvjete, a vi ne, ili ima prednost po određenim zakonima (branitelji, invalidi) naložiti toj ustanovi poništenje te odluke i vašeg ugovora. Dakle, to bi bila vaša prva briga - ispunjavate li sve uvjete da to inspekcijski nadzor ne može osporiti. Dalje, ne možete se obećavati novom poslodavcu dok ne raskinete sve veze sa starim, pa i otkazni rok, ali ugovor o radu se može potpisati ranije i da u njemu stoji da je dan stupanja na rad u budućnosti. Ovo kako ste vi naveli je malo čudno - zašto bi taj odgojni dom antidatirao ugovor koji ćete vi sutra potpisati? Ako su oni proveli postupak natječaja, odabira, oni mogu ugovor potpisati s odabranim radnikom, a kad će on stupiti na rad stvar je tehnike (i potreba posla, naravno). Znači, na ugovoru se legalno mogu pojaviti dva datuma : datum potpisivanja i datum stupanja na posao po tom ugovoru.

Temeljno je pravilo za obračun PDV-a kod troškova osobnih automobila koji su u imovini gospodarskog subjekta - samo 70% se priznaje. Puni iznos mogu priznavati npr.taksisti kojima je osobni auto sredstvo za rad. Svi ostali priznaju 70% troškova i prema tome i PDV-a ne mogu priznati 100%. Vi ste obrtnik i ako vodite jednostavno knjigovodstvo samo možete "zaboraviti" 30% računa, a ako ste veliki obrtnik koji vodi dvojno knjigovodstvo, tada će se razraditi račun na dio koji ide u trošak i onaj drugi dio koji će na kraju godine uvećati osnovicu za porez na dobit. Znači - dobijete račun na 123,00 kn, odmah zaboravite 30% tog računa a iz ostatka priznate si dio koji otpada na PDV (16,00 kn) i onaj koji otpada na osnovicu i ide u trošak razdoblja (70,00 kn). Gore navedeno odnosilo se na troškove benzina, a vrijedi i za održavanje, nabavu guma i slično. Jedino se iznos osiguranja priznaje u punom iznosu (što li radi dobro lobiranje). Za nabavu dugotrajne imovine vrijedi pravilo da se u popis dugotrajne imovine unose dobra neovisno o tome jesu li plaćena, a prava se unose u popis DI samo ako su plaćena. Ako vi dobivate račune za najam auta, to nije temelj za unos u popis DI, i s takvim računima postupate jednako kao s onima za benzin - razdvojite na 70 i 30% i tako knjižite taj trošak i priznajete PDV.

Zakon o porezu na dohodak i pravilnik o porezu na dohodak definiraju neoporezive iznose naknada, nagrada, potpora i slično. Tamo piše za koliko je godina koja svota jubilarne nagrade neoporeziva. Pa tako npr. ti propisi uopće ne predviđaju isplatu jubilarne nagrade za 5 godina rada, a ona je predviđena kolektivnim ugovorom za učitelje. To znači da taj učitelj dobije svojih 1800,00 kn jubilarne nagrade za 5 godina rada, a škola od MZOŠ-a traži novaca dovoljno da se ovo isplati kao plaća. I dalje postoje razlike za slijedeće godine, ali ne baš u 100% iznosu. Inače, sva prava koja su ugovorena propisima o radu ugovorena su u iznosima za koje se predviđa da ih radnik dobije na ruke, a poslodavac će obračunati i uplatiti pripadajuće dadžbine.

Ukoliko imate osnovane sumnje da je postupak odabira po natječaju nezakonito proveden, za to je u školama nadležna prosvjetna inspekcija i njoj se obratite. Prosvjetne inspekcije su obično u nekoj zgradi županije (ne znam iz kojeg ste grada) pa probajte, a imate i na stranicma MZOŠ-a njihov raspored. Ako se obratite školi, to je promašena adresa, jer vi kao tražitelj zaposlenja niste sa školom u poslovnom odnosu po kojem bi vam oni morali obrazlagati razloge svojih odabira. Dakle, na inspekciju i ona mora izvršiti nadzor te vas izvijestiti.

Banka koja je poslala administrativnu zabranu bi vas tužila i spor dobila. Vi ste kao privatni poslodavac ovjerom obrazaca kojima je vaš zaposlenik dizao kredit pristali da ga obustavljate od plaće i usmjeravate u banku. Drugi put predložite zaposleniku da kredit otplaćuje trajnim nalogom, nema potrebe da uopće ide sa plaće.

U slučaju kad ured državne uprave ne odobri postojeći broj razrednih odjela u nekoj školi, pojavljuje se tehnološki višak. U razrednoj nastavi to je jedna osoba, a u predmetnoj svi pomalo - svakom učitelju nedostaje broj sati koji su odrađivali u razredu kojeg više nema. Iz vašeg posta mi se čini da ste vi učiteljica razredne nastave, pa ću odgovarati s tom pretpostavkom. Kad se upiše razredni odjel manje, ili se smanji broj učenika toliko da ured državne uprave spoji dva odjela, ravnatelj mora uprijeti prstom u učitelja koji će biti tehnološki višak. Zakon o radu ima četiri kriterija za to, ali oni su vrlo općeniti i ravnatelj ima prilične ovlasti da ih tumači kako misli da treba. Odluku o tehnološkom višku donosi nakon prethodnog savjetovanja s radničkim vijećem (ili sindikalnim povjerenikom u funkciji radničkog vijeća) i nakon toga tu njegovu odluku mora potvrditi i školski odbor. Osoba koja je tehnološki višak ima pravo na otpremninu u visini 1/3 prosječne bruto plaće isplaćene u prethodna tri mjeseca za svaku navršenu godinu rada kod tog poslodavca (pazite, ne u sustavu školstva, znači da vi u toj drugoj školi baš i nećete imati prava na veliku otpremninu) i na otkazni rok koji traje maksimalno 4 mjeseca (za one preko 55 godina života). Nakon toga se uredu državne uprave prijavljuje da je osoba xy tehnološki višak i taj ured tu osobu nudi drugim školama koje mu se javljaju sa svojim potrebama, ali škole je ne moraju zaposliti - raširena je predrasuda da je sindikat uvrštavanjem ove obveze u Zakon o odgoju i obrazovanju... zaštitio učitelje i osigurao im prvenstvo kod slijedećeg slobodnog radnog mjesta. Druga raširena predrasuda je da će tehnološkim viškom biti proglašena osoba sa najmanje godina radnog staža (onaj tko je najzadnji došao), jer to naprosto nije istina - odluka je na ravnatelju i on će je na sudu braniti po kriterijima iz ZOR-a jer su to jedini postojeći kriteriji - kolektivni ugovori o načinu odabira tehnološkog viška ne govore ni slova. Dodatno cijelu stvar uveseljava stanoviti dopis koji je MZOŠ lani uputio školama i gdje kaže da su ravnatelji pri određivanju tehnološkog viška dužni voditi računa o financijskim učincima na državni proračun - znači treba otkazati radniku kojem će trebati isplatiti najmanje otpremnine. Gospođo, možda bi vam bilo najsigurnije da se držite škole u kojoj ste sada, još uvijek dobivate novac za prijevozne troškove, jer ako nemate uzdržavanih članova obitelji, već ste u nepovoljnijem položaju prema mlađim učiteljicama koje imaju djecu. Naravno da se svaki radnik na otkaz može žaliti i pokrenuti sudski postupak, ali ako već znate da će tamo biti tehnološkog viška - čemu hazardirati?

Floki, hvala na informaciji o zagrebačkoj sudskoj praksi, teoretski gledano i to je izvor prava, ali kako kod nas nemamo sudske presedane kao pravne izvore, mislim da će svakom radniku ovisiti o poslodavcima kakva će mu biti sudbina s godišnjim odmorom. Godišnji odmor se stječe u punom trajanju nakon šest mjeseci neprekidnog rada, ali većina zaboravlja drugi dio rečenice - prema planu GO koji donosi poslodavac u suradnji sa radničkim vijećem. Dakle, kad ja dobivam novog radnika, ja ga i uzimam zato što ga trebam da radi, a ne da odmah ide na GO koji mu je preostao kod starog poslodavca i zaista ne vidim kako da popunim te poslove ako je njemu kod starog poslodavca ostalo godišnjeg odmora. Ovakve zakonske odredbe samo unose nesporazume i nemir u radne odnose - nešto se u zakonu napiše što je jako teško ili nikako provedivo u praksi, pa se onda svi borimo s tim.Ali, to je već druga opširnija tema. Još jednom hvala i pozdrav.