Matrix

o kakvom žigu je riječ, ovo mi nema smisla,vjerovnik je taj koji je osobno morao pristupiti pred javnog bilježnika kako bi potpis bio ovjeren,jer vaš otac to nikako nije mogao za drugog učiniti,u suprotnom bi nastupilo totalno bezvlašće.

pravo na nužni dio se izvodi iz nasljednog prava,što če reči iza nečije smrti,glede čega u konkretnoj situaciji nema govora ni o kakvom nužnom dijelu,čak što više Vi ste imali svoj nasljedni dio koji ste ustupili. nemate osnov na takav zahtjev,obzirom da Vi odgovarate za dug ostaviteljice/majke,a druga je priča na koji način je majka za života raspolagala sa novčanim sredstvima stečenim kreditom. i takva poduzeta pravna radnja daje za učinak odgovornosti za dugove ostavitelja.

obzirom da može dokazati neprekinuti slijed stjecanja(pravomoćna presuda+ugovor o darovanju),primjenom odredaba čl.41 Zakona o zemljišnim knjigama,upis bi bio dopušten izravno na dotičnu kčer. Članak 41. "" Ako su zemljište ili neko knjižno pravo preneseni izvanknjižno na više osoba uzastopno, može posljednji stjecatelj zahtijevati da se knjižni prijenos provede neposredno na njega, ako dokaže neprekinuti niz izvanknjižnih stjecanja od knjižnoga prednika do sebe.""

dovoljno da unesete uglavak …i sva pokretna i nepokretna imovina koja se u trenutku smrti zatekne u vlasništvu primatelja uzdržavanja…obzirom da predmetom ugovora o doživotnom uzdržavanju može biti i buduća imovina.

""Naknadno pronađena imovina, za koju se nije znalo u vrijeme donošenja rješenja o nasljeđivanju, raspoređuje se na nasljednike bez ponovnog raspravljanja ostavine na temelju rješenja o nasljeđivanju i među nasljednicima se ponovno uspostavlja nasljednopravna zajednica, pa ako su ranije izvršena ustupanja ili odricanja od nasljedstva pojedinih nasljednika, sud će pozvati sve nasljednike radi rasporeda naknadno pronađene imovine, koji se može izvršiti drugačije od ranijeg rasporeda uključujući i sporazum nasljednika. Kratki tekst odluke: “Kad se radi o naknadno pronađenoj imovini i u tom slučaju se radi o nasljedničkoj zajednici između sunasljednika, pa ako je u ostavinskom postupku došlo do ustupanja nasljedstva, sud će u pogledu naknadno pronađene imovine, pogotovo ako se radi o vrednijoj imovini, pozvati sve nasljednike prije nego donese rješenje o rasporedu naknadno pronađene imovine, kako bi se izjasnili da se ustupanje ostavine odnosi i na naknadno pronađenu imovinu.” Županijski sud u Bjelovaru, Gž-2473/00-2, od 21. XII. 2000. prije upuštanja u jedan od dva citirana postupka,potrebno je postupiti prema mišljenju korisnice Ruby,buduči da ispravnim postupkom ili tužbom se nemogu preskakati redovni postupci. kao i dokaz da je konkretna izvanknjižna imovina prešla upravo na osobe koje iniciraju parnicu ili ispravni postupak. Sentenca: ""Ako je nekretnina u rješenju o nasljeđivanju utvrđena kao izvanknjižno vlasništvo ostavitelja a prednica ostavitelja također nije bila upisana u zemljišnoj knjizi kao vlasnica, onda se nasljednik može upisati u zemljišnu knjigu kao vlasnik samo ako pokrene pojedinačni ispravni postupak ili postupak pred parničnim sudom, ali ne i na temelju pravomoćnog rješenja o nasljeđivanju. "" Kratki tekst odluke: “No u pogledu nekretnina koje su u rješenju o nasljeđivanju utvrđene kao izvanknjižno vlasništvo treba upozoriti žalitelja da niti njegova prednica nije bila upisana u zemljišnoj knjizi kao vlasnica, a što znači da se na tim nekretninama, a na temelju predmetnog rješenja o nasljeđivanju, ne može upisati niti on kao nasljednik, jer nije udovoljeno materijalnoj pretpostavci knjižnog prednika iz čl. 40. Zakona o zemljišnim knjigama. To ne znači da nasljednik nije također izvanknjižni vlasnik tih nekretnina, budući da je on vlasništvo tih nekretnina stekao nasljeđivanjem, kao jednim od zakonom dopuštenih načina stjecanja prava vlasništva na nekretninama u smislu odredbe čl. 114. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (“Narodne novine”, br. 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06 i 141/06). Međutim, nasljednik se ne može upisati u zemljišnoj knjizi kao vlasnik na temelju rješenja o nasljeđivanju, već isti može pokrenuti pojedinačni ispravni postupak ili postupak pred parničnim sudom, radi sređivanja vlasništva ili utvrđivanja prava vlasništva na predmetnim nekretninama.” Županijski sud u Varaždinu, Gž-511/09-2, od 29. IV. 2009.

citirane činjenice treba sagledati u svjetlu odredaba čl.10 st.5 i čl.17 Zakona o vlasništvu i dr.stvarnim pravima. Naime,iz opisanog činjeničnog stanja može se zaključiti da je dotična gospođa do svoje smrti bila u posjedu prava služnosti,glede čega su njeni nasljednici ovlašteni da štite i takav posjed od svakog samovlasnog smetanja,ovo iz razloga što je njenom smrču na nasljednike prešao posjed stvarne služnosti u obimu i kvaliteti kakvog je ista imala do svoje smrti. vlasničke tužbe su nešto sasvim drugo,obzirom da se u istim rješava pitanje prava na posjed,u konkretnom slučaju dotični kroz parnicu zahtijevaju utvrđenje prava vlasništva na spornom dijelu k.č.,a da li če u tome uspjeti je stvar dokazivanja,no jedno je izvjesno da ako isti tvrde da su preko svoje pravne prednice na dijelu k.č.za kojeg utvrđuju pravo vlasništva u biti izvršavali služnost,onda vlasnički zahtjev treba odbiti presudom kao neutemeljen,ovo iz razloga što se izvršavanjem sadržaja stvarnog prava služnosti nemože stjecati i pravo vlasništva poslužne nekretnine,jer se u takvom slučaju radi o zlouporabi povjerenja. neke zanimljive informacije vidite OVDJE

sasvim izvjesno da dokument koji navodite predstavlja brisovnicu a ne ugovor, glede čega recite da li je izvršena ovjera potpisa za osobu koja je u ime fiducijarnog vjerovnika bila ovlaštena potpisati tu ispravu.

ovlaštenik prava služnosti na nekretnini i njen vlasnik mogu biti u suposjedu. očigledno da jest,pročitajte obrazloženje presude. neutemeljeno,zemljišno knjižni odjel Općinskog suda neutvrđuje činjenicu prave predaje posjeda ,več dali ugovor udovoljava uvjetima za upis sukladno odredbama ZZK. nažalost niste uvjerili sud da je iskaz u suprotnosti sa izvedenim dokazima. laički rečeno,da je obdarenik uspostavio faktičnu vlast na nekretnini koja je predmet darovanja. neznam šta se ovog držite kad Vam niko netvrdi suprotno,dokažite pred sudom ništetnost ugovora i nikakva provedba kroz zemljišne knjige ga neče i nemože osnažiti. p.s.svjestan sam da vam osobno moji odgovori neodgovaraju,no ja neču i nemogu nikom davati lažne nade,več jednostavno u skladu sa činjeničnim stanjem koje ste iznijeli u temi,ovo iz razloga što je vaša greška,odnosno odvjetnika što je olako pristupio postupku,zanemarujuči svjedoke,koje nažalost više nije moguče predložiti kao ni druge dokaze koji su se mogli iznositi u prvostupanjskom postupku. Trebate znati da pravda i pravo nisu jedno te isto,pa tako vas samo jedna procesna greška u postupku može koštati gubitka parnice,ma koliko Vi znali da ste upravu. L.P.

nažalost nikakvog učinka. neke zanimljive stvari u vezi rokova možete pročitati OVDJE

nevidim da je postojala neposredna opasnost kako bi vaša poduzeta radnja bila opravdana u smislu dopuštene samopomoći

od dana kad ste imali saznanja o učiniocu i činu smetanja ,što znači da poduzete radnje prema pomenutim institucijama prije podnošenja tužbe neutječu na rokove. to je netočno,obzirom da poduzimanjem takvih radnji nakon proteka roka u kojem ste mogli štititi posjed Vi u biti činite smetanje posjeda. več ste svi prekršajno procesuirani,tako da se za isto djelo nemože i kazneno odgovarati ""ne dva puta o istoj stvari"" to što vam dotični savjetuje nije nikako dobro.

problem je što je dug osiguran upisom u zemljišnoj knjizi,odnosno zalogom,a tu je več druga stvar po pitanju zastare pod pretpostavkom da je proteklo vrijeme potrebno za zastaru a dug kao u ovom slučaju osiguran zalogom,vjerovnik se može namiriti samo iz založene stvari i to bez kamata. dopušteno,obzirom da na novog vjerovnika cesijom sa glavnom tražbinom prelaze i sporedna prava,u ovom slučaju založno pravo,međutim postojala je mogučnost osnovanog pobijanja prenosa založnog prava,pa bi u tom slučaju zalog morao ostati i dalje na starom vjerovniku,no kako Vi time ništa nedobijate,prigovor bi bio ""Sizifov posao""

zamjena je oporeziva nemora značit da će sve na prodaju,ovisi o načinu razvrgnuča. imate osnov za tužbu radi povrata izdatka za drugog postupak se pokreče prijedlogom,u tražilicu foruma unesite ključnu riječ ""razvrgnuče"" pa vidite dosta obrađenih tema.

sad kad bolje pogledam izneseno činjenično stanje,izvjesno je da neče doći do prekida postupka i upučivanja u parnicu,obzirom da se Vi nesporite o činjenicama iz čl.222 Zakona o nasljeđivanju

sud je poklonio vjeru iskazu tužene jer je za pretpostavit da po ocjeni suda takav iskaz nije u suprotnosti sa ostalim izvedenim dokazima sad več izvjesno da citiranu činjenicu sud smatra nedokazanom.

pronađi bar jednu odluku suda čija izreka počinje sa utvrđuje se da je tužitelj "" izvanknjižni vlasnik ""

Takva je i sad,i to bi bio najidealniji scenarij,no nekad je naprosto nemoguče ili vrlo teško pronaći upisane vlasnike u svrhu izdavanja tabularne isprave

do svakojake zbrke,jer općenito suvlasništvo kao ""majku svih svađa ""nastoje svi razvrgnuti dok Vi pak nastojite svjesno ući u suvlasništvo u čiji suposjed bi najvjerojatnije morali kroz parničenje,tako da nevidim svrhu takve kupoprodaje,no vi ipak imate neki razlog.

može,no treba naglasiti da će u konkretnom slučaju sud ispraviti presudu samo ako se radi o njihovoj grešci.

Budući da je upis dopušten samo protiv osobe koja je u trenutku podnošenja prijedloga upisani vlasnik,to je i više nego jasno da je nužna njegova suglasnost za provedbu upisa pa i za slučaj da isti u kupoprodaji nije nastupio kao prodavatelj.

Osobno ja bi krenuo od druge.

točno,no koliko se može uočiti da tetka kao suvlasnica nije dala izjavu kojom daje služnost,več izjavu kojom potvrđuje da je to učinio njen prednik,pa ako bi se takva činjenica dokazala istinitom,onda obvezuje sve njegove pravne sljednike

na raspolaganju su vam dvije opcije. -prva je da podnesete prijedlog za opravdanje predbilježbe temeljem brisovnog očitovanja,pa neka vas odbiju rješenjem na koje idete dalje žalbom koja bi po meni bila osnovana,bez obzira na mišljenja zk.referenta. -druga je da zamolite založnog vjerovnika koji je izdao brisovno očitovanje da vam iziđe u susret i podnese prijedlog za brisanje tereta.

u zakonitom ste suposjedu nekretnine pretpostavljam više od 10 godina,temeljem čega je vaše pravo suvlasništva stečeno po samom zakonu,no takvo je pravo nužno utvrditi kroz parnicu. _____

temeljem ugovora pokrenite pojedinačno ispravni postupak,a u istom prijedlogu priložite i rješenje o nasljeđivanju iza umrlog oca u svrhu dokazivanja pravnog sljedništva između vas i kupca iz ugovora o kupoprodaji. U prilogu vam je proslijeđena forma prijedloga: Prijedlog.pdf