Spitfire

U bit bi vam trebala suglasnost svih suvlasnika, jer bi vam ostali mogli zabraniti . No ukoliko nemate prikladnu putne veze sa javnim putom, to se može napraviti i prema čl.191 Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima.

Mda, vjerovatno bi se onda radilo o postojećoj cesti koju su izuzeli temeljem Zakona o cestama prema kojem JLS ima to pravo bez naknade prema odredbama čl.131 pa nadalje. Ima već postojećih tema ovdje o tome pa probajte pronaći, možda vam nešto bude jasnije.

U sudskoj praksi postoje presude o stjecanju dosjelošću nad idealnim dijelom (suvlasništvom) no za to tebaju biti postojati određene zakonske pretpostavke. Vidite u temi dio od korisnika Ruco, možda možete krenuti tim putem. No, ni prvi niti drugi postupak se riješava u par mjeseci.

Kako mislite uzeli? Prostornim planom se nešto planira, ne oduzima ili krade. I za to planirano će morati dati nekakovu naknadu prema zakonu o izvlaštenju. Ili se tu radi da je put već postojao pa je dio čestice na kojem je put izdvojen temeljem Zakona o cestama?

Nema na čemu. Nešto vas dugo nije bilo pa smo se več uplašili za vas . Lijep pozdrav&svako dobro.

Ako je u odedbama za provođenje određeno da građevina mora imati jedno (ili čak jedno i pol, zavisi od PP do PP) da, ako bi se isto i uredilo kao parking. No, večina JLS propisuju i da ukoliko investitor nije ispoštovao odredbe oko parkirnih mjesta, ista može pod određenim uvjetima i naknadom otkupiti od javnih parkirališta iste JLS.

Apsolutni za naplatu poreza, da. Nema na čemu, da sam vam mogao napisati nešto povoljnije za vas, rado bih a na žalost nisam naišao na bar neku sudsku odluku u kojoj je netko uspio osporiti tumačenje propisa takovih kakovi su bili. Lijep pozdrav&svako dobro.

Da se ne ponavljam, dolazimo do istog objašnjenja, Da ne bi ostalo visjeti u zraku, niti odredba ZOO koju ste citirali nije apsurdna jer jasno piše "ako zakonom za pojedine slučajeve nije što drugo propisano" (dakle, ne piše "ako ovim zakonom..."). A Općim poreznim zakonom je propisano nešto drugo.

Za početak, lokacijska dozvola nije akt kojim se odobrava gradnja građevina. Lokacijska dozvola je dokument koji se izdaje na temelju dokumenta prostornog uređenja te posebnih zakona i propisa donesenih na temelju tih zakona, a određuje uvjete prema kojima će se provesti zahvat u prostoru pod kojim se mora izraditi tehnička dokumentacija, odnosno prema kojoj će se graditi. Akt za gradnju je dokument na temelju kojega se može započeti gradnja građevine. Njima se utvrđuje da je glavni, odnosno idejni projekt izrađen u skladu s propisima i utvrđenim uvjetima koje mora ispunjavati građevina na određenoj lokaciji te da su ispunjeni svi potrebni preduvjeti za gradnju. Aktima za građenje se smatra građevinska dozvola, rješenje o uvjetima građenja, rješenje o građenju... Akt za uporabu je dokument na temelju kojega se može početi koristiti gađevina, odnosno stavit u pogon i kao takav završni dokaz legalnosti građevine. Prema tome, akt za uporabu može biti svaki akt za uporabu građevine, svaki akt kojim j građevina ozakonjena te svi akti kojima se nezakonito izgrađena građevina izjednačava sa zakonito izgrađenom građevinom izdan ili pribavljen na osnovu zakona koji su vrijedili pije stupanja na snagu važečeg Zakona o gradnji. Mogao bih neke od tih akata i nabrojati, no među njima nije lokacijska dozvola i kao takova ne može biti akt za uporabu.

Višestambene građevine moraju osigurati određeni broj parkirnih mjesta po stanu, a koliki je to broj propisano je u odredbama za provođenje prostornog plana.

Nešto slično imate u Predlošcima, točnije ovdje.

Odredbe Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima u čl.110 kažu, (1) Nitko se ne smije služiti ni koristiti nekretninom na način da zbog toga na tuđu nekretninu slučajno ili po prirodnim silama dospiju dim, neugodni mirisi, čađa, otpadne vode, potresi, buka i sl., ako su prekomjerni s obzirom na namjenu kakva je primjerena toj nekretnini s obzirom na mjesto i vrijeme, ili izazivaju znatniju štetu, ili su nedopušteni na temelju odredaba posebnoga zakona (prekomjerne posredne imisije). (3) Iznimno, od stavka 2. ovoga članka, kad prekomjerne posredne imisije potječu od djelatnosti za koju postoji dopuštenje nadležne vlasti, vlasnici nekretnine koja im je izložena nemaju pravo dok to dopuštenje traje zahtijevati propuštanje obavljanja te djelatnosti, ali su ovlašteni zahtijevati naknadu štete koju su imisije nanijele, kao i poduzimanje prikladnih mjera da se ubuduće spriječe prekomjerne imisije, odnosno nastupanje štete, ili da se smanje. (4) Vlasnik nekretnine nije dužan trpjeti da ga itko bez posebnoga pravnoga temelja uznemirava time što posebnim uređajima ili na drugi način neposredno odašilje na njegovu nekretninu dim, neugodne mirise, čađu, otpadne vode, potrese, buku i sl. (neposredne imisije), pa je ovlašten zahtijevati da to uznemiravanje prestane i da mu se nadoknadi pretrpljena šteta. Posebni zakon iz prvog stavka bi bio Zakon o zaštiti od buke za što je nadležna sanitarna inspekcija Državnog inspektorata. Kako je lako moguće da vas jednostavno "otpile" sa vašim zahtjevom za npr. zidom ili bilo čim drugim, a prekomjerne imisije su stvarne i dokazive, ne bi bilo na odmet angažman odvjetnika.

Ako ne znate br.kat.čestice, probajte je naći ovdje (kada nađete što vas zanima, lijevo u Katalogu slojeva kliknite na Digitalni katastarski plan te stavite kvačicu na Katastarske općine i čestice). S brojem čestice ako je moguće vlasništvo saznate ovdje.

Kada govorimo o izvlaštenju, Ustav RH propisuje da se vlasništvo može ograničiti ili oduzeti samo u interesu RH.Taj bi interes trebala utvrditi odlukom Vlada na prijedlog korisnika izvlaštenja. Nakon toga korisnik izvlaštenja pokreće upravni postupak pred nadležim JP tijelom prijedlogom za izvlaštenje, a vlasnik ne može biti i korisnik izvlaštenja.

Govorite o zajedničkom dvorištu, no što vam znači "gazda"? Tu se u biti radi o najmu?

Mene je tu sve strah da ZK neće postupiti prema čl.117 ZZK.

Sve ste ove zakonske odedbe u predzadnjoj objavi Grecko lijepo naveli, no niste obratili pozornost na ono bitno u temama koje sam naveo. A to je utvrđenje obveze i kada nastaje. Po tome tumačenju tada prvi puta počinje teći i apsolutni zastarni rok. Zbog takovih odredbi sam vas upozorio na ovo, što je u jednom dijelu riješeno zadnjim OPZ, pa ne mogu raditi tolike pravne akrobacije. Što se tiče korisnika Tomito, možda bi se i moglo pozvati na zastaru ako se radilo o skračenom postupku kada govori da je 29.11.2010 dobio rješenje kojim se utvrđuje porezna obveza te žalba ne odgađa izvršenje rješenja. U tome slučaju 01.01.2011 bi trebala početi teći zastara te s 02.01.2017 potraživanje ušlo u zastaru.

Zašto jednostavno ne napravite predugovor u kojem će se prodavatelj obvezati podmiriti dug, ishoditi brisovno očitovanje te ga predati na provedbu u ZK. I za to mu dati određeni rok (koliko treba za izdavanje brisovnog očitovnja će vam najbolje odgovoriti u gradu). Nakon toga napravite glavni ugovor i sve čisto i jasno.

Zakon naveden iznad određuje da vlasnik koji namjerava prodati kulturno dobro, prije prodaje dužan ga je ponuditi istodobno RH, županiji, gradu ili općini. Nadalje, da se navedeni moraju očitovati u roku od 60 dana o toj ponudi, od dana primitka iste. Ali isto tako i da nakon isteka toga roka vlasnik može prodati kulturno dobro drugoj osobi uz cijenu koja ne može biti niža od cijene navedene u ponudi, te pod uvjetima koji ne mogu biti povoljniji od onih sadržanih u ponudi.

S time da je dobro ako je upisano založno pravo a ne i zabilježba ovrhe.

Ma dajte, poštovani Prof, kakovo ometenje i silne isprike. Da nisam shvatio kao šalu ne bih spomenuo '94 te da mi se ne da raspravljati . Moguće da se zbog neverbalne komunikacije čini drugačije. Sve 5.

..uh..poštovani Prof, kakve '80 i Velebit? Sjećam se Velebita samo '94-e.. Da ne ulazim u raspravu što se kada i za što izdavalo, jer mi se neda, čisto ću vam samo citirati zakonske odredbe bivšeg Zakona o prostornom uređenju i gradnji prije nego je razdvojen na Zakon o prostornom uređenju, Zakon o građevinskoj indspekciji i Zakon o gradnji koji je na snazi od 01.01.2014. kada je izbačena lokacijska skoro za sve (mada i prema prošlom zakonu u ovome slučaju nije bila potrebna), te sve što je bilo potrebno za klasičnu gradnju ob.kuća itd. svedeno pod građevinsku dozvolu. Zakon o prostornom uređenju i gradnji (NN 76/07, 38/09, 55/11, 90/11, 50/12, 55/12, 80/13) čl.209 (1) Građenju zgrade čija građevinska (bruto) površina nije veća od 400 m i zgrade za obavljanje isključivo poljoprivrednih djelatnosti čija građevinska (bruto) površina nije veća od 600 m, može se pristupiti na temelju pravomoćnog rješenja o uvjetima građenja.

Nije to toliki problem poštovani Prof koliko ovo, Moralo bi postojati još nešto između.

Ako je ovlašteni ured registriran za projektiranje i nadzor te je na osnovu toga isti vršio i nadzor, da. No ono što bi valjalo za napomenuti je da vama uporabna dozvola možda nije ni potrebna. Naime, ukoliko ste gradili na osnovu Rješenja o uvjetima građenja moguće je da je u izrekama rješenja određeno da se građevina može početi koristiti odnosno staviti u pogon nakon što investitor nadležnom upravnom tijelu dostavi za tu građevinu završno izvješće nadzornog inženjera o izvedbi građevine, a o čemu to upravno tijelo u svrhu dokazivanja te činjenice izdaje potvrdu. Shodno navedenom, tj. činjenicom da bi se u navedenom slučaju radilo o pravomoćnom rješenju kojim je investitor stekao navedeno pravo, te odredbom članka 177. stavak 1. Zakona o gradnji prema kojoj se građenje započeto na temelju rješenja o uvjetima građenja završava po odredbama zakona na temelju kojega je to rješenje izdano i drugih propisa koji su važili u to vrijeme, te odredbe članka 175. stavka 6. u vezi sa stavkom 1. i 2. istog članka prema kojima se potvrda o dostavljenom završnom izvješću nadzornog inženjera smatra uporabnom dozvolom, trebala bi se izdati potvrda o dostavi završnog izvješća, a ne uporabna dozvola.

Nema na čemu, no ja mogu dati odgovor na temelju napisanoga dok se u stvanom životu može svašta desiti pa da ne bi zbog nečega ispao problem, još jednom ću vas upozoriti na ovo,