Spitfire

Nema na čemu. Lp.

Ishoditi dozvolu za promjenu namjene predavanjem zahtjeva za istu upravnom odjelu za prost.uređenje i gradnju JLS. Sličan slučaj vam je pojašnjen u ovoj temi.

Postoji Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima koji određuje pitanje ograde u čl.101-102. U ovome slučaju bi se radilo o postavljanju vlastite ograde, koja se nalazi uz među te prema tome ne bi bila zajednička. Prema Pravilniku o jednostavnim i drugim građevinama i radovima, ogradu do 2,2 m ili ogradni zid do 1,6 m visine bez projekta i dozvole.

Chère Madame, j'espère vous avoir aidé.

Zakon o obveznim odnosima čl.310 (1) Zastupnik ne može prenijeti svoja ovlaštenja na drugog, osim kad mu je to dopušteno zakonom ili ugovorom. (2) Iznimno, on to može ako ga okolnosti sprječavaju da posao obavi osobno, a interesi zastupanog zahtijevaju neodgodivo poduzimanje pravnog posla.

Sudski vještak. U biti je to određeno Zakonom o sudskom vanparničnom postupku (Sl. nov. od 1. kolovoza 1934., br. 45-175-1934), koji se u ovom slučaju primjenjuje na temelju odredbe članka 1. Zakona o načinu primjene pravnih propisa donesenih prije 6. travnja 1941.(Nar. nov., br. 73/91), te prema pravnom pravilu iz paragrafa 20 navedenog zakona, osnovno je načelo u izvanparničnom postupku da svaki sudionik snosi sve svoje troškove, odnosno da trošak zastupanja pada na zastupanoga, a ako je bilo zajedničkih troškova, o njima odlučuje sud na način da ih određuje razmjerno, koje pravilo predstavlja bitnu razliku u odnosu na parnični postupak. Nužne troškove u izvanparničnom postupku predstavljaju samo troškovi pristojbi, troškovi očevida i vještačenja, dok trošak zastupanja po punomoćniku ne predstavlja nužan trošak i on pada na zastupanog. Prema stavku 4. pravnog pravila iz paragrafa 20.istog zakona sud može po prijedlogu jedne stranke naložiti drugoj da naknadi troškove, podrazumijevajući i troškove pravnog zastupnika, koje je prouzrokovala neosnovanim prijedlozima ili grubom krivnjom.

Moguće je da se radilo o povezivanju KPU i ZK, no u svakom slučaju možete i sami otići do ZK i pregledati spis te vidjeti o čemu se točno radi. Ukoliko vam neda traženi pristanak, očigledno da može. Ne, osobna služnost prestaje smrču ovlaštenika i nije nasljedljiva, osim u slučaju da je to izričito navedeno.

Zakon o obveznim odnosima propisuje da ugovor može biti sklopljen u bilo kojem obliku ako zakonom nije propisano drugačije. ZOO kao i Zakon o najmu stanova propisuju da mora biti u pisanom obliku. Niti jedan drugi zakon ne propisuje obvezu ovjere, kao npr. što Zakon o zemljišnim knjigama propisuje da na ugovoru o kupoprodaji mora biti ovjeren potpis onoga čije se pravo prenosi kupoprodajom na drugog da bi se to moglo provesti u ZK iako ZOO propisuje isto tako samo pisani oblik.

Pravo na zaštitu posjeda prestaje nakon 30 dana od dana kad je smetani saznao za čin smetanja i počinitelja, a najkasnije godinu dana od dana nastaloga smetanja.

Da. I prema opisanome se čini da je predan na provedbu u katastar. Od istog ste trebali dobiti rješenje nakon kojeg se vrši promjena. Zašto to traje toliko valjalo bi provjeriti u istom.

Da.

Ovjera takovog ugovora od strane JB nije relevantna za njegovu valjanost.

Posjed postaje miran kada osobi od koje je pribavljen silom, potajno ili prijevarom, ili zlouporabom povjerenja prestane pravo da štiti svoj posjed koji joj je tako oduzet.

Angažirati ovlašteni geodetski ured koji će izraditi elaborat za evidentiranje građevine u katastru i zemljišnim knjigama. Za isto ćete trebati priložiti geodetski i arhitektonski snimak, kao i Rješenje o izvedenom stanju. Isto bi valjalo priložiti kao ovjerenu kopiju jer ostaje u katastru, dok se snimci vračaju stranci.

Ukoliko nije moguće izdvojiti zasebnu građevnu česticu prema odredbama prost.plana, moglo bi se pravno urediti osnivanjem prava građenja. Isto se pravo građenja ne može osnovati samo na jednom dijelu nego na cijeloj kat.čestici, no to ne predstavlja neki problem jer i su/vlasnik (onaj koji bi gradio) može biti ne samo osnivač nego i korisnik prava građenja.

Ne mora. Prema Zakonu o zemljišnim knjigama, zemljišnoknjižni sud dopustit će uknjižbu ako je ovjerovljen potpis one osobe čije se pravo ograničuje, opterećuje, ukida ili prenosi na drugu osobu. Dakle, dovoljno je ovjeriti potpis prodavatelja, u ovom slučaju vas.

A zašto bi uopće takav ugovor slali PU?

Je, doslovno gnjusno. Borbena vam je već navela zakonske propise što bi pojednostavljeno značilo da ste isti ugovor mogli čak i sami sastaviti ili doći ovdje pa ga preuzeti iz predložaka, te solemnizirati kod JB ili ovjeriti kod suca nadležnog suda. E sad, zašto je gnjusno. Zato jer za sastavljanje JB akta, JB nagrada nije ista kao i kod potvrde (solemnizacije). Pa recimo da vrijednost predmeta te službene radnje iznosi više od 300 000 kn. Tada je osnovna JB nagrada 250 bodova ili preračunato 2500 kn. Da je samo potvrdio (solemnizirao) već sačinjen ugovor tada je nagrada upola manja, tj. 1250 kn.

Ovo bi bilo najidealnije rješenje. Što se tiče retencije, u citiranim odredbama nekoliko puta se spominje "na određeni način" što bi značilo da je služnost, osnovana bilo pravnim poslom ili sudskom odlukom prema čemu je ista i upisana u ZK, vjerovatno i određena, pa bi valjalo uvidom u ZK spis vidjeti što je određeno, gdje i kako.

Naravno da postoji, a on je kada govorimo o drugostupanjskom tijelu 60 dana od uredno predane žalbe. U slučaju probijanja toga roka, zakonske odredbe daju mogučnost pokretanja upravnog spora, u osvom slučaju tužbe Upravnom sudu zbog šutnje administracije tj. propuštanja donošenja pojedinačne odluke, najranije 8 dana od dana propisanog roka, a najkasnije 30.

Članak 8

Ovako kako ste postavili tih par rečenica može se učiniti kontradiktoran i upitati se kako je to moguće, no za protumačiti zakon je potrebno malo više rečenica pa ne ispada kontradiktoran. Dakle, čl.56 kojim je zakonodavac propisao i naveo u kojim slučajevima je davatelj poštanskih usluga odgovoran i na koji način nadoknađuje štetu. (1) U međunarodnom prometu davatelj poštanskih usluga odgovara u granicama utvrđenima aktima Svjetske poštanske unije i međunarodnim ugovorima. (2) U unutarnjem prometu davatelj poštanskih usluga odgovara: 1. za gubitak ili oštećenje poštanske pošiljke ili umanjenje njezina sadržaja, 2. za prekoračenje roka za prijenos i uručenje poštanske pošiljke, 3. u slučaju kada nije obavio uslugu ili uslugu nije obavio u cijelosti. Na isto se odnosi čl.57 prema kojemu je davatelj odgovoran i nadoknađuje štetu pod pretpostavkama iz čl.54 st.4, 5 i 7, u iznosima propisanima isti člankom. Nadalje, (4) Davatelj poštanskih usluga ne odgovara za izmaklu korist, niti za stvarnu štetu koja može nastati zbog gubitka, oštećenja ili umanjenja sadržaja poštanske pošiljke, prekoračenja roka za prijenos i uručenje poštanske pošiljke, te u slučaju kada davatelj poštanskih usluga nije obavio uslugu ili je nije obavio u cijelosti. Prema odredbama ovog stavka zakonodavac propisuje za što davatelj nije odgovoran, dakle za izmaklu korist i stvarnu štetu. Pa da pojednostavimo, temeljem st.4, a poradi toga što sluga nije obavljena davatelj poštanskih usluga ne odgovara za izmaklu korist ili stvarnu štetu, no prema st.2 tč.3 dužan je vratiti cijenu naplaćene usluge. Isto se odnosi na sve tri točke (u različitim visinama usluge ili vrijednosti), a ne samo na ovu koju ste izdvojili.

Prva odredba o služnostima uopće glasi, (1) Služnost je ograničeno stvarno pravo na nečijoj stvari koje ovlašćuje svojega nositelja da se na određeni način služi tom stvari (poslužna stvar) ma čija ona bila, a njezin svagdašnji vlasnik je dužan to trpjeti ili pak zbog toga glede nje nešto propuštati. Nadalje, kada se govori o služnostima na nekretnini, (1) Stvarna služnost je stvarno pravo svagdašnjega vlasnika određene nekretnine (povlasna nekretnina) da se za potrebe te nekretnine na određeni način služi nečijom nekretninom (poslužna nekretnina), čiji svagdašnji vlasnik to mora trpjeti ili mora propuštati određene radnje glede svoje nekretnine koje bi inače imao pravo činiti. Dakle, nešto činiti što bi umanjivalo okvir služnosti ne bi ste mogli. O tome govori i dio o zaštiti prava služnosti, (1) Ovlaštenik prava služnosti ima pravo zahtijevati od vlasnika poslužne stvari da prizna i trpi njegovo pravo služnosti kao teret na poslužnoj stvari, te da trpi izvršavanje ovlaštenikova prava na njoj, odnosno da propušta činiti na njoj ono što je zbog ovlaštenikova prava dužan propuštati; isto ima pravo zahtijevati i od svake druge osobe koja svojim činima niječe njegovo pravo služnosti ili ga samovlasno onemogućuje ili uznemirava u izvršavanju toga prava. No da bi ste se dogovorno mogli i vi kao vlasnik služiti poslužnom stvari, mogli bi ste uz razmjerno snošenje troškova održavanja.

Vrlo vjerovatno, jer je u samim početnim odredbama Zakona o postupanju sa nezakonito izgrađenim zgradama propisano što se može ozakoniti, a ovakovo što ne vjerujem da je propiano kao moguće prostornim planom niti graditi sa ili bez akta za gradnju.

Zanimljivo pitanje prema kojem ako ja dobro razumijem, sklopili ste ugovor o najmu (mada bi se ovdje radilo o Zakupu, no nije toliko bitno) do ljeta 2017. Nakon toga je dotični nastavio koristiti vez do ljeta 2018 te ste vi i za tu godinu platili porez na dohodak. Ako je tako, prema odredbama Zakona o obveznim odnosima ugovor o najmu na određeno vrijeme prestaje protekom toga vremena, dakle u ljeto 2017, no ukoliko nakon proteka određenog vremena najmoprimac nastavi rabiti stvar a najmodavac se tome ne usprotivi (što ispada da niste plaćajući porez i za 2018) smatra se da je trajanje ugovora produljeno na neodređeno vrijeme pod istim uvjetima. Stoga sam mišljenja da bi ste trebali sačiniti sporazumni raskid ugovora te isti proslijediti PU da ne bi morali plaćati i za 2019.