drot13

1.U prostoru ograničenja (zop) izvan građevinskog područja može se planirati:...
...rekonstrukcija postojeće zgrade kojom se ne povećava veličina zgrade (vanjski gabariti nadzemnog i podzemnog dijela),
tako da bi se za više detalja je li to implementirano u prostorni plan, trebali obratiti upravnom odjelu JLS.
2. Ako nemate bilo koji prijašnji akt koji odgovara Uporabnoj dozvoli, da treba vam Uporabna za građevine građene do 15. veljače 1968 godine.
3. Iz opisa ne vidim odgovara li minimalno uvjetima za vrstu-objekat za robinzonski smještaj, a među osnovnima su: da se objekat nalazi izvan urbanog područja, objekat se mora nalaziti na području gdje nema mogućnosti priključenja na infastrukturu i objekt ne može biti priključen na infrastrukturu. Za detalje se također možete obratiti upravnom odjelu JLS.

Ne bi bilo loše razmisliti da platite te režijske troškove, ali da se za toliko umanjuje kupoprodajna cijena. I to se uglavi u ugovor i plati se toliko manje. To je po meni najsigurnije. Za svaki slučaj, nakon podmirenja troškova tražiti od svih komunalnih i ostalih službi potvrdu da dugovanja nema. Agencija gleda svoj interes i bitno je da proda nekretninu, nisam siguran koliko bi bili voljni kasnije se uplesti u nekakve sporove. A može ih biti, jer npr. ako Vam isključe plin (plinara to može), ponovno uključenje, koje se naravno plaća, može Vam se uvjetovati podmirenjem svih troškova, bez obzira tko ih je uzrokovao. Znam da je tako kod elektre, ali bolje ne riskirati niti s ostalima.
Po meni, napravite ovako kao što sam naveo u potcrtanom tekstu i nećete imati problema. 

savjet je da prodavatelj riješi dugove prije kupoprodaje ili da se klauzulom u ugovoru obveže da će  iste platiti u određenom roku.

Evo, premijer najavljuje odgodu primjene novog poreza na nekretnine.
Promjena stava je vjerojatno došla zbog značajnog protivljenja i puno nejasnoća u primjeni poreza koje ostaju nejasne, a i zato jer je udruga poreznih obveznika Lipa sakupila preko 124000 potpisa, uz najavu mogućeg referenduma.

Naravno. Usput, ja bih provjerio reference ostalih članova (društava) udruženja čisto da znam na čemu sam tj., da se ne bi desilo da je osoba odgovorna za zastupanje udruženja ili sami članovi uprave sklona/i dubiozama u koje su moguće doveli i svoje društvo.
Kako za obveze društva, članovi odgovaraju neograničeno supsidijarno cijelom svojom imovinom a međusobno solidarno, tako bi trebalo biti i sa troškovima osnivanja, solidarno, ako se ugovorom ne odredi drugačije. Sami troškovi i nisu neki veliki. Ugovor o osnivanju udruženja u obliku javnobilježničkog akta i upis u sudski registar.
 Smatra se neprofitnom u dijelu da ne stjeće dobit za sebe (udruženje). No, ako obavljanjem djelatnosti udruženja dobiti ima, članovi je dijele među sobom u omjeru određenom ugovorom o osnivanju, a ako takove odredbe nema, u jednakim dijelovima. Isto to se odnosi i na iznos za koji izdaci prelaze prihode a trebali bi ga snositi članovi društva (čl.593 ZTD)

U tom slučaju vam sugeriram dvije stvari -
1. obratite se CSS-u za ishođenje privremenog uzdržavanja, i
2. podnesite kaznenu prijavu nadležnom Općinskom DORHG-u sa navođenjem saznanja o radu u inozemstvu (inače nisam pobornik da se kroz kazneni postupak ide naplaćivati dug, ali ako on radi, znači da ostvaruje prihod, pa bi sukladno tome mogao barem nešto uplaćivati, a ne ovako).

GIU u hrvatskoj posluju već poodavno, kao i JTD, kojeg je GIU svojevrsna inačica. Osnovna razlika je što za GIU nije potrebna odluka TD, osniva se bez temeljnog kapitala, te ono najvažnije za sebe ne stjeće dobit, pa je glavno usmjerenje ovoga udruženja služiti članovima u zajedničkom nastupu na tržištu, sudjelovanje na natječaju i zajednički markrting, zajednička istraživanja tržišta i sl. Glavna "caka", ako bi je tako mogli nazvati je u tome što prema odredbi čl.592 ZTD-a, svi članovi udruženja odgovaraju za obveze udruženja neograničeno svom svojom imovinom. Pa tako vjerovnik udruženja do likvidacije udruženja, može po svome izboru tražiti ispunjenje obveze od svakog člana udruženja ako prethodno pismeno obavjesti udruženje da ispuni svoju obvezu a ono to ne učini u određenom roku.

Jako dobro je da ste se sami dogovorili da to riješite. Međutim poblem je banka.
Stavite se u poziciju osobe u banci koja bi trebala odlučiti da jednog od sudužnika oslobodi obaveze podmirenja kredita . To je loša poslovna odluka. Ako bilo što s vraćanjem tog kredita zapne za deset godina, tu osobu će banka kriviti za lošu odluku.
Morate otići u banku i pregovarati.
Ne prihvatiti njihovo odbijanje, nego im odlučno najaviti da ćete radije u drugoj banci podići kredit i ovaj zatvoriti. Neka vam ponude prihvatljivu opciju. Možda da vaši roditelji budu jamci? Ili životno osiguranje?
 

Nema zapreke da se međusobno dogovorite o podjeli bračne stečevine i o skrbništvu nad djetetom i da sve to stavite na papir u obliku bračnog ugovora (za sastav takvog ugovora bih Vam preporučila odvjetnika), iako ćete prije pokretanja postupka razvoda pred sudom morati kod centra za socijalnu skrb mjesta vašeg posljednjeg zajedničkog prebivališta pokrenuti i postupak obveznog savjetovanja o planu zajedničke skrbi za dijete (što uključuje zajedničku odluku o tome s kojim će roditeljem dijete živjeti, kad i kako će se viđati s drugim roditeljem i koliko će taj roditelj plaćati za uzdržavanje), ali pred centrom se neće razgovarati o vašoj bračnoj stečevini, oni su tu samo zbog interesa dobrobiti djeteta.
Sve će to biti lako ako postoji mogućnost dogovora između Vas i supruga. Ako ne, teško je predvidjeti ishod.

Poštovani Schteph, kao što reće Andrija,
i za takove radove koji spadaju u rekonstrukciju, pošto ste utjecali na temeljne zahtjeve za građevinu te mijenjali organizaciju prostora micanjem nosivog zida, vam je bio potreban glavni projekt i građevna dozvola za istu.
Također, stoji i ovo,
no u slučaju u kojem bi ste dodavali nove vanjske i unutarnje prozore, vrata i druge otvore u nosivim zidovima bio bi vam potreban samo glavni projekt (naravno, ako je u skladu s prostornim planom) prema Pravilniku koji bi trebao biti potvrđen od strane javnopravnog tijela. Tako da je moguće pri izlasku na teren, da netko tu promjenu micanja nosivog zida uvidi.
Što se tiće poticaja za EnU, u prvom natječaju je bio potreban glavni projekt, u drugom već nije. Tako da činjenica micanja zida nije bila od značaja u tome natječaju (dovoljna je bila Uporabna dozvola), a da li će biti od značaja ovisi o tome što će biti propisano u slijedečem natječaju. Ako ga bude.
Ako baš želite imati sve legalno, možete se posavjetovati u arh.uredu i probati to legalizirati prema odredbama Zakona o postupanju sa nezakonito izgrađenim zgradama jer je rok za podnošenje zahtjeva za dobivanje rješenja o izvedenom stanju pomaknut na 30. lipanj 2018. (čl.10 Zakona NN 65/17)
 
 

Nema nikakve opasnosti, a bilo je nekih problema prije prelaska na novi sustav, pa čekamo da google provjeri stranicu i makne upozorenje, što su već trebali.

U tijeku je migracija na novi sustav (da skratim) i za kratko bi sve trebalo profunkcionirati i ostati u funkciji.
 
Molimo za još malo strpljenja. Prema ovome što već sada vidimo, isplatit će se.

Banka koja posluje rezonski i sa niti vodiljom da je bolji manji, ali siguran profit, definitivno neće biti u minusu.
Pohlepnici su druga priča, a mislim da je Oliver Stone to vrlo realno prikazao u filmu "Wall Street 2".

Ne ukida se, nego se Nacionalnim programom reformi transformira u porez na nekretnine, te kako je dio o komunalnim naknadama u Zakonu o komunalnom gospodarstvu još na snazi poradi odredbe čl.70 Zakona o lokalnim porezima,
"Ovaj Zakon objavit će se u »Narodnim novinama«, a stupa na snagu 1. siječnja 2017., osim odredbi članaka 30. – 40. ovoga Zakona i članaka 50. i 51. ovoga Zakona koji stupaju na snagu 1. siječnja 2018."
do tada će se dio tih odredbi iz Zakona o komunalnom gospodarstvu izmjeniti a dio brisati.

Vi ne možete snositi posljedice ali on kao pravna osoba i odgovorna osoba u pravnoj osobi mogu biti odgovorni za prekršaj po Zakonu o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima uz novčanu kaznu od 50.000,00-500.000,00 kn za pravnu osobu i 10.000,00-50.000,00 kn za odgovornu osobu u pravnoj osobi.
Za taj prekršaj odgovara: ako obavi obračunsko plaćanje u uvjetima blokade računa (dakle, kompenzacijom, cesijom i sl.), ako plati gotovinom ili ako dobivenu gotovinu ne položi na poslovni račun, odnosno ako u uvjetima blokade računa obvezu plati preko FINE. On Vam, dakako, ne može fizički platiti ako mu je račun blokiran, jer sama blokada računa znači da blokirana osoba ne može slobodno raspolagati sredstvima na svom računu.
 
Dakako, jasno Vam je da se ovi prekršaji vrlo rijetko kažnjavaju jer niti vjerovnik niti dužnik se ne smatraju oštećenima, pa nema dokaza da je takvo plaćanje provedeno. Teoretski sam Vam navela što se može dogoditi Vašem dužniku, ali u praksi se ipak događaju plaćanja mimo računa u uvjetima blokade računa.

Čl. 44. Zakona o izmjenama i dopunama Ovršnog zakona -
"Postupci pokrenuti prije stupanja na snagu ovoga Zakona dovršit će se primjenom odredbi Ovršnog zakona (»Narodne novine«, br. 112/12., 25/13., 93/14. i 55/16. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske).
Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka:
– u postupcima pokrenutim nakon stupanja na snagu Zakona o izmjenama i dopunama Ovršnog zakona (»Narodne novine«, br. 93/14.) ovršni postupak i postupak osiguranja u drugom stupnju vodi i odluke donosi sudac pojedinac ako je žalba izjavljena nakon stupanja na snagu ovoga Zakona,
– odredbe članka 17., 20. i 21. ovoga Zakona primjenjivat će se na postupke u tijeku bez obzira na to kada su pokrenuti i po kojem zakonu bi se trebali dovršiti.«.
Članak 12. stavak 1. ovoga Zakona primjenjuje se na pravne poslove koji nastanu nakon stupanja na snagu ovoga Zakona (čl. 12. govori o tome što se smatra jedinom nekretninom).
Članak 24. ovoga Zakona primjenjivat će se na postupke u tijeku bez obzira na to kada su pokrenuti i po kojem zakonu bi se trebali dovršiti osim u dijelu koji se odnosi na provedbu ovrhe radi naplate dospjelog iznosa plaće, naknade plaće ili otpremnine prije ovrhe radi naplate svih drugih tražbina po tom računu neovisno o vremenu njihovog nastanka, osim ovrhe radi ostvarenja djetetove tražbine uzdržavanja, a koji se ne primjenjuje na tražbine iz osnova za plaćanje koje su upisane u Očevidnik redoslijeda osnova za plaćanje prije stupanja na snagu ovoga Zakona.
Članak 27. ovoga Zakona primjenjivat će se na postupke u tijeku bez obzira na to kada su pokrenuti i po kojem zakonu bi se trebali dovršiti osim u dijelu koji se odnosi na provedbu ovrhe radi naplate dospjelog iznosa plaće, naknade plaće ili otpremnine prije ovrhe radi naplate svih drugih tražbina po tom računu neovisno o vremenu njihovog nastanka, osim ovrhe radi ostvarenja djetetove tražbine uzdržavanja, a koji se ne primjenjuje na tražbine iz osnova za plaćanje koje su upisane u Očevidnik redoslijeda osnova za plaćanje prije 1. siječnja 2015."

Načelno, ta firma, ako je u blokadi, ne može plaćati svoje račune, jer po Zakonu o ovrsi na novčanim sredstvima pravne osobe koje obavljaju gospodarsku djelatnost u uvjetima blokade računa ne smiju zaobilaziti svoj poslovni račun obračunskim plaćanjima (dakle, u uvjetima blokade nema cesije, nema kompenzacije, nema preuzimanja duga; iznimka je pristupanje dugu, jer tu ne dolazi do promjene subjekta). 
S jedne strane, ta Vas firma nije ni tada mogla platiti, ali bojim se da ćete u praksi teško dokazati zlouporabu s obzirom da se smatra da niste poduzeli mjere dužne pažnje prilikom ugovaranja (niste tražili garancije, instrumente osiguranja plaćanja i sl.) No s obzirom da ta firma jest bila u blokadi kod ugovaranja i pod pretpostavkom da Vam nisu ništa platili od Vašeg računa, u praksi se većina vjerovnika ovdje odlučuje na kaznenu prijavu prema direktoru i firmi zbog prijevare u gospodarskom poslovanju, jer su Vas držali u zabludi da će platiti, iako su zbog blokade morali znati da to neće moći učiniti. U kaznenom postupku postaviti imovinskopravni zahtjev za iznos štete i naplatiti se na taj način (doduše, s obzirom na blokadu, samo stati u redoslijed naplate, ali na taj način imate i ovršnu ispravu protiv odgovorne osobe - direktora). 

Dovoljna je pisana obavijest ako baš žalite biti pristojni prema ovrhovoditelju, ali se ništa neće dogoditi ako ju ne pošaljete! Ukoliko poslodavac postupa prema zakonu, ovrhovoditelj nema nikakve mogućnosti osim zastrašivanja i pokušaja podvale da naplati svoje potraživanje preko reda!

Moja preporuka Vam je samo pismeno, ništa telefonski, danas-sutra će ipak postajati pisani trag kao dokaz, a i na Vaš pisani podnesak Vam se mora odgovoriti što je učinjeno temeljem istog...
Kako navodite, najbolje Vam je postupiti kako Vam i sugerira Vaš odvjetnik, jer ipak on ima detaljniji uvid u Vašu situaciju...

Pošto se radi o malodobnom djetetu obavezno se morate javiti u CZSS, kao što Vam je već i sugerirano, radi obaveznog savjetovanja prije pokretanja sudskog postupka za razvod braka, kao i medijacije, tek onda podnijeti sudu tužbu za razvod braka....
CZSS je uvijek posrednik kada je u pitanju razvod braka u kojem je mld. dijete..

Kao što kaže felix, ne zabraniti, jer oni mogu dobiti nalog i doći s policijom ako sumnjaju da nešto nije u redu.

Da, u potvrdi će stajati ono što si ti prijavio. Nekad znaju malo skratiti, ali kad ćeš doći po potvrdu, reći ćeš što ti treba i da ti je bitno da su popis i podaci predmeta u njoj.

Da, morat ćeš tužiti vlasnika ako smatraš da ti je nanesena šteta.
Što se tiče micanja, ako ga i makneš, moraš ga maknuti na sigurno mjesto gdje neće biti oštećen i gdje neće smetati, koje pretpostavljam da nemaš? Dodatno, moraš rezati sajlu, što je onda nanošenje štete vlasniku i eskalacija događaja.
Koliko vidim, auto možeš parkirati bez obzira na bicikl? Ako je tako, preporučam preko predstavnika stanara doći do vlasnika bicikla i dogovoriti da ga makne i da ga više tu ne parkira, jer sve drugo vodi lošim susjedskim odnosima.

Po mom mišljenju, iako postoje i druge opcije, najjeftinije mi se čini angažirati bosanskog pravnog zastupnika (odvjetnika) da on provede ovrhu neposredno prema bosanskim propisima, ako je to moguće.

Poštovani, u pravu ste što se tiče mirnog rješavanja spora, dapače svako bi trebao težiti tome, a to se i mora učiniti prije pokretanja parničnog postupka protiv države, samo što je stvar u tome da isti taj DORH zastupa državu i državne institucije u parničnom postupku ukoliko dođe do njega, tj. ukoliko se ne riješi u postupku mirnog rješavanja spora gdje su šanse dosta slaba, da ne rečem nikakve, no nikad se nezna..