Matrix

lov u mutnom,pa ako se nešto zakači dobro je,ako ne,nikom ništa.

primjenom odredaba čl.64 st.2.Zakona o obveznim odnosima.

Upućujem vas na članak http://www.legalis.hr/forum/entry.php/13-Zastara-u-prekr%C5%A1ajnom-postupku

scampy,Vi sporite tužbeni zahtjev no kako vidim neodazivate se na ročište po pozivu pa Vi ste pravni sljednik umrlog oca

zanimljivo da Vi kao vlasnik nekretnine želite pokretati postupak a ne korisnik izvlaštenja.Više o izvlaštenju pogledajte u http://www.zakon.hr/z/726/Zakon-o-izvla%C5%A1tenju-i-odre%C4%91ivanju-naknade

Radi se o prekršaju na kojeg se imaju primjeniti rokovi zastare koji su vrijedili u vrijeme počinjenja prekršaja,dakle 25.11.2011.godine.

slažem se,a što je između ostalog navedeno u postu br.3 teme pod linkomhttp://www.legalis.hr/forum/showthread.php/88951-Visi-sud-od-Visokog-trgovackog-suda

za prigovor je kasno,budući da su rješenja pravomoćna.

Prije svega treba istaknuti da vještak nije stranka u postupku,glede čega se meritornom odlukom nemože naložiti stranci u postupku da vještaku nadoknadi trošak,tj.takva odluka može biti isključivo u smislu da jedna o stranki nadoknadi onoj drugoj parnične troškove koji između ostalog obuhvataju i izdatke učinjene povodom vještačenja,no ako ista stranka kao u ovom slučaju nije platila trošak dopunskog vještačenja,onda nemože sa uspjehom ni potraživati da sud obveže suprotnu stranu na naknadu takvog troška,jer ga nije ni bilo,što će reći da vještak svoju tražbinu može zahtijevati od suda ali nikako da svoja prava ishodi kroz postupak u kojem je vještačio.

vidi odredbe čl.70 st.3 i 5 te čl.77.Zakona o nasljeđivanju.

za dugove odgovarate kako nasljeđenom tako i vlastitom imovinom.

Ako smatrate da su vam nižestupanjski sudovi tijekom postupka povrijedili neko od prava koja jamči Ustav,probajte sa Ustavnom tužbom.

teško za reći,obzirom da ovisi o mnogo čemu i najčistiji spor u parnici se može izgubiti,npr zbog procesnih pogreški,loše postavljenog tužbenog zahtjeva i sl.,no odvjetniku koji zna svoj posao se takve greške nebi trebale desiti.Shvatam da je trošak,ali radi se o nekretnini stanu,glede čega vas troškovi nebi trebali pokolebati da ostvarite svoj interes,uz napomenu da ukoliko uspijete u sporu,suprotna stranka će biti odlukom suda obvezana da vam nadoknadi prouzročene parnične troškove.Izbor je na vama.

Treba imati u vidu da u konkretnom slučaju parnični sud može pokloniti vjeru iskazu svjedoka ako isti ne proturiječi ostalim izvedenim dokazima,što bi sudu dalo podlogu za odbijanje tužbenog zahtjeva,no ukoliko se u kaznenom postupku utvrdi da je svjedok dao lažni iskaz,to je sasvim jasno da bi uslijedila kaznena osuda,glede koje bi korisnik ""gentlmanst""u vezi okončane parnice a u vezi odredbi čl.421 st.1.točke 4.ZPP mogao ići sa prijedlogom za ponavljanje postupka.

niste bili stranka u postupku koji je pravomoćno okončan tužba ,na što upućuju odredbe čl.236.Zakona o nasljeđivanju

što god od citiranog poduzmete nećete se osloboditi odgovornosti za dugove,budući da ste se prihvatili nasljedstva. O ovrsi dužnikova nasljednika više u članku pod linkom

Što ste točno kupovali,dio k.č.izraženu samo površinom ili točno određenu k.č.koja ima svoje zemljišno-knjižne oznake. Ako je ovo drugo,nevidim problem da izvršite upis prava vlasništva na sebe kao kupca,a naknadno uz dogovor sa vlasnicima susjednih k.č.uredite među.

vidi temu http://www.legalis.hr/forum/showthread.php/78478-sudski-postupak?highlight=tro%C5%A1kovi+razvrgnu%C4%87a

vlasničkom tužbom možete uvijek ići,no ako nisu protekli rokovi za posjedovnu zaštitu,onda vam je tužba radi smetanja posjeda bolja,obzirom da se radi o posebnom postupku koji ima prioritet.

Vi najbolje znate kolika je vrijednost spora,pa imajući u vidu Ljubino izlaganje,ako je vrijednost spora niža od propisane za redovnu reviziju,to je sasvim izvjesno da će ista biti odbačena kao nedopuštena,što daje za učinak da se takva poduzeta pravna radnja sa vaše strane neće smatrati djelotvornim pravnim lijekom,slijedom čega gubite pravo da svoja prava tražite pred Ustavnim sudom.

Da bi uopće mogli pričati o nužnom dijelu,potrebno je da napišete jel darovatelj živ ili nije. Druga stvar,pod pretpostavkom da je darovatelj umro,Vi dobro znate dali ste što i koliko naslijedili,odnosno dali je to bilo dovoljno za pokrivanje vašeg nužnog dijela,koji iznosi jednu polovinu od onog što bi vam pripalo po zakonskom nasljeđivanju.

gubite vrijeme istraživanjem tko je krivac,već ubrzajte sa tužbom uperenom protiv Grada i spor zabilježite u zemljišnim knjigama kako bi se osigurali od daljnjeg prometovanja nekretninom.

što je i jedino ispravno.

problem je što miješate nasljeđivanje i pravni posao.Ako sklopite ugovor o doživotnom uzdržavanju,trebate imati u vidu da se radi o stjecanju prava vlasništva temeljem pravnog posla i tu se više nemože pričati o nasljeđivanju,no svakako da je i u ovom slučaju upis prava vlasništva davatelja uzdržavanja odgođen do smrti primatelja uzdržavanja,što će reći da se za njihovog života nemožete upisati kao vlasnici,u suprotnom bi se radilo o drugom sličnom ugovoru,niti će se po smrti jednog primatelja uzdržavanja nasljeđivati imovina obuhvaćena ugovorom o doživotnom uzdržavanju.

vrijedilo bi nasljeđivanje na temelju zakona,po kojem bi ostaviteljicu u jednakim dijelovima (1/3) nasljedili suprug i njihova djeca.