Matrix

Jel ostavinski postupak pravomoćno okončan.

neznači ako neko i dalje drži nekretninu u posjedu

samovlasno nemože,no kroz sudski postupak bi najvjerovatnije uspjela Da,za sve najamnine unazad 5 godina. to bi bilo dugotrajno parničenje,u kojem bi morali voditi računa o dokazima,zastari zahtjeva radi povrata uloženog i činjenici da ste cijelo vrijeme znali da se radi o suvlasničkoj nekretnini pazite jednu stvar,vi ste se dogovarali u pogledu vašeg odricanja od nasljedstva a koje uopće nije otvoreno,pa je takav dogovor pod upitnikom,budući da osnovom odredbi čl.134 ZN takav vid odricanja nema pravni učinak. ako uzmemo u obzir već rečeno,neznam kakva korist od dokazivanja takve činjenice.

mišljenja sam da je trenutni parnični postupak trebalo prekinuti,osnovom odredbi čl.212 st.1 točke 5.Zakona o parničnom postupku

Ako vam nije u interesu da naslijedite pronađeni novac,onda vas netreba više interesirati konkretna situacija,budući da ste se odrekli nasljedstva,a javni bilježnik je oglasom u NN pozvao nove potencijalne nasljednike,pa ako se više niko ne javi ostaje Općina koja se nemože odreći nasljedstva.

takav kakav jest ugovor ima manjkavosti u pogledu potpisa druge stranke,obzirom da se radi o dvostrano pravnom poslu.

budući da već vodite parnicu radi predaje posjeda,savjetujem vam da nepokušavate samovlasno pribavljati svoje pravo(čl.20.ZV),naročito glede činjenice da zakon štiti osobu koja vrši faktičku vlast nad nekretninom(čl.10 i 21.ZV),bez obzira na način pribavljanja posjeda i njegovu zakonitost.

sasvim izvjesno da hoćete,obzirom da u tom slučaju(smrt ovršenika) nastupa prekid ovršnog postupka do pribave pravomoćnog rješenja o nasljeđivanju iza dužnika, nakon čega će se ovršni postupak nastaviti protiv njegovih nasljednika. u sumnji sam da će zahtijevati nužni dio,budući da u tom slučaju i oni odgovaraju za dugove ostavitelja.

Vi ste jednostavno napisali da će se darovana nekretnina dijeliti između brata i sestre,nespominjući uopće nužni dio,niti činjenicu da li majka pored nekretnine koju je darovala ima još imovine koja bi činila ostavinu nakon njene smrti,a iz koje bi se mogao namiriti sestrin nužni dio. na temelju odredbi čl.5 st.3.ZN,prema kojim se ostavina sastoji od svega onog što čini imovinu ostavitelja u trenutku njegove smrti,pa je u konkretnom slučaju i više no jasno da konkretna nekretnina nepredstavlja majčinu imovinu(izuzev ako se niste upisali),no druga je stvar prava na nužni dio,kad se u slučaju povrijede prava vrši redukcija dara,tako da nemiješate ostavinu i redukciju dara.

a na osnovu čega ste takvog shvatanja,budući da darovana nekretnina neće biti sastavni dio ostavine.

pa i niste u pravu,budući da dotična traži svoj dio imovine kroz institut nasljeđivanja a ne bračne stečevine. ravnopravne u nasljeđivanju,a ne u dokazivanju svog nasljednog prava.http://www.legalis.hr/forum/entry.php/22-Utvr%C4%91enje-postojanja-izvanbra%C4%8Dne-zajednice

nevidim što se tu ima proučiti,pronađena je imovina umrlog za koju se u ostavinskom postupku nije znalo,slijedom čega je osnovom odredbi čl.234 Zakona o nasljeđivanju nužno pokrenuti postupak naknadno pronađene imovine sa pozivom na broj predmeta pod kojim se već vodio postupak. glede citiranog valja naglasiti da se izjava o odricanju od nasljedstva ne odnosi na nankadno pronađenu imovinu(čl.133 st.2 ZN)

na osnovu čega je bio u takvom uvjerenju,koji je osnov posjedovanja nekretnine.

kako mislite "da li tužitelj mora".Sud donosi rješenje kojim se usvaja ili odbija prijedlog za ponavljanje postupka,što će reći ako je prijedlog utemeljen,postupak će se ponoviti neovisno o volji druge stranke.

na temelju čega ste ubijeđeni da je nastupila zastara,obzirom da je sasvim izvjesno kako se radi o postupku koji je prekinut zbog smrti stranke,glede čega vrijedi pogledati odredbe čl.214 st.1 i čl.215 st.5.Zakona o parničnom postupku.

Neka prodavatelj upiše svoje pravo vlasništva,u suprotnom tražite drugu nekretninu.

nemate osnov da bi sa djecom umrle bake i njenim suprugom bili ravnopravni u nasljeđivanju.

upravo to sud vam na osnovu citirane pretpostavke nemože dosuditi troškove(vidi čl.7 st.1.ZPP)

postoji mogućnost ako je ugovor bio predočen u ostavinskom postupku ili pak ako je isti bio zabilježen u zemljišnim knjigama,što bi dalo za učinak da se konkretna nekretnina izuzme iz ostavine.

moguće i dopušteno ako vas otac opunomoći.

Ostaje mogućnost pozivanja da ste postupali sukladno odredbama čl.19 st 1 i 2 Zakona o obveznim odnosima,te da takvim postupanjem niste prekoračili nužnu obranu u smislu čl.15 st.2 istog zakona,kao i da je oštečenik svojim postupanjem uveliko doprinijeo nastanku štete(vidi čl.1091,1092 i 1106.Zakona o obveznim odnosima)

_____ po svemu sudeći bi se primjenjivala pravila o bračnoj stečevini

Ako se radi o prekršaju,mišljenja sam da parnični sud nije vezan odlukom suda u prekršajnom postupku,obzirom na odredbe čl.12 st 3.ZPP

predočiti dokaz o plaćanju.

e ovdje bi se moglo polemisati.Naime,u smislu čl. 85 st. 1 Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zemljišnim knjigama (NN 55/2013), na prijedlog za upis prava vlasništva podnesenog nakon isteka roka od 60 dana od dana stjecanja uvjeta za upis tog prava u zemljišnu knjigu ili knjigu položenih ugovora, a koji je ostvaren nakon stupanja na snagu ovog Zakona (17. svibnja 2013.), sudske pristojbe za upis obračunat će se u peterostrukom iznosu sudske pristojbe za tu vrstu upisa. Odredbe pomenutog članka neodređuju …na ugovore sklopljene… već od dana stjecanja uvjeta… ostvarenog nakon stupanja na snagu ovog Zakona,glede čega se postavlja pitanje dali na konkretni ugovor od prije 12 godina temeljem kojeg nije zatražen upis,rok u smislu čl.85 st.1.Zakona o izmjenama i dopunama ZZK počinje teći nanovo samim stupanjem na snagu zakona(17.05.2013),jer bi u suprotnom osobe koje imaju neprovedene ugovore stare 10 i više godina bile u povlaštenom položaju u odnosu na one koji su ugovore sklopili nakon stupanja na snagu izmjena i dopuna ZZK te upis temeljem istog zatražili prvi sljedeći dan nakon proteka roka od 60 dana,glede čega se stječe dojam da bi takav odnos bio suprotan Ustavu RH.