Matrix

dužnost je suda po službenoj dužnosti da pazi na takve stvari(čl.82 i čl.81 st.2 ZPP)

e ovo več ima smisla,jer se radi o osiguranju nekakve novčane tražbine

dužnost je suda po službenoj dužnosti da pazi na takve stvari(čl.82 i čl.81 st.2 ZPP)

dužnost je suda po službenoj dužnosti da pazi na takve stvari(čl.82 i čl.81 st.2 ZPP)

Kad bi Bili Precizniji i Opširniji u postavljanju Pitanja , Dobili bi bolji Odgovor.
Svi se ponavljaju u Pitanjima, kao da se ovdje Slova, - Naplačuju.!
U svakom slučaju, Uvažavam Primjedbu.
poz.

Da ne bi bilo da su priče, jasno je navedeno u Izmjenama i dopunama zakona da su maltene svi obveznici fiskalizacije od 01.01.2017. I mobilne fiskalne blagajne nemaju baš nekog problema sa signalom ili baterijom. Navodim poradi toga jer osim Porezne, ovlasti za provedbu fiskalizacije sad ima i Carinska služba. Pa da se ne bi desilo, kad se nekome pojavi netko od njih s upitom o fiskalnoj blagajni, da odgovor bude "rekli nam da su to samo priče na tamo nekom portalu".

Sve u redu, dobro pročitajte i analizirajte sve postove (odgovore) i mogućnosti koje smo ovdje navodili, dobro promislite prije nego što se odlučite što Vam je najbolje činiti, pa onda donesite odluku za koju smatrate da Vam je najadekvatnija kako nebi njemu dali, a sebi izbili "asa" iz rukava...
Sretno još jednom..!

Da, upravo tako:
1. mogućnost....ako je prošlo više od pet (5) godina od pravomoćnog  rješavanja spora, pobijati tražbinu zastarom, te se pozvati na čl. 215. st. 1. Zakona o obveznim odnosima, mogućnost koju sam ja naprijed opisivao i po kojoj je postupano u postupku prilikom donošenja citirane odluke ŽS u Varaždinu..
2. mogućnost...tražiti od odvjetnika da Vam izda račune za pojedine radnje koje je učinio u postupku, te pobijati tražbine zastarom, kako je to naveo poštovani Matrix citirajući odluku VSRH od 28. travnja 2009. godine...
.... uglavnom, nemate baš previše mogućnosti i morate sami odlučiti baš kako Vam to navodi i poštovani Matrix, odluka je samo Vaša, sve Vam je naprijed rečeno, samo pripazite da nekom radnjom nebi priznali dug, a on bio u zastari, pa se na istu više nebi mogli pozivati...
Sretno.!
 
 

Ako mozete, isti skenirajte/slikajte i po zelji izbrisite osobne podatke pa taj ugovor prilozite ovdje da vidimo tocno o cemu se radi.
Jer ovo sto ste napisali nema apsolutno nikakvoga smisla...

Ok, sad razumijem. Trebali biste jasnije opisati situaciju. Pretpostavio sam da je izvođač stan ustupio na korištenje trećoj osobi.
Ali ste vi zapravo imali spor oko nasljedstva, ili što?
Prvo - Tko sada koristi stan? Spor ste dobili, ali je li stan prazan?
Samo vam ovaj drugi suvlasnik - izvođač - brani pristup u dvorište?
 
Vi niste samo vlasnik tog stana na prvom katu.
Vi ste sukladno Zakonu o vlasništvu i stvarnim pravima suvlasnik zgrade i dvorišta (cijele čestice) u skladu s udjelima koji su iskazani u etažnom elaboratu. Dvorište je zajedničko, i drugi suvlasnik nema nikakvo pravo da vam uskraćuje prolaz. 
Ako je stan sada prazan, za što biste ga zapravo tužili?
Znate što bih ja napravio na vašem mjestu ako je stan prazan? (pod pretpostavkom da je stan u Katastru i zemljišnoj knjizi upisan kao vaše vlasništvo/posjed).
Na temelju vlasništva prijavio bih prebivalište u tom stanu , i kad me taj ne bi pustio, pozvao bih policiju, pokazao im osobnu i dokumente od stana, i prijavio da me taj nasilnik ne pušta do mog stana i da mi prijeti. Došao bih u društvu odvjetnika koji bi suvlasniku objasnio da je dvorište zajedničko, i da se možemo dogovoriti tko će koristiti koji dio dvorišta za parkiranje auta , za prolaz i za sadnju rajčica. A ako bude ubuduće pravio probleme, da ću možda dati stan na korištenje nekoj deseteročlanoj obitelji migranata iz Somalije ili Afganistana. Pa neka onda njih maltretira.
 

čl.161 i 162 Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima
 
 
mišljenja sam da od toga nema ništa

čl.161 i 162 Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima
 
 
mišljenja sam da od toga nema ništa

Poradi čega ni ja tu ne vidim neki zakonit ni pošten posjed.

pod pretpostavkom da je pravomočnom presudom utvrđeno vaše pravo vlasništva nad konkretnom nekretninom i da ste to svoje pravo upisali u zemljišnim knjigama,ostaje vam da sudskim putem zahtijevate predaju posjeda od osobe koja bez pravne osnove drži vaše vlasništvo u posjedu.

slažem se,no ovdje treba istaknuti bitnu činjenicu.
Naime,pod pretpostavkom da je firma bračna stečevina ,nadživjeli bračni drug može u ostavinskom postupku zahtijevati izdvajanje svog dijela iz ostavinske imovine umrlog ,glede čega bi nasljednici nasljeđivali isključivo dio koji je pripadao umrlom.

a što preporučiti,iznijeli smo vam kako stoje stvari utemeljene u Zakonu i Sudskoj praksi,na vama je da odlučite,platiti ili pobijati tražbinu isticanjem prigovora zastare.

slažem se,no ovdje treba istaknuti bitnu činjenicu.
Naime,pod pretpostavkom da je firma bračna stečevina ,nadživjeli bračni drug može u ostavinskom postupku zahtijevati izdvajanje svog dijela iz ostavinske imovine umrlog ,glede čega bi nasljednici nasljeđivali isključivo dio koji je pripadao umrlom.

pod pretpostavkom da je pravomočnom presudom utvrđeno vaše pravo vlasništva nad konkretnom nekretninom i da ste to svoje pravo upisali u zemljišnim knjigama,ostaje vam da sudskim putem zahtijevate predaju posjeda od osobe koja bez pravne osnove drži vaše vlasništvo u posjedu.

ako vam nije do daljnjeg parničenja i stvaranja troškova,priznajte tužbeni zahtjev ili ako postoji obostrana volja da se nagodite pred sudom.
 
ukoliko pravomočnom odlukom izgubite spor,svi troškovi suprotne strane padaju na vas,i tad više nije pitanje da li Vi želite platiti,već jednostavno postoji nikakav izbor po vas,a to je da dragovoljno platite troškove utvrđene presudom ili prinudom kroz ovršni postupak,a što več za sobom povlači stvaranje novih troškova.

U konkretnom slučaju treba utvrditi dali postoji poseban sporazum između  odvjetnika i klijenta o načinu plaćanja odvjetničkih usluga,jer ako takvog sporazuma nema ,to znači da je odvjetnik neovisno o tome kad je ispostavio račun imao pravo zahtijevati od klijenta plaćanje za svaku obavljenu radnju idućeg dana od dana kad je tu radnju obavio,obzirom da to proizlazi iz Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika,slijedom čega bi tvrdnja koju iznosi Bovu imala smisla,a u tom smislu je i odluka VSRH, Rev-152/2009-2 od 28. travnja 2009. godine.
Međutim ako su klijent i odvjetnik imali sporazum,odnosno ugovor,onda se radi o ispunjenju ugovora,koji bi od strane odvjetnika bio ispunjen pravomočnim okončanjem postupka kad i dospijeva obveza klijenta prema odvjetniku,pa bi u tom pogledu imala smisla tvrdnja koju iznosi Željac,pozivajući se na citiranu odluku ŽS u Varaždinu Gž-596/16-2 od 3. studenog 2016. godine

Ako niste nigdje drugdje zaposleni i niste mirovinsko i zdravstveno osigurani po nekoj drugoj osnovi (vidim da pišete da ste nezaposleni), onda se morate prijaviti u vlastitu firmu kao zaposleni direktor, a to možete, barem kako savjetuju knjigovođe sada, i na 1 sat dnevno (dakle, 5 sati tjedno). Osnovica za izračun doprinosa na plaću direktora trgovačkog društva je oko 5.030,00 kn za 40 sati, a za 5 sati je, dakle 628,00 kn (to je osnovica, doprinosi bi bili stvarno niski, oko stotinjak kuna po mom izračunu, ali neka Vam to knjigovođa izračuna, nemojte ni pomišljati ulaziti u posao bez knjigovođe u kojega imate povjerenja). Sada Porezna uprava traži da imate ugovor o najmu ako firma nije vlasnik prostora (dakle, firma, ne Vi osobno), i da se na taj najam, odnosno zakup plaća porez na zakup; međutim, i svaka Porezna uprava tu nema istu praksu, pa se raspitajte na svom području i kod svog knjigovođe.

ne sporim,no postoji mogučnost propusta na strani odvjetnika,obzirom da bi u eventualnom sudskom postupku odlučna činjenica za početak tijeka zastare bila kad je odvjetnik imao pravo zahtijevati plaćanje,a ne kad je takvu radnju poduzeo.
 
moguće

U potpunosti se slažem sa Vama poštovani Matrix, no da je odvjetnik tražio plaćanje za svaku obavljenu radnju u postupku odmah po obavljanju iste, tada bi i izdao račun odmah po obavljenoj radnji, ovako ipada da je ipak u pitanju bio neki dogovor o kompletnoj naplati po završetku postupka (..Mi smo na pocetku rekli odvjetniku da nama nije moguce platiti veliki racune. On je rekao da nece biti veliki racun..... Nikad nije poslao neki racun tek na kraju oko 10000€...) ili je sam odvjetnik čekao završetak postupka bez obzira na obavljene radnje tijekom postupka..čemu u prilog kazuje i potcrtani citat poštovanog bersisa, te je tada poslao kompletan račun, naravno, razdijeljen u tri dijela (tri zastupane osobe)..

Da, ali ovdje je razvidno da je odvjetnik račun poslao na kraju sukladno čl. 773. st. 1. i čl. 776. st. 1. ZOO, no zastara počinje teći prvog dana poslije otkaza punomoći ili po pravomoćnom okončanju postupka (...da naplata odvjetničke usluge dospijeva otkazom punomoći i zastarijeva u općem zastarnom roku te počinje teći prvog dana poslije otkaza punomoći ili prvog dana poslije pravomoćnog okončanja postupka sukladno čl.215. st.1. ZOO-a. Isto tako ovaj sud pravilnim prihvaća i materijalnopravno stajalište prvostupanjskog suda o dospjelosti dosuđene tražbine te primjeni općezastarnog roka iz čl.225. ZOO-a...) - citat iz odluke Županijskog suda u Varaždinu, Gž-596/16-2 od 3. studenog 2016. godine., - očito da je sudska praksa da zastara počinje teći kako sam naveo u svom prethodnom postu...
 
Eto, baš sam sebe provjerio, točno tako kako sam napisao u svom prvom postu stoji i u čl. 215. st. 1. Zakona o obveznim odnosima (NN 35/05, 41/08, 125/11, 78/15), a primjenjuje se od 1. kolovoza 2015. godine, znači da nije samo sudska praksa već je i definirano u  ZOO....

zastara  po računu za odvjetničke usluge zastarjeva u roku od 5 godina od dana kad je odvjetnik poduzeo radnju i trebao izdati račun za učinjenu uslugu sa danom dospjeća računa.