Matrix

da utvrdimo ovu činjenicu,nemojte miješati posjedovanje i pravo vlasništva,znači još jednom…tko je nakon sklopljene kupoprodaje bio u faktičnoj vlasti na nekretnini,odnosno jel baka a potom i njeni sljednici nakon kupoprodaje i dalje na istoj nekretnini činili sve ono kao i prije kupoprodaje za slučaj da ona prilikom sklapanja ugovora uopće nije ni data,no što će mo ako jest,obzirom da u tom slućaju zahtjev nije uperen na ispunjenje ugovora.

dovoljno da odgovorite na upit _____

osoba koja je kupoprodajom nekretnine stekla valjanu pravnu osnovu za zemljišno-knjižni prenos može taj zahtjev postaviti protiv upisanog vlasnika pa i za slučaj da ta osoba u kupoprodaji nije nastupila kao prodavatelj,odnosno da je to bio njegov pravni prednik.Neovisno od navedenog zahtjeva za tabularnu ispravu kojom bi se pravo vlasništva u konačnici steklo pravnim poslom,može se uočiti da je pravo vlasništva več stečeno temeljem zakona,odnosno ispunjenjem pretpostavki određenim Zakonom o vlasništvu i dr.stvarnim pravima,budući da se radi o zakonitom posjedovanju nekretnine 10 i više godina,u kojem periodu upisani vlasnik kao i njegovi univerzalni pravni sljednici nisu prekinuli tijek posjedovanja,odnosno dosjedanja,već se jednostavno po smrti prodavatelja vršio formalni zemljišno-knjižni prenos na nasljednika,kao njegovog sveopćeg pravnog sljednika. Treba istaknuti pravnu činjenicu da nasljednik stječe tzv nasljedni posjed u trenutku smrti njegovog prednika bez obzira kad je uspostavio faktičnu vlast,ali u kvaliteti i obimu kakvom je imao njegov prednik trenutkom smrti,pa kako u konkretnom slučaju prodavatelj nije bio u posjedu nekretnine,to trenutkom smrti nije ni došlo do nasljeđivanja posjeda,več isključivo do zemljišno knjižnog prenosa prava vlasništva,zbog čega je kupac ovlašten protiv upisanih vlasnika postaviti obvezno pravni zahtjev za izdavanje tabularne isprave,ili stvarno pravni zahtjev na utvrđenje da je pravo vlasništva stečeno temeljem dosjedanja.

Provjeriti na Općinskom sudu u B.Gradišci da li je proveden ostavinski postupak,ukoliko nije,učinite to sukladno entitetskom Zakonu o nasljeđivanju Republike Srpske.

ovdje bi moglo biti različitih tumačenja.Naime,sporazumom dolazi do raspolaganja imovinom,što će reći da bi se nasljednici prethodno morali prihvatiti nasljedstva da bi istom mogli raspolagati,glede čega je u konkretnom slučaju faktično došlo do ustupanja određenog dijela imovine u korist onog drugog,obzirom da su oni u trenutku smrti ostavitelja po sili zakona stekli imovinu u jednakim dijelovima,no zakon im je dao naknadnu mogučnost odricanja.Ovo iz razloga navodim analogno nespornoj činjenici da nasljednik koji je ustupio svoj nasljedni dio odgovara za dugove ostavitelja,iako on faktično nije naslijedio ništa,no međutim on je ustupljenu imovinu na trenutak imao u svom vlasništvu,i upravo u tom trenutku je za njega i nastala odgovornost za dugove ostavitelja do vrijednosti nasljeđene imovine.

ovo će vrlo teško proći,naročito kod nesporne činjenice da je pravo vlasništva na konkretnoj imovini ishodila kroz parnicu.Neznam što bi Vam mogao više reći Željac,obzirom da su šanse za nekakav pozitivan ishod svedene na krajnji minimum,ovo iz razloga što je trenutni vlasnik stekao neopterečenu nekretninu od upisanog vlasnika ,što će reći da uživa pravnu zaštitu.

gdje je otac imao prebivalište u vrijeme smrti.

takav prigovor je neosnovan,na što upućuju odredbe čl.80,81 i 84 Zakona o obveznim odnosima

u odredbama čl.335 Zakona o obveznim odnosima

ulazak u brak nije osnova da bi stekao tuđe vlasništvo nikakva podjela imovine koju je supruga imala prije braka.

Nemora. što će reči da su svi oni stranke u postupku,glede čega bilo koja stranka može učiniti spornom situaciju glede sastava ostavine,što bi proizvelo učinke iz čl.224 Zakona o nasljeđivanju.

niko vam nije bio dužan predočiti činjenicu o dugovima ostavitelja,jer na kraju krajeva se postavlja pitanje,kome bi takva činjenica bila bolje poznata od samog sveopćeg pravnog sljednika umrle osobe?

u ostavinskom postupku neraspravlja se o dugovima ostavitelja

ako je ovaj prvi prije ishodio pravomoćnu presudu,ostaje nejasno zbog čega nije upisao svoje pravo vlasništva ili pri samom podnošenju tužbe zatražio upis zabilježbe spora

u tom slučaju se več radi o tužbi o čijem ishodu neovise knjižna prava,slijedom čega je zabilježba spora nedopuštena.

Budite oprezni,obzirom da stranka koja izgubi spor snosi kako svoje tako i parnične troškove suprotne stranke.

da ali za slučaj rušljivih/pobojnih ugovora kad se tužbenim zahtjevom traži poništaj,no druga je stvar ako ugovor ima obilježja ništavog pravnog posla u kojem slučaju nema zastare. kao što je več rečeno postoji mogućnost tužbom napadati ugovor iz razloga ništavosti,ili pak zahtjev uperen na raskid ugovora zbog neizvršavanja ugovorom preuzetih obveza.

da li takvo pravo postoji(prvokup)prije svega provjerite u zemljišnim knjigama.

očito da niste shvatli predni odgovor,kako da vam neko sa sigurnošću kaže "učinite poslije"kad je neizvjesna pravna situacija nakon izvršenih radova potrebno je izraditi i novi međuvlasnički ugovor i izmijeniti elaborat etažiranja, kojeg pak treba potvrditi u nadležnim tijelima, te zatim provesti u zemljišnim knjigama.Za izradu elaborata morati ćete angažirati ovlaštenu osobu, a za izradu međuvlasničkog ugovora odvjetnika, pri čemu je važno naglasiti da svi suvlasnici zgrade moraju potpisati taj ugovor i svoje potpise ovjeriti kod javnog bilježnika.

nesporim,no to je za sad izvan suda

ukoliko zahtjev bude usmjeren na povrat uloženog je sasvim izvjesno da će roditelji biti tuženi,no odvjetnik možda zaigra na drugu kartu pa izravno tuži vas za 1/2-inu uloženog,obzirom da se takva ulaganja u cjelini mogu smatrati bračnom stečevinom a koje potraživanje bi za 1/2-inu padalo na teret drugog bračnog druga,odnosno kćeri vlasnika nekretnine.

odredba čl.2 ZOO daje široku slobodu ugovoranja obveznih odnosa.

Ne,več kad Županijski sud potvrdi prvostupanjsku presudu(za očekivati da će)izvršiti upis majčinog utvrđenog prava u zemljišne knjige,a nakon toga ovisno o vašoj volji i dokazima kojim bi raspolagali pokušati pobijati ugovor iz razloga ništavosti.

nakon proteka 20 godina od nastanka eventualne porezne obveze,teško.

odgovor na vaš upit daje pravno relevantna činjenica da se etažirati može usključivo legalizirana građevina.