Spitfire

Ukoliko nije potrebno izvođenje građevinskih radova za koje je potreban akt za gradnju, promjena namjene se vrši u skladu s dozvolom za promjenom namjene i uporabu građevine ili njenog dijela koje se traži od upravnog odjela za prost.uređenje i gradnju JLS. Za isto je potrebno, uz dokaz o vlasništvu posbnog dijela, dokaz da se radi o postojećoj građevini, akt za uporabu građevine ili drugi dokaz da se građevina može koristiti te suglasnost nadležnog tijela ako se radi o promjeni namjene nepokretnog kulturnog dobra upisanog u Registar kulturnih dobara RH ili njegova dijela. Za krovne kućice je potreban glavni projekt, ali i suglasnost ostalih suvlasnika jer niste postali vlasnik krovišta koje spada u zajedničke dijelove zgrade. Uz sve to vjerovatno bi vam trebalo i ponovno utvrđivanje korisnih vrijednosti zgrade, kao i (ponovno, ako već je) etažiranje te međuvlasnički ugovor da bi vlasništvo takova dva stana mogli upisati u ZK. Što se tiće instalacija, ukoliko se stvaraju posebni dijelovi nekretnine sa zasebnim brojilima, da dva puta.

Tužiti se uvijek može, no s kojim uspjehom jako dvojim. Naime, ispravite me ako griješim ali je vjerovatno ta svirka tj. to što radite polu-legalno te nitko od vas nije član HGU da bi autorskim ugovorom o umjetničkom nastupu imali tijek novca ili ono što je bitnije, niste npr. nekaokova udruga, umjetnička organizacija koja ima svoj statut u kojem su određeni prava i obveze, odnosi članova, podjela odgovornosti i raspodjela imovine, a niti nemate ništa drugo napismeno (ugovor ili bilo što drugo) u svezi kupnje i odnosa u istoj. Dakle, u tom nekom postupku ostaju vam samo riječi bez konkretnih dokaza.

Moguće je temeljem ugovora i odredbi Zakona o obveznim odnosima u čl.537-540. Ukoliko se radi o zakupu poslovnog prostora u vlasništvu RH ili JL(R)S, Zakon o zakupu i kupoprodaji poslovnog prostora određuje slično, osim u dijelu čl.19 st.3. Razlika između zakupa i najma sastoji se u tome što se najam odnosi samo na uporabu tuđe stvari, npr. najam stana, tj. ako se stvar dana na uporabu može uporabiti a da se dalje ne obrađuje. Može li se stvar dana na uporabu uživati uz marljivost i trud, onda se radi o zakupu, tj. zakup se odnosi i na uporabu i na korištenje koje je širi pojam od uporabe jer osim uporabe razumijeva i uživanje stvari te uključuje i ubiranje plodova, npr. zakup poljoprivrednog zemljišta kao i poslovnog prostora za obavljanje nekakove djelatnosti. Kod ovoga potonjeg, plodovi su prinosi koje stvar ili pravo zakupa daje posredovanjem nekog pravnog odnosa. Kako su zakup i najam bliski ugovori, ostalu materiju pretežito uređuju na isti način.

Ovisi do kada vrijedi stari ugovor i je li te kako povezan s novim. Za nešto konkretnije valjalo bi imati uvid u jedan i drugi.. Natjerati ih (doslovno) da idu u drugi stan ne vidim po kojoj bi to osnovi učinili, no ukoliko stari ugovor gubi svoje svojstvo s 1.12. na bilo koji način, mogu pokrenuti tužbu za iseljenje što donosi dodatnu komplikaciju najmoprimcu.

Prekid i uvjetni otpust su vam dva različita pojma. Ukoliko mislite na uvjetni otpust, isti se pokreće prijedlogom sucu izvršenja Županijskog suda na čijem se području nalazi zatvor ili kaznionica. Koliko mi je poznato, te ako dobro računam, upravitelj zatvora ili kaznionice bi za 8-9 dana trebao podnijeti prijedlog za uvjetni otpust po službenoj dužnosti.

Na to se i odnosilo ovo s time da puka izjava tuženika tužitelju da se prestane koristiti stvari ili pravom nije dovoljna ako nije popračena ozbiljnom prijetnjom koja kod tužitelja proizvede posljedicu stvarne promjene faktične vlasti nad stvari ili pravom.

Načelno bih se mogao složiti, no ZVDSP nudi određena prava i obveze (kao i ograničenja), kako u dijelu vlasništva vaše nekretnine tako i suvlasništvu druge. A o ovome, mogu reči da to nije ništa čudno, sto ljudi sto čudi pa se ne kaže bez razloga "suvlasništvo je majka svih svađa".

Kao što ste naveli, bez rizika tužbe, teško. Tako da vam preostaje ova opcija temeljena na čl.225 Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima.

Misleći valjda da je Općina već mogla i trebala upisati vlasništvo i temeljem toga što se moglo utvrditi prijašnje vlasništvo pa se nije mogla upisati RH nego Općina, uz potvrdu nadležnog tijela da je na dan 24. srpnja 1991. da se radilo o poljoprivrednom zemljištu u koje je prema tadašnjem propisu spadalo i neizgrađeno građevinsko zemljište.

Slažem se naravno, no ukoliko su ti komentari i uvrede u obliku prijetnje koje vode k uznemiravanju pri provođenjem faktične vlasti nad nekom stvari ili stvarnim pravom, ista radnja se također smatra smetanjem posjeda. Dakle, radilo bi se o smetanju posjeda činjenjem i uznemiravnjem jer je postavljaču pitanja faktična vlast u dijelu ograničena ali ne i sasvim isključena od strane posrednog posjednika. U tome slučaju ima pravo na tužbu zbog smetanja posjeda i protiv posrednog posjednika gdje bi sud u rješenju utvrdio čin smetanja te zabranio takovo ili slično smetanje ubuduće.

Ovisno o vrsti priključenja, može biti i Ponuda o priključenju koja se prihvačanjem od strane korisnika (npr. uplatom iznosa priključenja) smatra Ugovorom o priključenju. Rok ovisi o složenosti radova u postupku priključenja. Vidjeti što imate od papirologije za priključenje, rokove. Taržiti pismeno očitovanje ODS-a ukoliko su rokovi probijeni ili nisu navedeni, te uputiti prigovor ili žalbu HERA-i (Hrvatskoj energetskoj agenciji).

Izbjegavanje plaćanja može samo dovesti do ovrhe tako da to baš i ne bi bilo pametno rješenje. A kao što navedoh, zakon omogućuje JLS da sama određuje prioritete i dinamiku. Na to mogu utjecati objektivni razlozi, posebno ako se radi o financijskom okviru za izvođenje takovih radova koji bi se mogli odraditi nakon prethodnih, npr. izvođenja infrastrukture odvodnje i sl. Naravno, mogu postojati i drugi razlozi, nesposobnost same JLS da za određene zahvate iskoristi razne raspolagajuće fondove, ili nažalost da jednostavno po sastavu uprave ima onih "glasnijih" kojima je potrebno nešto za riješiti, pa drugi ostanu zadnja rupa na svirali.

Kako je sasvim svejedno jeste li postupak priključenja započeli po Općim uvjetima za opskrbu el. energije ili po Uredbi o izdavanju energetskih suglasnosti i utvrđenja uvjeta i rokova priključenja na elektroenergetsku mrežu, trebali ste sklopiti i imati Ugovor o priključenju u kojem je među ostalime, a prema navedenim propisima iznad, naveden i rok priključenja kao i uvjete jednostranog raskida ugovora.

Građenje i održavanje komunalne infrastrukture obveza je JLS temeljem zakona o komunalnom gospodarstvu, no isti zakon joj dopušta izradu godišnjih planova i prioriteta gradnje i održavanja. Je li i vaša ulica u nekom planu izgradnje trebali bi vidjeti u samoj JLS.

Da. U Pravilniku o jednostavnim i drugim građevinama i radovima podredno izvedenim iz Zakona o gradnji koji u čl.53 određuje tko je izvođač. Samo za izmjenu crijepa, ne. Zakon o gradnji za vlasnika građevine ne predviđa nekakove posebne, ali za izvođača da, u čl.167 st.3. U biti, skoro pa nikakve. Dva crijepa, pet ili deset nije nekakav problem, no izmjena cijelog krovišta je. Sve je to davno zakonski regulirano, no naravno da je nama ljudima lakše ne znati propise, ne željeti ih saznati, a ako ih i znamo povesti se time da zašto bi plaćali nekome nešto kad imam par prijatelja koji to naprave jeftinije ili đabe. Dok ne naletimo na "divne sugrađanine".

Moguće je da je građevina izgrađena na pogrešnom mjestu, no malo je to čudno s obzirom da je u pitanju građevinska dozvola. Poradi toga bi vam valjalo sve to dodatno istražiti jer je moguće i da je trebalo biti spajanje dijelova ostalih čestica ali se to nije odradilo, te također da je kuća jednostavno pogrešno ucrtana u katastru.

Stvarno mi baš nije jasno da u 2018 nemaju svi ZK odjeli već sve isto verzirano te znanje što se može i kako. Pa eto dok vas neki upučuju na odvjetnike ili da to nekako sami sklepate, drugi nude verziran obrazac Prijedloga za ovakove slučajeve.

Mda, ako je pravni posao stranačko očitovanje volje koje je, samo za sebe ili u svezi s drugim pravnim činjenicama, usmjereno na postizanje dopuštenih pravnih učinaka, od kojih su najvažniji postanak, promjena i prestanak nekoga građanskopravnog odnosa kao što su stjecanje, prestanak, promjena ili prijenos subjektivnih prava, nije li i navedena Izjava također pravni posao koji u sebi sadrži temelj određen čl.43 st.2 Zakona o zemljišnim knjigama.

Poradi ovoga vrijedio bi odgovor iznad da bi oba stana bila vlastita imovina u kojoj izvanbračni partner ne bi mogao steći pravo (su)vlasništva temeljem bračne stečevine. Eventualno, ako već plaća račune, bi mogao potraživati povrat uloženog u tuđu nekretninu i to samo za period unazad 5 godina.

Moram pitati jeste li sigurni, jer Opći uvjeti poslovanja usluge X vas vode na Opće uvjete poslovanja A1. I odmah u prvom članku (1.2) se spominje usluga X. Napominjem čisto da ne biste bili razočarani i odgovorom Udruge.

Nema na čemu. Ispada kao labav pokušaj APP, no zakonske odredbe su jasne, kao i one u ugovoru.

Ništa čudno ako ste ga radili posebno. A zašto jeste, ne znam jer mi se čini da su prethodni odgovri prilično jasni. Dakle, kad nešto želite graditi najjednostavnije je obratiti se prvo ovlaštenom arhitektonskom uredu jer oni izrađuju Glavni projekt. Kako je sastavni dio Glavnog projekta i geodetski, svi oni već imaju ovlašteni geodetski ured s koji surađuju te oni izrađuju geodetski projekt kojeg je pacelacijski elaborat sastavni dio. Možete tako napraviti a i ne morate, no u konačnici izađe financijski povoljnije. Ono što je vama sad potrebno je upravo to, obratiti se ovl. arh. uredu za izradu Glavnog projekta, s time da će vam oni uvidom u to što vam je geodeta napravio reči je li to dovoljno ili treba još nešto.

Možete probati, s time da bi vam za to svakako valjalo imati pomoć stručne osobe koja bi obratila pozornost na presude ESLJP Jakeljič protiv RH i Radomilja protiv RH.

Zakonu o obveznim odnosima u dijelu o tumačenju ugovora kaže da se odredbe ugovora tumače onako kako glase. Nadalje, u slučaju kad je ugovor sklopljen prema unaprijed otisnutom sadržaju, ili kad je ugovor na drugi način pripremila i predložila jedna ugovorna strana, nejasne odredbe tumačit će se u korist druge strane. No, iz citiranog dijela ugovora ne vidim što to nije jasno.

To je jasno iz pitanja pa bi trebao biti i kraj odgovora,