Jump to content

Spitfire

Moderator
  • Broj objava

    10441
  • registrirao se

  • Osvojio dana

    174

Sve što je Spitfire objavio

  1. Eventualno jedan o ugovora o uzdržavanju. To je naplatni ugovor te ne bi imali zpravo zahtjeva na nužni dio. Oporuka je besplatni pravni posao te bi njome oporučitelj mogao isključiti nasljednika koji ima pravo na nužni dio na način i iz razloga čl.85, 86 i 87 Zakona o nasljeđivanju.
  2. Prema Zakonu o porezu na promet nekretnina supruga bi bila oslobođena poreza. Ukoliko je majka vlasnica 1/1 ne moraju. Za isto sam mišljenja da bi vam bio potreban projekt uklanjanja građevine, te bi u tome slučaju vjerovatno vrijednost procjene pala ali u konačnici bi skoro došli na isto (projekt izrađuje ovlaštena osoba i treba ga platiti).
  3. Vještaci se prvenstveno određuju iz reda imenovanih sudskih vještaka, ali sud nije vezan za listu jer se može dogoditi da takovog vještaka nema u imenovanim sudskim vještacima. Poradi toga može odabrati za vještaka i nekoga izvan reda stalih sudskih vještaka. I jedni i drugi mogu zatražiti izuzeće pa sud može prihvatiti za vještaka i onoga koga predlože stranke. Odaberete ovl. ing geodezije, podneskom tu informaciju dostavite sudu. Prije nego ga prihvati sud bi trebao saslušati stranke u kojoj bi se utvrdila suglasnost stranki , ali može ga imenovati i odrediti vještačenje protivno volji stranaka.
  4. Prema odredbama Zakona o vlasnišvu i drugim stvarnim pravima za poduzimanje poslova koji premašuju okvir redovnog upravljanja (gdje je takstivno među ostalime navedeno i naročito promjena namjene stvari) potrebna je suglasnost svih suvlasnika. Ne ukoliko se za promjenu namjene ishodi dozvola nadležnog tijela (kao i u prvom slučaju) prema Zakonu o prostornom uređenju.Što se tiče ograničenja, nema ih ako se u tome prostoru obavlja djelatnost, što znaći da se može i stanovati. Ukoliko se djelatnost ne obavlja bio bi potreban ugovor o najmu.
  5. Lijepo od vas što ste tih prekonekoliko objava spojili u dvije objave. Vidite, probat ću vam nešto pojasniti, možete to prihvatiti a i ne morate. Postavili ste već identično pitanje (s malom pogreškom u tumačenju nevažečeg pravilnika, no nije toliko bitno) na koje sam dao svoje mišljenje i moguće rješenje. I na taj odgovor ste dodali objavu u kojoj ste iznijeli svoje tumačenje oba pravilnika sa boldanjem zbog kojeg mi se učinilo da ste upali u situaciju koju ću objasniti kasnije, a nisam reagirao na to jer vam je Drot napisao dodatne mogučnosti za rješenje problema. U novom (koje se odnosi na isto) pitanju ste napravili isto to, dali svoje tumačenje uz boldanje i opasku, te u prilog tome dali poredbu. Osvrnuo sam se samo na opasku i poredbu (doduše, mea culpa, pogrešno sam naveo članak 7 jer je trebalo stojati 4 i 17 no nije toliko bitno) jer smatram da su odgovori na prvo postavljeno pitanje dali moguća rješenja. No kad ste već napomenuli da nisam dao komentar na jedan dio a u svjetlu dijela da evo ga. Ne zato što sam tašt pa mi je zasmetalo citirano nego iz razloga tumačenja pravnih normi i objašnjenja situacije u koju mi se čini da ste upali. Dakle, ima nekoliko načina tumačenja pravnih normi te je prema pretežitom shvaćanju jezično tumačenje glavno a ostale metode služe za provjeru, dopunu ili korektiv. Poradi toga mi se čini da ste upali u situaciju da "oko vidi ono što želi vidjeti". Naime, više puta ste boldali što po vama ne može biti živa glazba. Tumačenjem dijela rečenice u ukupnom smislu izostavljate bitan dio što u jezičnom smislu znaći da se glazbu može reproducirati na dva načina. Izvođenjem djela pred publikom ili emitiranjem prethodno snimljenog sadržaja uz pomoć elektroničke opreme, odnosno auditivnim ili audiovizualnim medijima. Dakle, da kada se protumači cijeli kontekst, smatra se i može se izvoditi do propisane razine. Koja baš i ne bi odgovarala ovome, ako se uzme u obzir da validna istraživanja studija sigurnosti i zaštite navode pod 50 dB razgovor dvije osobe, pod 60 dB uredsko poslovanje a pod 70 db spada promet. Pjevušenje u uho bi bilo nešto iznad šapta, koji je 20 dB. Ovo ostalo koje bi se odnosilo na poredbu više nije ni bitno pa bih samo zaključio na postavljeno pitanje je li tumačenje ispravno da je. No, da se razumijemo ni sam nisam imun na buku te je traženje s vaše strane zabrane nečega što ju uzrokuje sasvim legitimno ali način smo već davno utvrdili.
  6. Teme su vam spojene jer ste već postavili identično pitanje za koje ste već dobili neke odgovore. Ovim se ni ne misli da će sanitarna izdati dozvolu za izvođenje žive glazbe nego jesu li ispunjeni uvjeti i provedene mjere zaštite od buke za što je nadležna sanitarna inspekcija. I kada pogledate podrobnije članke 7 i 17 u objektu brze prehrane u kiosku možete pripremati samo pizze (jer nigdje nije određeno da se ne mogu pripremati samo pizze ili da se moraju pripremati razne vrste jednostavnih jela) pa meni ta usporedba stoji u smislu
  7. Prema ovome radilo bi se o zajedničkom vlasništvu. Temeljem toga Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima određuje da zajedničkom stvari upravljaju zajedničari zajednički, donoseći sve odluke sporazumno, ako odlučivanje nije povjereno upravitelju, kao i da zajedničkim stvarima raspolažu zajedničari zajednički; pojedini od njih može stvarju raspolagati samo na temelju ovlasti koju su mu za to dali svi ostali. Ukoliko sporazuma nema, ima se pravo na diobu prema odredbama čl.63 navedenog zakona.
  8. Jedna od stvari koja je ovdje možda najbitnija je to da je donošenjem Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina evidentiranje neevidentiranih objekata u katastru u ZK postala obveza. Ono što se može desiti na kraju (a kako sigurno već nije prošla) da se u novoj katastarskoj izmjeri po službenoj dužnosti izradi elaborat za provođenje promjena u katastarskom operatu katastra nekretnina o trošku vlasnika nekretnine.
  9. Moradoh poštovani Frenki, jer nije problem u šetnji po ostalim područjima koliko u korektnom odgovoru. Je, zakoni se prečesto mijenjaju i treba sve to popratiti, ali da, u smislu korektnog odgovora treba.
  10. Imate li za takovo što nekakav ugovor ili rješenje? Tada bi se moglo govoriti barem o poštenom, a s ugovorom/rješenjem i o zakonitom i istinitom posjedu. Eventualno bi se poštenje moglo dokazivati i ovim, no, da, u rok bi se uračunao i pošten posjed prednika, no ako ste pažljivo pročitali navedenu odluku ESLJP što bi značilo da bi 40 godina trebalo proći prije navedenog datuma.
  11. Zanimljivo pitanje. Odredbe Zakona o nasljeđivanju kažu da se kod oporuke tumačenje usmjeruje na utvrđivanje prave volje odnosno namjere oporučitelja. Prema navedenom zakonu u slučaju sumnje odnosno dvojbe o oporučiteljevoj namjeri, treba prihvatiti tumačenje koje je povoljnije za oporučnog, a ne zakonskog nasljednika. Također, u dvojbi o oporučiteljevoj namjeri, treba prihvatiti ono što je povoljnije za osobu kojoj je naložena neka obveza. E sad, ukoliko se ne može iskoristiti iznad navedeno, u mogučem sporu oko toga što bi se podrazumjevalo pod "do kraja kuće" vjerujem da bi mišljenje dao vještak građevinske struke koji bi prema trenutnim odredbama zakonskih propisa Zakona o gradnji i Zakona o prostornom uređenju ustvrdio da je građevina građenjem nastao i s tlom povezan sklop, izveden od svrhovito povezanih građevnih proizvoda sa ili bez instalacija, sklop s ugrađenim postrojenjem, samostalno postrojenje povezano s tlom ili sklop nastao građenjem. Nadalje, da je u tome smislu zgrada zatvorena i/ili natkrivena građevina namijenjena boravku ljudi, odnosno smještaju životinja, biljaka i stvari, te da je bruto površina zgrade zbroj površina mjerenih u razini podova svih dijelova (etaža) zgrade (Po, S, Pr, K, Pk) određenih prema vanjskim mjerama obodnih zidova s oblogama, ali da se u građevinsku površinu zgrade (određeno Pravilnikom) ne uračunava površina natkrivenih i nenatkrivenih terasa itd.
  12. Vidite odredbe čl.76 i 78 Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima. Kako se Rješenjem o izvedenom stanju promijenila ukupna korisna vrijednost, a da bi se legalizirano moglo provesti kroz katastar i zemljišne knjige potrebno je i novo etažiranje prema navedenim člancima.
  13. Lokacijska dozvola ne treba već više od 4 godine. Malo Zakon o gradnji.
  14. Sve to stoji do ovoga iznad. Naime, založno pravo (hipoteka) prati nekretninu a ne vlasnika iste tako da tu nema banka što odobravati ili ne. Nadalje, prijedlozi za upis ne mogu biti na čekanju, mogu biti kao takovi usvojeni, odbijeni ili pretvoreni u predbilježbu ili zabilježbu. Nužni dio je stvar ostavinskog postupka iz Zakona o nasljeđivanju a ne način podjele bračne stečevine nakon razvoda braka.
  15. Bez obzira što se radi o samo 8 m2, bio bi vam potreban glavni projekt i mogli bi ga graditi prema odredbama prostornog plana o udaljenosti pomoćnog objekta od međe. Morali bi prijaviti početak gradnje, ali vam po završetku ne treba uporabna za njega niti bi ga morali evidentirati u katastru. Uz poštivanje navedenog, susjed se više nema što buniti.
  16. Kao što piše, postupak se nastavlja kao u povodu prigovora na platni nalog što je dalje parnični postupak. Slijedi to da bi trebali dobiti i još jedno rješenje u kojem se pozivate tužitelj i vi da u roku 8 dana iznesete sve činjenice na kojima temeljite svoje zahtjeve i predložite sve dokaze potrebne za utvrđivanje iznijetih činjenica. Što će reči da bi podneskom u tome roku trebali iznijeti činjenicu da je dug plaćen i potkrijepiti dokazima. Moguće je da ste to napravili i u prigovoru (jer se oba rješenja dobiju skoro istodobno, rješenje o stavljanju izvan snage ovrhe i rješenje o pozivu na iznošenje činjenica i dokaza) pa sud čeka podnesak tužitelja kojim povlači tužbu. Ako tako i naprave dobit čete takovo rješenje, da je tužitelj povukao tužbu i da se ukida platni nalog i to je to, osim ako čete se žaliti na to rješenje, te još dobiti obavijest da ste dužni platiti 100 kn pristojbe za prigovor. Ako ne povuku tužbu, kao što rekoh dobit čete rješenje za iznošenje činjenica i dokaza te poslije poziv na pripremno ročište.
  17. Ako se ima odgovarajuća dokumentacija da je u svezi DR, ići na pogoršanje i povečanje postotka.
  18. Odlaze zato jer mogu sjesti u auto ili autobus sa osobnom u džepu i potražiti sreću u nekoj drugoj državi EU ako ovdje ne mogu ili ne žele. Imamo ih najviše zato što su kao i vaši prednici, tako i večina drugih stiskom ruke ili eventualno nekakovim ugovorom rješavali imovinske odnose bez provođenja kroz nadležne institucije, te nisu iskoristili mogučnost kada je država donijela propise za jednostavnije rješavanje tih odnosa isto iskoristili te sad slijednici tih prednika imaju problema u smislu proteka vremena i dokazivanja. Ovo na kraju krajeva nije toliko ni bitno jer, ne, to nisam napisao. Napisao sam da, u svjetlu polutajnovitog pitanja, bez usluga navedenih (mjernika i odvjetnika) nije vam isplativo upuštati se u to. Ovlašteni mjernik je taj koji će pripremiti elaborat za provođenje kroz katastar i ZK a odvjetnik za ostali dio postupka u kojem je moguće da se ne biste snašli ili propustili određeni dio istoga, posebno ako se nije radilo o upisu RH kao slijednici društvenog vlasništva nego o novoj izmjeri i obnovi ZK.
  19. Bez građevinske dozvole da, ali vam je za to bio potreban glavni projekt. Odredbe za provođenje prostornog plana vrlo vjerovatno pošto ste naveli da je udaljenost cca 2 m od susjedne građevine te je za pretpostaviti da je od međe bar tolika ili manja a prostorni planovi ne dozvoljavaju gradnju otvora na udaljenosti manjoj od 3 m od međe. Mogli ste eventualno staviti staklenu opeku ili neprpzirno i nepomično staklo 60x60 jer se to ne smatra otvorima.
  20. Vlasništvo se može steći na temelju pravnoga posla, odluke suda, odnosno druge nadležne vlasti, nasljeđivanjem i na temelju zakona. Na temelju zakona, pod pretpostavkom da vam je posjed barem pošten može se steći vlasništvo dosjelošću na nekretninama u društvenom vlasništvu protekom 40 godina. No, to je isključivalo vrijeme od 1941-1991. proglašenjem neustavnim i ukidanjem tadašnjeg čl.388 st.4 Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, što bi značilo da vam "fali" 13 godina prije 1941. No, ESLJP je u tužbama građana protiv RH zauzeo stav da su osnovani tužbeni zahtjevi upravljeni na utvrđenje vlasništva nad nekretninama koje su bile u režimu društvenog vlasništva a sad su u vlasništvu RH ili JLS ako tužitelj dokaže da je imao barem pošteni posjed nekretnine u trajanju od 40 godina, koji je ispunjen najkasnije do 17.11.1999 godine, odnosno do dana ukinuća odredbi čl.188 st.4. I tu vam opet "fali" godina. Samo iz gore navedenoga, naravno da ne. Uz to morate uzeti u obzir i pojam pošten (bez obzira što se vi smatrate poštenim posjednikom). Posjed je pošten (savjestan) ako posjednik kad ga je stekao nije znao niti je s obzirom na okolnosti imao dovoljno razloga posumnjati da mu ne pripada pravo na posjed. Da niste kojim slučajem dobili na zemljšte u društvenom vlasništvu pravo korištenja (ili bilo koje slično) i kao takovo je upisano u zemljišne knjige?
  21. U prilog Matrixovoj tvrdnji samo bih dodao i odredbu čl.250 st.1 Zakona o socijalnoj skrbi, (1) Za slučaj smrti korisnika zajamčene minimalne naknade ili usluge smještaja ili boravka, kojem su u cijelosti ili dijelom isplaćivani iznosi iz sredstava državnog proračuna, Republika Hrvatska ima pravo na povrat iznosa isplaćenih po osnovi priznatog prava od njegovih nasljednika do visine vrijednosti naslijeđene imovine.
  22. U postupku gradnje to je nadzorni inženjer, u postupku tehničkog pregleda prije početka korištenja građevine i/ili puštanja u pogon voditelj tehničkog pregleda, te u postupcima koji bi se odnosili na vas (upravni/parnični) vještak građevinske struke.
  23. Nažalost ne. Poznate su mi neke kao dio seminara HKA u kojima su bili navedeni autori no ne i same oznake predmeta po kojima bi se našao tekst odluke. Isto tako mnoge parnice (iako su u prvom stupnju u korist autora) još uvijek nisu dobile pravomoćni epilog, što zbog korištenja pravnih lijekova pa se sve to razvuklo bez izgleda da se riješe u dogledno vrijeme. Da. I to bi se vjerovatno tražilo u eventualnoj parnici, kao i donošenje privremene mjere (npr. zaustaviti već započete protupravne radnje, odnosno spriječiti ili zaustaviti nastajanje štete). U biti one koje bi se utvrdile (kao i sigurnosne) u toku gradnje kao i pregledom prije nego bi se građevina počela koristiti. Dakle, ako su materijali od kojih je djelo napravljeno pokazali nedostatke, te materijale nije moguće nabaviti ili njihovo nabavljanje dovodi do nerazmjernih poteškoća i troškova. Sigurnosne bi još mogle biti uzrokovane vremenskim i drugim nepredviđenim utjecajima.
  24. I opet nije najjasnije po kojoj osnovi. No, ukoliko se radi o onome što navedoh u prethodnom postu, dakle pretvorbe društvenog vlasništva iz Glave devete Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima vrijede odredbe čl.359 pa nadalje. Kako je, kao što ste naveli, sve pod jednom česticom onda bez usluga navedenih nije baš isplativo upuštati se u to.
  25. Bi, pretpostavke pobijanja su naplatna i besplatna raspolaganja a odricanje od nasljedstva se smatra besplatnim raspolaganjem.
×
×
  • Napravi novi...

Važna informacija