Spitfire

U biti ne bi trebalo biti nekakovog problema iako je izvanknjižni vlasnik dok god se može dokazati pravni slijed. No, ovdje savjetujem oprez jer ako su još uvijek upisani roditelji kao suvlasnici a ne vjerujem da su umrli u istom trenutku da bi bilo dovoljno to njeno rješenje. Bilo bi oportuno angažirati ovl.osobu pravne struke koja bi sve to pregledala, da se nebi poslije desilo da ste isplatili ugovorenu cijenu, gđa se vratila nazad a vi zbog nekog nedostatka ne možete upisati vlasništvo.

Dva put spominjete legalizirati, što mislite pod tim? Kuća nije građena prema aktu koji dozvoljava gradnju ili je, pa vam samo treba uporabna kao završni dokaz legalnosti, čije bi postojanje zabilježili u ZK? Da probamo razjasniti, zakon ne poznaje termin montažna, drvena, Hobbit, ili bilo kakovi drugi termin, poznaje samo građevine za koje je potrebna građevinska dozvola i one za koje nije. U vašem slučaju je trebala biti izdana građevinska dozvola, prema projektu i svime ostalime što prati izdavanje iste. U samom postupku gradnje, prijava radova (itd), izvođač i nadzorni inženjer. Ukoliko je rađeno tako a kao što već rekoh, nadzorni inženjer je taj koji daje zavšno izvješće potrebno za izdavanje uporabne dozvole te ponavljam da to nije mogao biti zaposlenik izvođača. Dakle, trebate saznati tko je bio nadzor i obratiti se istom.

Ako mislite na završno izvješće nadzornog inženjera, radi se o osobi koja ima zvanje ovlašteni arhitekt ili ovlašteni inženjer te po zakonu nije niti može biti zaposlenik izvođača.

1. U ostavinskom postupku utvrdit će se kao izvanknjižno vlasništva i rješenjem o nasljeđivanju će i nasljednici postati izvanknjižni vlasnici. No, u tome slučaju a kako ni pravni prednik ne posjeduje ispravu podobnu za upis, nasljednici se neće moći upisati kao vlasnici temeljem rješenja o nasljeđivanju nego će se morati pokrenuti pojedinačni ispravni postupak ili postupak pred parničnim sudom radi sređivanja vlasništva ili utvrđenja prava vlasništva na predmetnoj nekretnini. Poradi ovoga, ako taj drugi ima pravo zahtjevati nužni dio, ni darovni ugovor a niti oporuka nisu nešto od pomoći osim ako ga oporučitelj isključi iz nasljedstva temeljem odredbi Zakona o nasljeđivanju koji su pojašnjeni u članku.

Takav darovni ugovor bi imao nedostatak u vidu očitovane volje (nedostatak clausule intabulandi) jer je dana od strane nevlasnika (čl.119 Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima) a ni sam nema valjani ugovor kao pravni prednik jer pretpostavljam da je i u kupoprodajnom isti problem sa nedostatkom clausule.

U biti Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima o tome govori samo u dijelu o vlasništvu posebnih dijelova nekretnine (etažnom vlasništvu) u čl.82 Suvlasnik na čijem je suvlasničkom dijelu uspostavljeno vlasništvo određenoga posebnoga dijela nekretnine ovlašten je, ne tražeći za to odobrenje od ostalih suvlasnika, u skladu s građevinskim propisima o svome trošku izvršiti prepravke u stanu ili drugoj samostalnoj prostoriji, uključujući i promjenu namjene, ako se pridržava sljedećih pravila: ... - ako bi za promjenu bilo potrebno zadrijeti u zajedničke dijelove nekretnine, to je dopušteno samo ako je takva promjena uobičajena ili služi važnom interesu vlasnika posebnoga dijela, inače je svaki suvlasnik može zabraniti; ali ne može zabraniti postavljanje vodova za svjetlo, plin, energiju, vodu i telefon i sličnih uređaja, a ni postavljanje radijskih ili televizijskih antena, potrebnih prema stanju tehnike, ako nije moguć ili nije odobren priključak na postojeću antenu,... Što bi značilo da ukoliko je uspostavljeno vlasništvo posebnih dijelova ne bi trebali ikoga išta pitati uz naravno ovo što ste naveli,

U biti bi se tu radilo o čestici sa *, dakle o čestici zgrade koje su napravljene upravo zbog onoga što navodite, nerješenih i zamršenih imovinskih odnosa. Kako je u tijeku nova katastarska izmjera jedna čestica sa zgradama je sasvim logična s time da će stajati da je za zgrade priloženo rješenje o izvedenom stanju. Kako god bilo, čestice zgrade ili jedna sa zgradama koje se nalaze u Z zoni ako je moguća rekonstrukcija/gradnja, propisana je prostornim planom u odredbama za provođenje (npr. da je čestica veća od xy m2, da je dijelom u stambenoj a dijelom u zelenoj zoni, da je kulturno dobro itd.) a koliko vidim za taj vaš dio, trenutno ništa od toga. A GUP će se mijenjati onda kada odlući skupština na osnovu broja i kvalitetnih prijedloga inicijativa za izmjenu i dopunu. S time da je incijativa za izmjenu onoga što vas zanima upitna ako se nalazi uz park šumu Grada mladih koja je označena kao posebno vrijedna.

Pod pretpostavkom da će taj dogovor biti u obliku pravnog posla i proveden kroz ZK, baš i nema.

čl.197 Općeg poreznog zakona (NN 115/16, 106/18). Da se razumijemo, kao što je konačno jasno napisano u tome novom zakonu ja bih vam rado napisao, da, dug je u zastari, no iako je i bivši zakon imao sličnu odredbu, imao je i članak o prekidanju zastare te je raznim izmjenama i dopunama ispadalo da PU može taj zakon tumačiti kako joj odgovara i da doslovno zastare nikako ni nema. Nažalost nije još pročlo ni 4 godine od eventualne apsolutne zastare da bi ste čelniku tijela podnijeli zahtjev za otpisom poradi zastare. No, u svakom slučaju ukoliko stigne ovršni prijedlog možete se prigovorom pozvati na zastaru temeljem čl.197 novog i čl.96 bivšeg Općeg poreznog zakona. Što će se dalje događati u parnici povodom prigovora na platni nalog ja ne mogu predvidjeti.

Da ne pišem ponovo, vidite drugu objavu u temi od prije mjesec dana, a ako želite detaljnije predzadnju objavu u starijoj temi.

Ovako kako ste opisali, nažalost nije.

I u tome cenzusu ne vidim što bi bilo sporno ni proturječno jer se radi u biti o sličnom, da dijete živi s jednim roditeljem Ono što je zakonodavac eventualno mogao napraviti, to je drugačije urediti ukupan dohodak u jednom ili drugom slučaju, ali sam postotak cenzusa bi opet ostao isti. Na kraju krajeva, počeli smo sa time da što smo utvrdili da nije točno, te sve ovo ostalo nije ni bitno.

Bilo da se radi o dobrovoljnom razvrgnuću ili izv.sudskom postupku razvrgnuća, parcelacija kao takova se mora napraviti i provesti kroz javne knjige. Da bi bilo povoljnije, baš i ne jer će vas vještak izaći otprilike kao i da to radi ovlašteni ured, plus još imate troškove postupka.

Nemate se što ispričavati, niti bih se zbog nečega trebao osjećati povrijeđeno. Samo kao i uvijek želim da neke stvari budu jasne, ponajviše poradi toga jer se nalazimo na pravnom forumu. Pa kako ne vidim proturječnost u onome što sam napisao iznad ne vidim ni u nastavku. Dakle, i Zakon o doplatku za djecu razlikuje oba slučaja. Ne i negdje posebno terminološki što ni ne mora, ali u pravima svakako. Tako su jasno razdvojena djeca koja žive s jednim roditeljem i djeca koja su bez jednog roditelja, te ova potonja imaju pravo na 15% uvećan doplatak i za isto se prilažu dokazi kao i za samohranog roditelja navedeni u slučaju oko vrtića. Što na kraju preneseno na postavljača pitanja znaći da nema prava na povećani iznos doplatka kao samohrani roditelj jer to nije.

Poštovani Željac, navodite da poradi čega je i bila reakcija te dano točno pojašnjenje na sam termin pa podredno baš i na konkretan upit idete s ovakovom konstatacijom, pa vas molim da mi pojasnite, u kojem djelu je proturječje, na kojem mjestu, u kojoj rečenici ili riječi.

To morate sami odlučiti. Mogu vam se samo natuknuti neke činjenice o kojima bi trebali razmisliti. Dakle, ugovori o uzdržavanju bilo dosmrtnom ili doživotnom su dvostranoobvezni i naplatni ugovori s kojima se obvezujete na nekakovu protučinidbu. S time da kad govorimo o ugovoru o dosmrtnom uzdržavanju možete vlasništvo prebaciti na vas potomke odmah nakon potpisivanja, dok s ugovorom o doživotnom tek nakon njihove smrti. No možete staviti zabilježbu postojanja toga ugovora. Sa protučinidbom imate dogovorene obveze koje mogu biti zadovoljavanje osnovnih životnih potreba, osiguranje odjeće i obuće, hrane, davanje određenog novčanog iznosa u pravilnim vremenskim razmacima i sl. Druga mogućnost je Darovni ugovor, besplatni i bez protučinidbe u kojem možete roditeljima dati osobnu služnost plodouživanja ili stanovanja. Isti je malo jednostavniji no u oba slučaja bi imali obvezu solemniziranja od strane JB ili ovjeru suca nadležnog suda. Nadalje, što se tiče naplatnih ugovora može se desiti da se traži raskid zbog neispunjenja istog, dok se kod besplatnog može zahtjevati opoziv. Poradi svega navedenog i je napisano da morate sami odlučiti jer vi najbolje poznajete svoje roditelje pa ne tvrdim da će se ovo oko raskida ili opoziva desiti no sami ste napisali

Samo jedno pitanje, što vam ovo iznad točno znaći?

Ne može se tretirati samohranim roditeljem jer to nije, niti se to primjenjuje na postavljača pitanja. Termine "samohrani roditelj" i "jednoroditeljska obitelj" Obiteljski zakon ne poznaje te je bio izvor pogrešnog shvaćanja mnogih. Jedini zakon koji ih poznaje je Zakon o socijalnoj skrbi te je pravno shvaćanje da su samohrani roditelji oni gdje je drugi roditelj preminuo ili nestao. Termin iz naslova je ispravan jer jednoroditeljska obitelj se odnosi na razvedenog roditelja koji skrbi o djetetu. Tako da ćete za recimo vrtić, u Pravilniku o upisu djece i ostvarivanju prava i obveza korisnika u Dječjem vrtiću XY naći pri Prednostima za upis, termine jednoroditeljska obitelj ili dijete koje živi samo sa jednim roditeljem nosi X bodova a dijete samohranog roditelja Y bodova. U prilog pravnom shvaćanju navedenom iznad je i taj što se kao dokaz koji je roditelj dužan dostaviti, za dijete koje živi samo sa jednim roditeljem presudu o razvodu braka ili drugi dokaz da drugi roditelj ne živi u istom kućanstvu, dok je za dijete samohranog roditelja potreban smrtni list za preminulog roditelja ili potvrda o nestanku drugog roditelja.

Što će vam sudsko razvrgnuće ako postoji ovo, Dakle, radilo bi se o dobrovoljnom razvrgnuću u kojem postoji sporazum. Prema tome bi trebali angažirati ovl.geodetski ured za izradu parcelacionog elaborata, te će ista odraditi sve prema katastru i ZK. Ono za što bi vam trebala usluga odvjetnika je sastavljanje Ugovora o diobi zemljišta koji vam treba za samu podjelu i radnje oko promjene u javnim knjigama, no isti Ugovor možete skinuti sa stranica Legalisa pod nazivom Predlošci i iskoristiti besplatno.

Nema na čemu.

OK, moguće ali do 1m udaljenosti od međe. Nisam pročitao baš sve pp u RH, ali svi oni koje jesam, posebno niže razine i detaljniji jasno kažu za višestambene zgrade "Zid građevine koji se izvodi uz dvorišnu među građevne čestice mora biti puni konstruktivni zid bez ikakvih otvora. Zid se mora izvesti na način da završni sloj zida prema van bude u ravnini međe..."

Što ja shvačam kao da je zid na međi sa susjednom parcelom. Ne znam baš da neki pp u tome slučaju dopušta pomične otvore (prozore), osim ako nisu otvor od staklene cigle ili bilo što drugo neprozirno i nepomično. Tko zna jesu li zadovoljeni uvjeti za uopće bilo kakove otvore ili je to dodano u stilu app. No, ukoliko sam dobro shvatio pitanje, jedinu mogučnost vidim (ako se radi o ravnom krovu) u ugradnji svjetlarnika koji po potrebi može poslužiti i u svrhu ventilacije.

Ako kupuju tu nekretninu zajednički, dovoljna je jedna u kojoj vam svi daju punomoć. Uz napomenu da bi je ovjerili u ambasadi, moraju biti RH državljani. Što se tiće onog najvažnijeg uknjižbe u ZK, može biti samo za taj posao (posebna punomoć), no kako vama treba i za sve ostalo može biti i opća za tu vrstu poslova (generična punomoć) koja u času podnošenja prijedloga za upis nije starija od godine dana. Dakle, kako vama treba i za ostale poslove, u općoj punomoći navest ćete npr. "da može umjesto nas, u naše ime i bez naše nazočnosti: -sklopiti Predugovor i Ugovor o kupoprodaji nekretnine -obaviti sve poslove koje prethode, te podnijeti prijedlog za uknjižbu vlasništva u zemljišne knjige kod nadležnog zemljišnoknjižnog odjela. -platiti porez na promet nekretnina -obavljati sve poslove oko priključenja i sklapanja ugovora o isporuci električne energije -itd

Nažalost, prema opisanome ne biste mogli postaviti nikakav prozor bio on zamagljen ili ne.

Ukoliko je stavljena zabilježba ovrhe, ista prema čl.84 Ovršnog zakona nakon njene zabilježbe ne dopušta upis promjene vlaništva niti koje drugog stvarnog prava temeljenog na raspoložbi ovršenika. Dakle, ovršenik ne može nakon te zabilježbe prodati ili darovati nekretninu jer nisu dopuštena dobrovoljna raspolaganja ovršenika nad tom nekretninom. Jedino uz suglasnost ovrhovoditelja. No, i tome slučaju je moguće da se postupak nastavi protiv novog vlasnika kao ovršenika.