Matrix

ovisno o očekivanom korištenju imovine,pa npr. ukoliko je očekivano vrijeme korištenja imovine npr. 20 godina,na uloženih 1 mil. kuna postepeno će se amortizirati u trošak tijekom slijedećih 20 godina (godišnja stopa amortizacije tada je 5%). U konkretnom primjeru, godišnji trošak amortizacije iznosio bi 50.000 kuna (1.000.000 kn x 5%).Znači,uzima se osnovica za obračun amortizacije ,odnosno nabavna vrijednost , očekivano vrijeme korištenja i vrijeme za koje je stvar već bila u uporabi.

Ok,a šta kaže ESZLJP,jer ako bi tako bilo onda ni Ustavi sud HR nebi utvrđivao povredu prava na pravično suđenje u ovršnim postupcima.http://www.iusinfo.hr/DailyContent/Topical.aspx?id=17722 http://www.iusinfo.hr/DailyContent/Topical.aspx?id=17181

prije bi se reklo povrijeda prava iz čl.II st.3 točke."e" Ustava BiH i čl. 6. Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda,no svakako da su u sudskim postupcima stranke ravnopravne.(čl.II st.4 U BiH)

razumijem što mi pišete,zato sam i napisao da ništa nećete izgubiti ako to istaknete u žalbi. nejasno mi je što Ustavni sud sa citiranim misli,obzirom da ste vi u apelaciji jednostavno ukazali da se dva identična slučaja mjere različitim "aršinima".

Mišljenja sam da je nužno pokrenuti postupak za ispravljanje rješenja o nasljeđivanju,sukladno čl.342 i 347 Zakona o parničnom postupku koji se u konkretnom slučaju primjenjuju osnovom odredaba čl.175 st.2 Zakona o nasljeđivanju,a nakon što ishodite rješenje o ispravku,možete ići prema zemljišno-knjižnom uredu sa prijedlogom za ispravak imena,budući da bi u slučaju izravnog prijedloga prema z.k.uredu,bez donesenog rješenja o ispravku rješenja o nasljeđivanju,bili odbijeni,a što je sasvim izvjesno obzirom da z.k.ured nema nadležnost ispravljati pravni temelj upisa.

_____ upit je najvjerovatnije usmjeren na utvrđenje činjenice o posjedu nekretnine tj.da li ste Vi posjednik.

druge nevidim,a što je i vama jasno kao što sam već pisao,osnov itekako postoji,e sad je druga stvar kako će to ocijeniti drugostupanjski sud,no netreba gubiti nadu,pa čak i slučaju negativne odluke po žalbi vrijedilo bi ići sa apelacijom Ustavnom sudu BiH. realno gledajući,neuspjela ročišta idu u prilog isključivo ovršeniku,tako da tu nevidim neki poseban žalbeni razlog,no da nebi razmišljali kasnije "jesam li trebao navesti i to",navedite jer s tim negubite ništa.

ZIP FBiH kao ni ZPP koji se u ovršnom postupku primjenjuje temeljem odredaba čl.21 ZIP, ne utvrđuje rokove za stavljanje prijedloga za nastavak na koju odgodu nije utjecao ovrhovoditelj, pa iako se u konkretnom slučaju radi o zaista dugom vremenskom periodu(po meni neažurnost suda), ta činjenica ne izlaže ovrhovoditelja bilo kakvoj prekluziji u smislu njenog procesnog ovlaštenja da traži nastavak postupka. ukoliko se odluka prvostupanjskog suda potvrdi,odnosno ista postane pravomoćna i kupac bude upisan u katastru,treba istaknuti da će on po pitanju upisa u zemljišne knjige imati ista prava kao što ste to imali dotad Vi,jer je odlukom suda o dosudi stupio na vaše mjesto sve ok:palac:

nažalost po vas,katastar nemože ispitivati zakonitost odluke suda,glede čega će po istoj i postupiti po več opisanom slijedu događaja, vrlo moguće.

u biti prigovor nije puvučen,obzirom je sud o prigovoru donio odluku. ne,jednostavno ste pomiješali ovršnu i vjerodostojnu ispravu.

sanitarna inspekcija

a jel parnični sud donio odluku kojom stavlja van snage rješenje o odgodi ovrhe,obzirom da ovrhovoditelj može ići sa prijedlogom za nastavak ovrhe tek po pravomoćnosti pomenute odluke. privremena mjera je odluka suda na čije donošenje nije utjecala volja ovrhovoditelja,glede čega se ista nemože poistovjetiti sa rješenjem kojim se odgađa ovrha na prijedlog ovrhovoditelja. po meni neosnovano,budući je neizvjesno da li će ovrhovoditelj postupiti po zaključku suda kojim mu se nalaže da zahtijeva upis predmetne nekretnine u zemljišne knjige i o tome u roku izvijesti sud,što isti sud nije učinio,več je jednostavno dosudio nekretninu kupcu kojom je izvršio promjene stanja u katastru i na taj način kupcu prepustio daljnji postupak oko upisa nekretnine u zemljišne knjige.

Biti vlasnikom vozila nije uvjetovano vozačkom dozvolom i psiho-fizičkim sposobnostima,što će reći da vaša majka može biti vlasnica a vi korisnica vozila po njenom odobrenju.

na osnovu već donešene odluke suda možete pokrenuti ovrhu,osnovom odredaba čl.265 Ovršnog zakona,p.s.rok koji je vrijedio za podnošenje tužbe radi smetanja posjeda sada u konkretnom slučaju predstavlja rok u kojem je nužno pokrenuti ovrhu.

na način da je nakon donošenja rješenja o ovrsi sud trebao donijeti zaključakkojim nalaže ovrhovoditelju na osnovu odredbe čl. 113. st. 4. i 5. ZIP, da u ovršnom predmetu po osnovu rješenja o ovrsi zahtijeva upis u zemljišne knjige u roku od 15 dana od dana dostavljanja zaključka, na nekretnini upisanoj u p.l. br.xx k.o.xxx , i to k.č.xxx/yy u naravi xxxxxxxxx,na kojoj je dopuštena predmetna ovrha,te istovremeno naložiti ovrhovoditelju da u roku od 15 dana od dana dostavljanja ovog zaključka izvijesti sud da je podnio zahtjev za upis u zemljišne knjige ,jer u suprotnom postupak ovrhe obustavit će se na osnovu odredbe čl.123 tačka 5 ZIP. Nakon donošenja zaključka na koji nije dopuštena žalba,sud će zastati sa ovrhom do okončanja postupka predviđenim čl.113 st 4 ZIP. Mišljenja sam da imate osnov za žalbu.

dug nije u zastari,tako da citirano nije od uticaja na konkretan slučaj.

shvatam,sve ok,ovo je bilo više napomena u procesnom smislu.

no prije podnošenja tužbe ispuniti uvjet iz čl.186/a Zakona o parničnom postupku,u suprotnom se tužba odbacuje.

u biti se radi o tužbi tuženika,o čijem se tužbenom zahtjevu odlučuje u več postojećoj parnici,što znači da do zaključenja prethodnog postupka pred istim sudom možete istaknuti određeni tužbeni zahtjev te isti potkrijepiti činjenicama i dokazima. pustite se špranci,od tog nema ništa,več napišite kako bi glasio vaš zahtjev(petit protutužbe),odnosno što predlažete sudu,kakvu presudu da donese.

naravno da je bolje sporazumno,zašto ići kroz trnje kad imate put nepotrebno,obzirom da ste oboje za sporazum.U ovom slučaju treba naglasiti da ste isključivo Vi ovlašteni na podnošenje tužbe,jer suprug nema to pravo glede konkretnog činjeničnog stanja i odredaba čl.50 st.3 Obiteljskog zakona

zastara počinje teći po dospijeću svakog pojedinog računa,a na konkretan slučaj se ima primjeniti jednogodišnji rok,osnovom odredaba čl.232 st.1.točke 1 Zakona o obveznim odnosima.

mišljenja sam da griješite,budući da zastara počinje teći od trenutka dospijeća na naplatu cjelokupnog kredita,a dospio je u trenutku koji je ugovoren u ugovoru o kreditu(obično neplačanjem dvije uzastopne dospjele rate),bez obzira što banka u tom trenutku nije raskinula ugovor.Na ovakav stav upućuje odluka Vrhovnog suda RH. ""Prema stavu Vrhovnog suda RH u odluci br. Rev-861/2007 nižestupanjski sudovi zaključuju u prilog nastupa zastare tražbine banke kao tužitelja. U prilog takvog zaključka polaze od utvrđenja da je čl. 13. Ugovora o kreditu određeno da se kredit smatra dospjelim na naplatu u cijelosti kada korisnik kredita propusti platiti dvije uzastopne mjesečne dospjele rate kredita. S tim u svezi utvrđuju da je dospijeće na naplatu cijelog kredita, obzirom na neprijepornu činjenicu da nisu isplaćene o dospijeću dvije uzastopne mjesečne rate, nastupilo izvan roka od pet godina računajući unatrag od utuženja. Slijedom takvih utvrđenja, pravo banke na otkaz ugovora o kreditu treba promatrati neovisno od prava banke da po dospijeću cijelog kredita na naplatu zatraži pravovremeno njegovu isplatu kako bi izbjegla nastup pravnih posljedica zastare tražbine. Tužitelj zapravo u reviziji smatra da bi se moglo smatrati da je cijeli kredit dospio na naplatu trenutkom neplaćanja dviju uzastopnih rata kredita samo onda ako bi se banka poslužila pravom da ugovor otkaže, a što ona da nije učinila. Ovakve tvrdnje revidenta nisu osnovane, jer iz utvrđenja nižestupanjskih sudova proizlazi da je odredbom čl. 13. ugovora između stranaka utanačeno da neotplaćeni iznos kredita za naplatu dospijeva trenutkom ne plaćanja dviju uzastopnih rata kredita. Revidentove se tvrdnje ne mogu prihvatiti jer bi proizlazilo da kredit, ako ga banka ne bi otkazala, pa iako dužnik obvezu iz kredita ne ispunjava, ne bi dospio cijeli na naplatu sve dok ne bi dospjela na naplatu i zadnja mjesečna ratakredita,a takvi zaključci iz utvrđenog činjeničnog stanja ne proizlaze. To posebno ne proizlazi iz čl. 13. Ugovora o kreditu u kojoj su odredbi stranke odredile kada se cijeli kredit smatra dospjelim na naplatu. Ako bi se i polazilo od toga da odredba čl. 13. Ugovora nije posve jasna, tada bi ju trebalo tumačiti sukladno čl. 100. ZOO, u korist strane koja nije pripremila i predložila ugovor, a to je tuženik, a ne tužitelj, tj. P. banka. ""

ima ako mu dragovoljno platite samo ukoliko se isključivo Vi pozovete na zastaru,obzirom da sud na zastaru nepazi po službenoj dužnosti niti će vas u postupku navoditi na prigovor zastare.

da bi u ovom slučaju sud udovoljio zahtjevu tužitelja,nužan je pristanak tuženog ,budući da se isti upustio u raspravljanje o glavnoj stvari može podnijeti novu tužbu,obzirom da se povučena tužba ima smatrati kao da nikad nije ni bila podnešena.

a kako je ime navedeno u ugovoru i rješenju z.k.ureda kojim se dopušta upis.