Matrix

Na temelju ovih informacija koje ste prezentirali, smatram da vam je ponavljanje još jedina opcija (obzirom je za ostalo prekoračen rok).
Međutim, kako Matrix kaže - koja vam je osnova ponavljanja?

Za ustavnu tužbu, bojim se, da je prekasno obzirom je ista vezana rokom od 30 dana od primitka odluke kojom je iscrpljen svaki drugi pravni put, što uključuje i odluku po reviziji, ali samo ako je ista bila dopuštena. Ukoliko nije dopuštena, rok teče od primitka pravomoćne odluke (ŽS).
Iz istog razloga, vrlo vjerojatno ste u zakašnjenju i sa obraćanjem ESLJP-a u Starsbourgu (6 mjesečni rok od konačne odluke, čak i pod uvjetom da se ne postavi pitanje iscrpljivanja svih domicilnih pravnih lijekova).
Ponavljanje je uvijek moguće, ali uz ostvarene uvjete za isto.

Zatražite predaju nekretnine u suposjed i paralelno naknadu štete u vidu stanarine u dijelu koji je jednak vašem suvlasničkom dijelu.

Vi kao jedna od suvlasnica možete tražiti predaju nekretnine u suposjed od ostalih suvlasnika/suposjednika.
Najbolja opcija vam je dogovoriti podjelu kome što pripada, a onda to i "formalizirati" kroz etažiranje. Ukoliko to nije moguće ili vama prihvatljivo, postoji opcija da zatražite razvrgnuće suvlasničke zajednice, pa u najgorem scenariju kuća ide "na bubanj", ali je pitanje kakvu će cijenu postići (zavisi o lokaciji i interesu).
U svakom slučaju, dogovor je najbolja opcija.

Ukoliko se radi o strancu, a koji nema pravo stjecanja vlasništva na konkretnom zemljištu, mišljenja sam da bi zemljište ex lege postalo vlasništvo RH, a strancu se isplatila tržišna vrijednost zemljišta.

Morate podnijeti prijedlog za razvrgnuće suvlasničke zajednice nadležnom Općinskom sudu, a kojim prijedlogom inicirate izvanparnični postupak u kojem će se odlučivati sukladno odredbama čl. 47-56. Zakona o vlasništvu i dr. stvarnim pravima. Sugestija je da vam to napravi odvjetnik.

Točno inače je ne bi mogli naplaćivat.

Koja je vezana za čl.20 pravilnika https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2008_02_18_552.html

da li postoji zabilježba spora vezana za parnicu kroz koju ste ishodili presudu.
 
ukoliko ugovor o darovanju bude proveden  u zemljišnim knjigama,velika je mogućnost da će te morati u novu parnicu,izuzev kako je več rečeno ako postoji upisana zabilježba koja bi vam  omogućila upis protiv svake osobe koja je svoje pravo vlasništva upisala nakon zabilježbe.

Mišljenja sam da se konkretna radnja osobe X nebi mogla smatrati kao dvobračnost,obzirom na   čl.11. Obiteljskog zakona,prema kojem je jedan od osnovnih uvjeta za postojanje izvanbračne zajednice da je to zajednica neoženjenog muškarca i neudane žene,što u konkretnom slučaju i nije.
 

da li postoji zabilježba spora vezana za parnicu kroz koju ste ishodili presudu.
 
ukoliko ugovor o darovanju bude proveden  u zemljišnim knjigama,velika je mogućnost da će te morati u novu parnicu,izuzev kako je več rečeno ako postoji upisana zabilježba koja bi vam  omogućila upis protiv svake osobe koja je svoje pravo vlasništva upisala nakon zabilježbe.

Izvod iz Zakona o porezu na dodanu vrijednost BiH,Pravilnika o primjeni istog zakona i Instrukcije opovratu poreza na dodanu vrijednost stranim državljanima;
-Fizička lica koja nemaju stalno mjesto prebivališta u Bosni i Hercegovini imaju pravo na povrat PDV-a na robu koju kupe u Bosni i Hercegovini i iznesu je izvan Bosne i Hercegovine, osim na: mineralna ulja, alkohol i alkoholna pića i prerađevine od duhana, shodno članu 54. Zakona o porezu na dodanu vrijednost („Službeni glasnik BiH”, broj: 09/05, 35/05 i 100/08).
-Članom 96. do 105. Pravilnika o primjeni Zakona o porezu na dodanu vrijednost („Službeni glasnik BiH”, broj: 93/05, 21/06, 60/06, 06/07, 100/07, 35/08 i 65/10) propisana su prava, uslovi i rok za povrat PDV stranim državljanima.
-Uslovi  i  način povrata poreza na dodanu vrijednost stranim državljanima koji iznose dobra kupljena u Bosni i Hercegovini, na koja je plaćen PDV, izvan carinskog područja Bosne i Hercegovine propisani su i Instrukcijom o povratu poreza na dodanu vrijednost stranim državljanim („Službeni glasnik BiH”, broj: 1/07).
-Shodno navedenom, postupak ostvarivanja prava na povrat PDV strani državljanin pokreće podnošenjem zahtjeva za povrat na obrascu „PDV-SL-2“. Obrazac „PDV-SL-2“ popunjava obveznik-prodavac, na zahtjev kupca-stranog državljanina u 3 (tri) primjerka, od kojih original i jednu kopiju prodavac daje kupcu, a drugu kopiju zadržava u svojoj dokumentaciji. Prodavac svojim potpisom i pečatom ovjerava obrazac „PDV-SL-2“.
-Kupac - strani državljanin je obavezan prodavcu platiti ukupnu vrijednost isporučenih dobara, sa obračunatim porezom na dodanu vrijednosti i isti je u obavezi pri napuštanju carinskog područja BiH, dati carinskoj službi na uvid kupljena dobra, originalne račune i popunjen obrazac „PDV-SL-2“ u orginalu.
-Prema članu 7. Instrukcije, carinska služba, prije ovjere obrasca “PDV-SL-2”, dužna je utvrditi da li su ispunjeni slijedeći uslovi:
da su podaci iz putne isprave istovjetni sa podacima iz obrasca „PDV-SL-2“,da je roba data na uvid, istovjetna sa robom navedenom u računu koji je označen u obrascu „PDV-SL-2“ kao i da ta roba nije korištena,da je ukupna vrijednost robe sa PDV-om iskazana na obrascu „PDV-SL-2“ veća od   100 KM,da se roba iznosi prije isteka rokaod tri mjeseca od dana isporuke (kupovine) u BiH ida je original obrasca „PDV-SL-2“ ovjerio i potpisao prodavac.
Ako  su  ispunjeni  svi  uslovi  iz člana 7. ove Instrukcije, carinska služba ovjerava obrazac „PDV-SL-2“ potpisom i pečatom u donjem lijevom uglu, te unosi datum prelaska dobara iz carinskog područja BiH. Orginalne račune i ovjeren obrazac „PDV-SL-2” carinska služba vraća kupcu-stranom državljaninu. Carinska služba zadržava za svoje potrebe kopiju obrasca „PDV-SL-2”, kopiju računa, kao i kopiju putne isprave kupca-stranog državljanina.

Mišljenja sam da se konkretna radnja osobe X nebi mogla smatrati kao dvobračnost,obzirom na   čl.11. Obiteljskog zakona,prema kojem je jedan od osnovnih uvjeta za postojanje izvanbračne zajednice da je to zajednica neoženjenog muškarca i neudane žene,što u konkretnom slučaju i nije.
 

Da li je osoba zaposlena temeljem te krivotvorene svjedodžbe (isprave) i da li još uvijek radi na tom mjestu na kojem je zaposlena temeljem iste, ako ne do kada je radila?
Ako da radilo bi se o produženom KD..., tako da u tom slučaju nebi bilo zastare za progon...

Prvo, ne znam koji zakon gledate, novi KZ je u čl. 143. i 144. razdvojio zvučno i sikovno snimanje.
U slučaju zvučnog snimanja , taj članak (143.) je poprilično nejasno sročen, tako da ostavlja mogućnost različitog tumačenja. Po mom mišljenju, jedino smisleno tumačenje bi bilo da svatko smije snimati razgovor u kojem aktivno sudjeluje jer drugačije tumačenje zapravo nema smisla (ali mnogi se ovdje neće složiti sa takvim tumačenjem). U svakom slučaju zabranjeno je prisluškivanje, odnosno snimanje trećih osoba u razgovoru koji nije javan.
U praksi nitko zapravo ne može danas doznati da li ste ga snimili, osim ako snimak pokažete trećoj osobi ili ga objavite. Tako da je ovo pitanje snimanja u vrijeme kada svatko nosi jedan ili više gadgeta koji mogu snimati sve živo zapravo postaje pomalo irelevantno.
 
Da li je nešto dokaz na sudu, uvijek će odlučiti sud. To je odvojeno pitanje od legalnosti snimanja. 
Svrha ovog reguliranja snimanja je zaštita prava na privatnost.
Ako vam netko prijeti nekim ozbiljnim zlom, takvu izvjavu možete snimiti i objaviti, jer je vaše pravo da se zažtitite od prijetnji prestižnije od prava na privatost osobe koja vam je prijetila. (čl. 143. st (4) KZ.
Opet, čak i ako je osoba upozorena da se razgovor snima, to ne znači da takvu snimku možete nekažnjeno objaviti. Ako ništa drugo, osoba bi vas vas mogla tužiti za sramoćenje. Zato oprezno sa takvm objavama.
 
 

To je jedno do tumačenja ovog članka, kao što je felixx objasnio, ali s obzirom da su se te odredbe mijenjale i nema sudske prakse, ne možemo ti reći DA niti NE.

U obrazloženju i komentaru tih izmjena Kaznenog zakona i piše da je uzor njemačka odredba, što bi onda značilo da je snimanje zabranjeno, ali kako nemamo sudske prakse (a i ona koju imamo je, blago rečeno, svakakva), stvarno nemamo što pametnije zaključiti...

Poštovana, pomno sam pročitao i analizirao sve naprijed navedeno i iskreno ću Vam napisati svoje mišljenje:
1. Vama je dodijeljeno skrbništvo za Vaše zajedničko dijete, a koje skrbništvo nije samo na papiru, već se treba sprovoditi i u stvarnosti, dakle adekvatno skrbiti o svakodnevnim potrebama mld. djeteta (djevojčici od 9 godina u Vašem slučaju), a da li je to kod Vas slučaj?
2. Vi, kao skrbnica tog djeteta, prenosite skrb na treće osobe (svoje roditelje), da li imate pravo na to bez obzira na sve?
3. Bivši muž nema uvjete da se adekvatno skrbi za zajedničko dijete...
4. Vi bi pokrenuli postupak za potpuno oduzimanje roditeljeske skrbi ocu, temeljem čega?
5. Vi nemate vremena, čak ni doći u Hrvatsku poradi pokretanja nekog postupka, a dodjeljena Vam je roditeljska skrb?
- Pa ako Vam je dodijeljena roditeljska skrb onda se mora naći vremena za to dijete bez obzira na sve, pa to Vam je i dužnost...
Gledajući sve naprijed pobrojano, oprostite samo iznosim svoje mišljenje, kako su Vam i rekli u CZSS, postoji realna mogućnost i opasnost koju su naveli, a ne da Vas samo zastrašuju, jer i oni imaju svoje pravnike, a također imaju bolji i veći uvid u Vašu situaciju i Vaš predmet, zasigurno to nebi rekli da takva mogućnost ne postoji, a iskreno, postoji, barem iz ovog što navodite...
Ponavljam, samo iznosim svoje mišljenje i promišljanje, bez neke namjere da Vas na bilo koji način uvrijedim i omalovažim kao roditelja, samo da shvatite, naravno iz svega što navodite, da je kod Vas ipak dosta ozbiljna situacija i otvorene su sve mogućnosti...
Još jednom oprostite, možda sam Vas svojim postom povrijedio, nisam imao nikakve namjere, a ni pravo, za to, samo sam sagledavao sve navedene činjenice i "čitao između redova", jer tu se ne radi samo o izdavanju osobne iskaznice, tu su problemi puno ozbiljniji i složeniji, ali "prikriveni"...
Sretno..!
 

Mimika, spojio sam ti teme da ti sva pitanja i pojašnjenja budu na jednom mjestu, pa je ovo tvoje dugo objašnjenje upalo tu malo iznad na ovu temu.

Da i meni se čini tako, jer je razvidno da se radi o varijabilnoj osobi i nikad se nezna kako će reagirati...
No, ako bi se moglo dogovorno to bi bilo najbolje i naidealnije rješenje, jer su postupci utvrđivanja i podjele bračne stečevine dosta, da ne rečem jako, komplicirani i dugotrajni...

Upravo tako, u svako doba možete pokrenuti sudski postupak za utvrđenje i podjelu bračne stečevine...prije pokretanja brakorazvodnog postupka, za vrijeme trajanja, kao i po završetku istog...
Također je dobro da se, prilikom podizanja tužbe za pokretanje utvrđivanja i podjele bračne stečevine, zatraži i donošenje privremene mjere zabrane raspolaganja, otuđenja i opterećenja za imovinu za koju se smatra da je bračna stečevina ili na istu, u izvanparničnom postupku, staviti zabilježbu spora kako bi se, koliko-toliko, osigurao bračni drug koji nije upisan kao vlasnik iste....

Pod prekidom bračne zajednice Vam se podrazumijeva napuštanje, preseljenje na drugu adresu, jednog od bračnih drugova tako da bračni drugovi više ne žive na istoj adresi, nemaju nikakve zajedničke interese itd, itd..., dakle, brak formalno-pravno postoji, dok bračna zajednica prestaje ovom radnjom jednog od bračnih drugova..
Ako od prekida bračne zajednice prođe godinu dana i više, stekli su se uvjeti za razvod braka primjenom čl. 50. st. 3. ObZ.....
Imovinski odnosi se zasebno rješavaju podizanjem tužbe za utvrđivanje i podjelu bračne stečevine i ne mogu biti zajednička cjelina postupka za razvod braka, dakle odvojeni sudski postupak...

Onda Vam tu nemožemo nešto posebno pomoći.
 
nemogu Vas izbaciti obzirom da ste i vi u faktičnoj vlasti nad jednim dijelom nekretnine,pa ste samim tim i suposjednici.
Druga je stvar da Vi njih smetate u izvršavanju osobne služnosti,no međutim Vi ste oduvijek u posjedu dijela nekretnine nad kojim nositelji prava služnosti uopće nisu ni uspostavili faktičnu vlast.
To je do Vas

Što nebi bilo jasno,vodila je parnicu protiv lokalne uprave a presudom je utvrđeno da je ista zakonita nasljednica ostaviteljice na čiju se imovinu kroz institut ošasne imovine upisala lokalna uprava,glede čega je temeljem presude ovlaštena ishoditi upis prava vlasništva na svim nekretninama na kojoj je do trenutka podnošenja njenog prijedloga za upis bila upisana lokalna uprava.

Da,oni će Vam dati precizniji odgovor po tom pitanju,odnosno jel moguće ishoditi potvrdu koju navodite.