Spitfire

Govorrite o građevini iz 1960 i procesu uknjižbe u ZK, pa je moje pitanje radi li se ovdje o povezivanju Knjige položenih ugovora i ZK? Ukoliko je tako, u samom tome procesu utvrditi će se vlasništvo posebnih dijelova nekretnine, dakle etažirati će se, samo na jednostavniji način. I tako upisati u ZK.

Jeste li sigurni da nije procjenitelj nešto pobrkao pri mjerenju? Ako je za građevinu izdana Uporabna dozvola neko je u tome postupku isto morao izaći na teren te utvrditi odgovara li aktu kojim se dozvoljava gradnja. Ovo pitam stoga jer nije problem nekoga tužiti, problem je kada se spor izgubi zbog ne uzimanja svih činjenica u obzir.

Znači da su samo pomoćne građevine na drugoj čestici? Zakon o prostornom uređenju dopušta spajanje cijelih čestica na kojima je postojeća zgrada, no u ovom slučaju dvojim da bi se moglo pošto je zgrada (sada legalna, dakle postojeća) na jednoj a pomoćni objekti na drugoj, pa čak i da je dio zgrade na obje dvojim i iz razloga drugačije namjene druge čestice određene prostornim planom. Prema svemu bi mišljenje nadležnog ureda o Rješenju o utvrđivanju građevne čestice imalo smisla, s time da bi se mogli mogli pozvati, što se tiče ovih 5 m na odredbu čl.159 st.1 koja kaže da se građevna čestica određuje u skladu s prostornim planom, a ako to nije moguće tada u skladu s pravilima struke, vodeći računa da se građevna čestica utvrdi tako da oblikom i veličinom omogućava redovitu uporabu građevine.

Ovdje govorimo o nekretni i pravu susjedne države? Čini se iz opisa.

Bilježnik je taj koji, kada govorimo o kupoprodajnom ugovoru za nekretninu, treba utvrditi odgovara li potpis te ga ovjeriti i za to mu je potrebna samo važeća isprava onoga čije se knjižno pravo otuđuje. Nije mu posao provjeravati što točno piše u ugovoru niti tražiti bilo kakvo katastarsko stanje nekretnine. U nekim drugim slučajevima kada se radi o solemnizaciji npr. stambenog kredita i sl., da.

Iako čl.90 jasno određuje za što se mogu koristiti sredstva pričuve kada se radi o vlasništvu posebnih dijelova nekretnine, u prijelaznim odredbama je određeno da međuvlasničkim ugovorom suvlasnici nekretnine mogu sami odrediti uvjete i način prikupljanja i raspolaganja sredstvima zajedničke pričuve. Temeljem toga večina Upravitelja i potpisuje ugovore o upravljanju u kojima među ostalime stoji da Temeljem članka 378 Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima te međuvlasničkog ugovora suvlasnika stambene zgrade XX, Tvrtka XY iz ... (u daljnjem tekstu: Upravitelj) i suvlasnici stambene zgrade XX zastupani po ovlaštenom predstavniku suvlasnika YY (u daljnjem tekstu: Suvlasnici) sklopili su dana ... Ugovor o upravljanju stambenom zgradom u kojem se u daljnjem tekstu određuju prava i obveze te sve ostalo koje je sastavni dio takovih ugovora a među ostalime i, -sudske i ostale pristojbe te naknada ovlaštenom odvjetniku koji zastupa upravitelja kao zastupnika suvlasnika zgrade pred sudom i ovršnom postupku, vezane uz spor, terete stredstva zajedničke pričuve. -u slučaju uspjeha u sporu, naknade i ostale pristojbe kao i eventualne pripadajuće kamate vraćaju se u sredstva zajedničke pričuve. Dakle, određena zakonska i ugovorna mogućnost postoji, te uloga upravitelja u tome slučaju i je da sredstva isplaćuje jer je jedini i ovlašten za to. Pitanje je samo je li Upravitelj kao predstavnik suvlasnika u tome sudskom postupku baš to, zastupnik određene zgrade i suvlasnika ili su određeni suvlasnici tužbu podnijeli u svoje ime.

Skupa sa čl.633 koji se odnosi na navedeno, od 2005-e. Svjesno ili nesvjesno, kako i zašto, u to ne bih ulazio no svi prethodni zakoni koji se odnose na obvezne odnose, bila riječ o solidnosti ili bitnim zahtjevima za građevinu, pa čak i zakon bivše države od koje je RH '91 preuzela zakon govore o 10 godina.

Ne. Solidnost kao takova nije bila nešto posebno određena dok se izmjenom tadašnjeg Zakona o gradnji nisu odredili kao Bitni zahtjevi za građevinu te se iste unijele izmjenom u Zakon o obveznim odnosima kao nešto određeno propisima o gradnji (napominjem ponovno, zadnjim Zakonom o gradnji taj je izraz promijenjen u Temeljne zahtjeve za građevinu). Dakle radi se o odgovornosti izvođača ukoliko je ugradio proizvode ili izveo radove koji kao takovi nisu određeni/izvedeni sukladno projektu te bi se takovi nedostatci pokazali u roku 10 godina. Pa ako se već sad pojavljuju kojekakve pukotine bilo bi vam oportuno u glavnom ugovoru tu odredbu promijeniti kao što je i određeno Zakonom o obveznim odnosima koji se odnose na bitne zahtjeve za građevinu u roku 10 godina, kao i tko odgovara za štetu ili nedostatke, izvođač temeljem Ugovora o građenju/Izjave/Potvrde o izvedenim radovima, Nadzor temeljem Završnog izvješća ili oboje.

Kako portal Legalis ne može niti želi biti odgovoran za objave korisnika, te zbog problema s time u svezi koje je portal imao u prošlosti, molio bih cijenjene korisnike da ne objavljuju komentare na bilo koje tvrtke ili osobe za koje navode sve njihove podatke pod pogodnošću anonimnosti koje pruža korisničko ime. Sve takove objave biti će uklonjene. Hvala.

Solidnost građevine je promjenjena poodavno u bitne zahtjeve za građevinu (prema sadašnjem Zakonu o gradnji, temeljni zahtjevi za građevinu) kojima se htjelo taj dio odrediti sa propisima o gradnji, te su usmjereni na izvođača i eventualnom izvođenju radova mimo projekta kao i na ugrađene proizvode.

Za ovo bi valjalo imati uvid u odredbe prost.planova, no da se ne bi moglo objediniti u postupku utvrđivanja građevne čestice s tim bih se složio, jer se Rješenjem o utvrđivanju građevne čestice mogu postojećoj čestici pripojiti samo oni dijelovi drugih čestica koji se prema prostornom planu nalaze u građevinskoj zoni, a u nekim slučajevima samo oni koji se nalaze u istoj namjeni.

Dakle, da bi vlasništvo posebnog dijela obuhvaćalo i neki sporedni dio, on mora biti izgrađen te jasno razgraničen od ostalih zajedničkih dijelova nekretnine, kao i dostupan s međe nekretnine, iz njenih zajedničkih dijelova ili iz stana tj. samostalnog prostora kojeg je dio. Tako bi parkirno mjesto moralo biti izgrađeno i jasno razgraničeno od ostalih zajedničkih dijelova (dvorišta) bilo betonirano, asfaltirano, postavljene kocke...

Uz suglasnost bi dobili pravo korištenja određenog dijela zajedničkog dijela nekretnine no to se ne bi smatralo prakirnim mjestom određeno lokacijskim uvjetima te kao takovo ne bi ni moglo biti pripadak određenom vlasništvu posebnog dijela nekretnine upisano u ZK.

Parking kao pripadak određenom stanu bi trebao kao takav biti napravljen, ucrtan i označen. Travnato dvorište bi bilo samo dio nekretnine u suvlasništvu u određenim omjerima te se ne bi moglo smatrati parkingom koji je pripadak određenom stanu.

Osim ako nisu navedeni svi suvlasnici pa se primjeni čl.22 st.3 i čl.25 st.2 te svi dobiju uplatnice. Ukoliko nisu, moguće je da svoja potraživanja prema ostalima potraži putem suda.

Uglavnom. Ili se može dati punomoć predstavniku suvlasnika (ako postoji) da obavi taj pravni posao umjesto nekih (ili svih) no ta punomoć mora biti ovjerena od strane JB sukladno čl.53 Zakona o zemljišnim knjigama. Isplačujete suvlasnicima u skaldu s njihovim omjerima. Pričuva nea ništa s time, niti bi se u tu svrhu mogao podići novac s računa pričuve. Pričuva je namjenski vezana zajednička imovina svih koji su suvlasnici nekretnine, namijenjena za pokriće troškova održavanja i poboljšavanja nekretnine te za otplaćivanje zajma za pokriće tih troškova.

Nije ukoliko nemaju interesa za to. E ovo se već u nekim JLS može dogovoriti. Oni u biti nemaju nekakove posebne veze s voljom ili ne, stvar je u tome da takovu odluku donosi temeljem statuta čelnik JLS na prijedlog vijeća/skupštine.

Dio odgovora bi vam se nalazio u odredbama čl.82 Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, u dijelu kojim je regulirano vlasništvo posebnih dijelova nekretnine (etažno vlsništvo).

Nema na čemu. Da, samo naglašavam da se komunalni redari (posebno u manjim mjestima) ili ne znaju svoje ovlasti, ili ih ne žele znati jer im se ne zamjera previše, ili jednostavno imaju nekog drugog posla da bi ovakovo što sami saznali i pokrenuli pa bez ukazivanja na nepravilnosti od strane drugih ostane tako kako je.

Nema na čemu. Lp.

Mda, nažalost je to tako poznavajući nekoliko osoba koje se bave istim. A za ovo mogu reči samo, sto ljudi-sto čudi. Imate barem nekakovu školu za ubuduće. Pa ćete ili to rješiti nekakovim ugovorom, ili (ako je izvodivo kao što rade ovi moji) za samu svirku unajmiti kombi s vozačem koji svu opremu utovari, dopelja na odredište i istovari... Nema na čemu.

Ovo baš i nije bitno. Može se ozakoniti i ako prelazi na drugu česticu jer Rješenje o izvedenom stanju nema pravnih učinaka na vlasništvo i druga stvarna prava na zgradi za koju je doneseno i zemljište na kojemu je ta zgrada izgrađena. Zakon o postupanju sa nezakonito izgrađenim zgradama, čl.5 st.3 Nezakonito izgrađena zgrada ne može se ozakoniti ako je izgrađena: – na međi sa drugom građevnom česticom planiranom za građenje zgrade ako na pročelju koje se nalazi na međi ima otvor (prozor, vrata, otvor za prozračivanje, balkon, loggiu i sl.) ili istak koji prelazi na drugu građevnu česticu. Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima., čl.113 Vlasnik nekretnine je dužan poduzeti sve potrebne mjere da kišnica koja se slijeva s njegove zgrade ne pada na tuđu nekretninu. Dosjelost. Za što bi trebao imati određenu kakvoću, pa kako navodite da vjerovatno nije zakonit, a onda bi trebao biti barem pošten. A posjed je pošten ako posjednik kad ga je stekao nije znao niti je s obzirom na okolnosti imao dovoljno razloga posumnjati da mu ne pripada pravo na posjed. Načelno, ne nije. Ako nije podnesen zahtjev za izdavanje rješenja o izvedenom stanju, dakle nije pokrenut postupak ozakonjenja do zadnjeg roka, tu bi bila nadležna građevinska inspekcija a ne sud. Ukratko, onolike su koliko isti može dokazati da ima nekakovu kakvoću posjeda da bi služnost stekao dosjelošću, tj. stvarna služnost osniva se na temelju zakona dosjelošću, ako ju je posjednik povlasne nekretnine pošteno posjedovao izvršavajući njezin sadržaj kroz dvadeset godina, a vlasnik poslužne nekretnine nije se tome protivio. Mogao je zaštititi posjed u postupku pred sudom ili putem samopomoći (npr. ograditi ga) u rokovima iz čl.21 ZVDSP-a.

Ukoliko ste sigurni da su ogradni zidovi izgrađeni van granice privatnih parcela, tj. na javnoj površini za to bi bio nadležan komunalni redar pa bi određenu prijavu (predstavku) sa činjenicama trebali uputiti njemu, a isti bi trebao postupiti prema dijelu VII Zakona o građevinskoj inspekciji odnosno Odredbama o ovlastima komunalnih redara te obveze stranaka i javnopravnih tijela, te pokrenuti upravni postupak i narediti odgovarajuće mjere iz čl.51, u ovom slučaju povezan sa čl.55 st.2 navedenog zakona. Kako komunalni redar vjerovatno neće skoro iz raznih razloga sam postupati po ovom pitanju, bez prijave nećete ništa ni pokrenuti. Pa u svezi nezamjeranja sa susjedima, prijavu možete podnijeti i anonimno, no tada nadležni nema koga obavijestiti o poduzetim radnjama a posebno ako kojim slučajem utvrdi da nema povrede propisa pa stoga ni uvjeta za pokretanje upravnog postupka. A na takovu obavijest imate pravo prigovora.

Ako se isti nalazi s vaše strane međe, vaš je vlastiti dio ograde. Ukoliko je tako a mijenjali bi ogradu, nema neka posebna odredba je li dužan ostaviti određeni prostor ako ne prelazi među. Neka stavi ivičnjake.

Glavni projekt bez građevinske dozvole sukladno čl.5 st.2 Pravilnika te izričitu pisanu suglasnost zakupodavca (grada). Ukoliko se obavlja djelatnost u skladu s lokacijskim uvjetima, tj. predviđena je mogučnost ugostiteljske djelatnosti, ne.