Spitfire

Moram se malo nadovezati. Najviše potaknut riječima u drugoj temi tipa nebulozni, irelevantni i suludi. Dakle, jasno su bili propisani uvjeti, kumulativno ispunjeni, te dokazi koje se trebalo priložiti zahtjevu za oslobođenje plaćanja poreza na promet nekretnina prema prošlom zakonu. Među njima su prijava prebivališta na adresu stečene nekretnine, a među bitnim dokazima je dokaz o vlasništvu nekretnine na kojoj je podnositelj zahtjeva imao zadnje prijavljeno prebivalište. E sad, iz kuta osobe koja je to pravo iskoristila, ako već niste imali priliku dobiti u PU brošuru koja je objašnjavala što i kako ili fotokopirani papir sa istim, što treba i kako, pa čak i ako niste slučajno dobili usmeno objašnjenje djelatnika iste područne PU, moram ponoviti da vam to nešto posebno ne pomaže. Posebno u blagodati doba interneta gdje se upišu u tražilicu par riječi i mogu se naći relevantne informacije što i kako. Bilo da vas odvedu na stranice Porezne uprave i istu brošuru u elektronskom obliku gdje je detaljno objašnjeno tko, što i kako. Ili bi ste našli poveznicu na nekakav link gdje su ljudi podjelili iskustva s podnošenjem zahtjeva za oslobođenjem PPN, ili bi ste na kraju krajeva dobili poveznicu na naš forum u kojem su mnogi potražili pomoć na istu temu i objašnjeno im je gdje, što i kako. Tako da bih ja iskreno bio najsretniji da ste se tada javili ovdje pa vjerovatno do svega ovoga ne bi ni došlo. A glede pitanja, niste ni morali ići na bilo čija vrata jer su zemljišne knjige javne i mogli ste sami ishoditi ZK izvadak za predmetnu nekretninu. OK, mogu shvatiti da iako ni to nije atomska fizika, da zahtjev za izdavanje izvatka može zbuniti, odakle mi broj kat. čestice, K.O i ostalo. No, spomenuvši blagodat interneta isto se ukuca par riječi pa se dobije Arkod ili Geoportal u kojim na jednostavan način uz upis adrese dobiju se svi ti podatci. Ono što je porezna mogla znati su vaša primanja, uvid u raune i sl. no nije bila umrežena s ZK da bi znala koje vi nekretnine posjedujete ili ne, niti joj je to bila obveza tražiti po službenoj dužnosti nego je teret dokazivanja bio na stranci koja je žaljela ostvariti povlasticu. Još jednom napominjem da bih najsretniji bio da ste se tada javili ovdje i da mi je žao da netko ima kakav problem, pa čak i iz neznanja, ali to vas kao stranku ne oslobađa odgovornosti za isto.

Što se tiće darovanja prema Zaonu o najmu stanova kćer bi bila odlobođena poreza. Što se tiće OPG-a, to bi vam valjalo vidjeti s Agencijom za plaćanja jer je prošle godine donesen Zakon o obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima ako je nekretnina upisana kao dio proizvodnih resursa i kao takova se koristi.

Zakon o najmu stanova, te se ista odredba odnosi na ugovore na neodređeno vrijeme. No u svakom slučaju bi imali pravo Zakonu o najmu stanova te Zakonu o obveznim odnosima zahtjevati (štoviše, dužni ste obavjestiti bez odgađanja najmodavca o nedostatku koji se pokazao u tijeku najma) otklanjanje nedostataka u određenom roku, pa ukoliko to isti ne učini, raskinuti ugovor ili zahtjevati snižavanje najamnine. Izbaciti vas baš samo tako ne može. Iz nekih opravdanih razloga može raskinuti ugovor o najmu i dati vam rok za iseljenje.

Moguće je. U nastavku čl.191 (2) Na nužni se prolaz primjenjuju pravila koja vrijede za služnosti puta, ako glede nužnoga prolaza nije što posebno propisano. Na što se odnosi čl.190, a što i kako propisuje čl.224 Zakona.

Malo je nejasno što mislite pod ovime. No ako se radilo o rješenju o nastanku porezne obveze na koje ste imali pravo žalbe, te o žalbi odlučivalo drugostupanjsko tijelo koje je istu odbilo, slijed je ovakav. Nastanak porezne obveze je utvrđen u roku, te je postalo izvršno donošenjem drugog rješenja čime je porezna obveza utvrđena. Time nema riječi o zastari, osim što imaju opći zastarni rok za naplatu u roku 6 godina od kad je zastara prvi put počela teći tj. 6 godina od 01.01.2016. Tu bi se radilo o Upravnom sudu i upravnom sporu kao pravni lijek koji možete iskoristiti nakon drugostupanjskog rješenja. S kojim uspjehom, pitanje je jer tim zakonom (NN 69/97, 26/00, 127/00, 153/02, 22/11, 143/14) su bili propisani i uvjeti koje je trebalo ispuniti a vi očigledno niste. To što vam netko nešto nije rekao ne pomaže vam nešto posebno jer (bez ljutnje) ako netko želi iskoristiti nekakovu povlasticu valjda će se informirati i o uvjetima za istu. Postojale su i briošure po PU a lako se isto moglo naći online. Naravno da bi i (neke) same osobe koje tamo rade mogle biti fleksibilnije u pomoći gdje, što i kako no to im uglavnom nije u opisu radnog mjesta.

Da bi ste nešto mogli cijepati trebali bi zadovoljiti neki od uvjeta iz Zakona o prostornom uređenju, pod pretpostavkom da i odredbe za provođenje prostornih planova dozvoljavaju isto. U ovisnosti ovoga iznad te u koju svrhu se parcelira, može to odraditi sadašnji vlasnik prije prodaje, vi u toku ili poslije prodaje. Za parcelaciju je potreban angažman ovl.geodetskog ureda koji vrši istu parcelacijskim elaboratom i prijavnim listom za katastar i ZK.

Najidealnija bi bila Uporabna dozvola.

Ne komplicirate ali ukoliko bi se to radilo zbog povečanja vrijednosti stana i neke eventualne prodaje, zašto ne. Jer koliko je meni poznato, upravna tijela rijetko odobravaju takovo što (u biti, kako koja) kod građenja novih građevina poradi nejasnih propisa u svezi istih, ali kao dio adaptacije da. A što se tiče legalizacije, ni to ne bi bio nekakov problem ukoliko se nađe netko (sve u skladu sa zakonom, naravno) tko bi izmjenio svoj zahtjev. U drugom slučaju bi naravno savjet bio "ne talasaj".

Zanimljivo postavljeno pitanje, no bez ulaska u dodatna podpitanja, ako bi ste kupili dio zemljišne čestice postupak nije nešto kompliciran. Sastavi se kupoprodajni ugovor sa osobom koja prodaje svoj dio suvlasništva, ovjeri kod JB i isti ugovor predajete na uknjižbu u ZK. No kada kupujete suvlasnički omjer, tada i vi postajete suvlasnik u tome nekom omjeru, koji eventualno možete interno utvrditi priloženjem skice ugovoru tko bi što koristio. Takovu skicu bi valjalo da izradi ovl.osoba.

Osim onoga što možete provjeriti online u ZK, valjalo bi da vam dostavi dokaz legalnosti građevine da se ne bi vi morali eventualno s tim baviti kasnije, te energ. certifikat koji njmu treba za prodaju a vama z aiznajmljivanje.

Sve ovo što ste pitali ovisi o onome na što vas je upozrio Drot. A najviše vlasnički odnosi. Je li i što označeno kao pripadak stanu, što je investitor ostavio u svome vlasništvu pa je li mogao što raditi bez suglasnosti. Za samu nadsteršnicu, tada do 15 a sada do 20 m2 za gradnju mu nije bila potrebna nikakova papirologija. Ako nije ucrtana, ne znaći da nije legalna jer ukoliko je ispod 10 m2 ni ne mora se ucrtati u katastarski operat. Isto je moguće da ima rješenje o izvedenom stanju koje može biti upisano u ZK. Sve to bi za početak mogli provjeriti online u ZK.

Nema na čemu. Pokušajte svakako, tražite od predstavnika suvlasnika ili bilo koga tko bi ga mogao imati, ili u samom ZK odjelu gdje je trebao biti predan da bi se samo etažiranje moglo provesti a kako su iste javne knjige možete dogovoriti termin za pregledavanje cijelog spisa, tražiti preslike i sl.

Osim punomoći, ovo bi se moglo napraviti osnivanjem osobne služnosti plodouživanja u njegovo ime, temeljem odredbi čl.203- Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima. Kako ste u drugom postu spomenuli angažiranje odvjetnika, isti bi vam mogao pojasniti razliku jednog ili drugog načina, dobre i loše strane.

Što bi značilo da je stan već etažiran. Je li i površina galerije uračunata u korisnu površinu stana ili je ista rađena kasnije, bez uvida u mjere stana i raspored prostorija, etažni elaborat ili bilo što drugo mogao bigh samo nagađati. No, dobra stvar u tome što je već etažiran je ta što bi trebao postojati nekakav elaborat po kojem je to odrađeno, pa u slučaju kad bi i trebali novi izračun korisnih vrijednosti, sve bi to trebalo izaći dosta povoljnije. Za takovo što valjalo bi vam se obratiti ovl.arh uredu ili (ako elaborat nije rađen nešto davno) onome tko ga je prvi put izradio. A oportuno bi bilo prije toga da vam netko tko bi se razumio u takovo što premjeri sve, te vidi je li upisana površina stana sa ili bez galerije. Jer kao što rekoh, tih 20-tak m2 je u stvari 15-tak, kao i kvadrati balkona, pošto se umanjuju za određene koeficijente.

Nema na čemu.

Naravno da je bitna, samo to prije niste spomenuli. Ukoliko je, kao što kažete, legalizirana prema Zakonu o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama i sam vaš prozor bi trebao biti legaliziran i oko toga se više ne bi moglo postavljati pitanje. Za susjedov da, jer je rađen (ako je bez projekta i/ili ne odgovara propisima iz PP) nakon legalizacije građevine.

Pod opisom sam prvenstveno mislio da li piše ovakovo što,

Kako se čini da ste se malo pogubili i otvarate skoro iste teme na koje su već dani neki odgovori, teme su vam spojene.

Je li što već etažirano u zgradi? Jeste sigurni da galerija nije već u kvadraturi korisne vrijednosti stana? Ona se računa sa koeficijentom 0.75. Kako je uopće stan opisan u ZK?

Znači da nije dovoljno napisati u ugovoru da se nešto predaje u posjed nego je ta predaja izvŕšena čim se stjecatelj voljom prenositelja nađe u položaju izvršavati vlast glede te stvari. Pojednostavljeno, koristite i (ili samo) tu petinu stvarno a ne samo papirnato. U ovom slučaju porez na promet nekretnina od 3%.

Ukoliko ima prave predaje u posjed, sama ovjera potpisa ništa posebno, no u slučaju gdje nema prave predaje u posjed potrebno je isti solemnizirati ili sačiniti u obliku JB akta što dođe znatno skuplje (i do nekoliko tisuća kn) ili ovjeriti po sucu nadležnog suda (500 kn). Sama za uknjižba u ZK je 250 kn.

Za samo ishodovanje građ. dozvole ne jer za istu dovoljno samo imati dokaz pravnog interesa te sama dozvola nema utjecaja na vlasničke odnose na nekretnini. No, svakako bi vam (mu) valjalo prije toga riješiti imovinsko pravne odnose da se ne bi desilo da i vi ispadnete suvlasnik u kući.

Ako nađe nekoga kome je dovoljno zanimljivo to napraviti, može. Ovisi što se utvrdi u eventualnom inspekcijskom postupku. Može se narediti uklanjanje ukoliko ne odgovara odredbama PP ili ak odgovara, usklađivanje s propisima, dakle ishodovanje projekta.

Prema postavljenom pitanju, ovako na prvu ne bi trebao biti neki problem u ZK zatražiti brisanje društvenog vlasništva prema odredbama Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima u čl.364-368, s time da neki ZK odjeli (barem kod nas sigurno) imaju verzirane obrasce zahtjeva za brisanje društvenog vlasništva.

Prije pitanja o bilo kakovim dozvolama bitno je ono što porpisuje prostorni plan. Tako u odredbama za provođenje može pisati da se kosi otvori (ležeći krovni prozori isl.) čiji je kut u odnosu na vertikalnu ravninu manji od 45 stupnjeva razmještaju se najmanje 3 m za obiteljske stambene zgrade u odnosu na među, a ako je taj kut 45 ili veći mogu se slobodno razmještati... Dakle, za početak bi trbalo biti zadovoljeno ono što piše u odredbama PP. Što se tiće dozvola, po postavljenim slikama mišljenja sam da bi u ovom slučaju mrljavljenja po krovu trebao barem glavni projekt.