Spitfire

Nažalost jako mala. Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima je po pitanju služnosti dosta određen. Tako isti kaže da je nositelj prava služnosti ovlašten na određeni način služiti se tom stvari a svagdašnji je vlasnik dužan to trpjeti ili pak zbog toga nešto propuštati. Stoga bi bilo kakovo zadiranje u ovlaštenikova uspostavljena prava moglo uroditi tužbom. No, kako isti zakon govori i o načinu izvršavanja ovlasti te preinaci načina izvršavanja u kojemu je bitan sporazum, probajte sjesti i napraviti nekakov dogovor ukoliko imaju iole srca i pameti (poradi ovoga što ste opisali) pa to stavite i na papir.

Suglasnost vam prvenstveno treba jer se radi o zajedničkom dijelu zgrade. To što ne narušavate ničiju privatnost nije toliko bitno, koliko jesu li planirani radovi u skladu s prostornim planom. kako bi se radilo o radovima kojima ne utječete na kvadraturu, to vjerovatno nije ni bitno. Za projekt su bitne neke druge stvari za koje je pitanje možete li ih ispoštovati pa bi vam na to pitanje uvidom u svu relevantnu dokumentaciju mogao dati ovl.arh. ured.

OK. To je stavljeno da znate što kažu važeći propisi, posebno st.7 navedenog članka. No, prema opisima korisnika ovdje, uglavnom (ne tvrdim da je pravilo) se nabasa u njihovom nadležnom uredu na djelatnika koji će vas uvjeravati da se dug mora podmiriti, da ste trebali još onda promjeniti krajnjeg korisnika i sl. pozivajući sa na bivše pravilnike (NN 14/06), niti će ih nešto posebno zanimati to što ćete se pozvati na zastaru (računi za el.energiju zastarjevaju nakon godine dana od dospijeća) jer je to još na bivšem krajnjem korisniku, pa tek kad prebacite na sebe onda možete o tome razgovarati pri čemu je moguće da nespretno priznate isti dug i ispadne da ste se zastare odrekli. Tako da se naoružate živcima, pripremite navedeni članak, kao i čl.126 i 127 navedenog Pravilnika. a možda naletite i na nekog normalnog pa riješite to sasvim jednostavno.

Za početak proučite čl.30 Općih uvjeta.

Ako se radi o namjenskom stambenom kreditu, postupak je takav da banka nakon realizacije uplaćuje sredstva na račun podavatelja. Tako se onda i navodi u glavnom ugovoru da je, "Čl. X Ugovorena kupoprodajna cijena je XY eura plativo u HRK prema srednjem (ili prodajnom) tečaju na dan isplate Banke u kojoj je kupac ishodio stambeni kredit, a Banka će izvršiti uplatu na tekući račun prodavatelja koji se vodi kod XX Banke pod brojem 12345-6789. Temeljem Predugovora o kupoprodaji nekretnine od xx.xx xxxx., kupac je uplatio kaparu u iznosu od XX eura/kn te se konačna isplata kupoprodajne cijene umanjuje za iznos uplaćene kapare koju će Banka uplatiti na tekući račun kupca (korisnika kredita) br ..."

Dovoljno vam je brisovno očitovanje koje predajete uz prijedlog (možete ga skinuti sa stranica ZK odjela) i 50 kn u državnim biljezima ukoliko niste oslobođeni od istog za što bi onda trebali priložiti dokaz. Obratite pozornost samo na to da brisovno očitovanje mora biti ovjereno od strane JB, te ukoliko JB pri ovjeri nije utvrdio ovlaštenje za potpis očitovanja, trebao bi vam i izvod iz sudskog registra.

Poštovani, ne znam što pokušavate no zatrpali ste temu sa 20-tak praznih poruka. Ako vam nešto nije jasno oko objave ili imate problem oko objavljivanja, postavite upit možda vam se može pomoći.

Veliko hvala i vama što ste nakon tolikog proteka vremena došli opisati epilog.

No, naravno da ukoliko je pristup istoj moguć samo iz određenih stanova, ti suvlasnici mogu od ostalih suvlasnika zatražiti suglasnost da im se ta terasa proda te upiše kao pripadak određenom stanu ili stanovima.

Iz Zakona o obveznim odnosima, čl.554 (1) Radi održavanja stvari u stanju podobnom za ugovorenu uporabu najmodavac je dužan o svom trošku pravodobno izvršiti potrebne popravke, a najmoprimac je to dužan dopustiti. (2) Najmodavac je dužan naknaditi najmoprimcu troškove popravaka koje je ovaj izvršio, bilo stoga što nisu trpjeli odgađanje ili ih najmodavac, obaviješten o njima, nije izvršio u primjerenom roku. (3) Troškovi sitnih popravaka i troškovi redovite uporabe stvari padaju na teret najmoprimca. (4) O potrebi popravka najmoprimac je dužan bez odgađanja obavijestiti najmodavca, u protivnom odgovara za odatle nastalu štetu. (5) Najmodavac snosi poreze i druge javne terete iznajmljene stvari. Čl.557 (1) Najmodavac odgovara za nedostatke stvari koji smetaju njezinoj ugovorenoj ili redovitoj uporabi bez obzira je li za njih znao ili ne, te za nepostojanje svojstava i odlika predviđenih ugovorom, osim onih manjeg značenja. (2) Najmodavac ne odgovara za nedostatke koji su u trenutku sklapanja ugovora bili poznati najmoprimcu ili mu nisu mogli ostati nepoznati, ali odgovara za nedostatke koji su najmoprimcu, zbog njegove krajnje nepažnje, ostali nepoznati, ako je za njih znao i namjerno ih prešutio. (3) Najmodavac odgovara za sve nedostatke stvari ako je tvrdio da ona nema nikakvih nedostataka. (4) Najmoprimac je dužan bez odgađanja obavijestiti najmodavca o nedostatku koji bi se pokazao u tijeku najma, osim ako najmodavac zna za nedostatak, u protivnom gubi pravo na naknadu štete zbog nedostatka, a dužan je najmodavcu naknaditi štetu koju je pretrpio zbog toga. (5) Odredbe o odgovornosti primjenjuju se i na nedostatke stvari koji nastanu u tijeku najma. Naravno da postoje i obveze najmoprimca, no Zakon o obveznim odnosima kao i Zakon o najmu stanova propisuju da se ugovor o najmu sklapa u pisanom obliku. A kako nije jer navodite da je najam na crno", ugovor koji nije sklopljen u propisanom obliku nema pravni učinak, pa ispada ni vi niti on nemate zakonsko pravo što potraživati. Ali u Zakonu o najmu stanova postoji odredba u čl.26 da je najmodavac dužan ugovor o najmu stana kao i sve promjene glede visine najamnine dostaviti upravnom odjelu jedinice lokalne samouprave, odnosno Grada Zagreba te nadležnoj poreznoj upravi, kao i prekršajna odredba da će se novčanom kaznom u iznosu od 1.000,00 do 5.000,00 kuna kazniti za prekršaj najmodavac koji ne postupi prema odredbi toga članka. Plus još za ne postupanje prema odredbama čl.87 st.1 Zakona o porezu na dohodak moguće "veselje" od 2 000-20 000 kn. Pa neka tuži.

S time da ja osobno ne bih komplicirao sa tolikim člancima iz raznih pravilnika te zakona, poradi toga jer sve izgleda pomalo konfuzno, te se obračun korisinih vrijednosti iz Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima primjenjuju ukoliko Odlukom JLS nije donijela način utvrđivanja korisnih vrijednosti. Isto tako zakonski je dana mogučnost JLS da sami odrede iznos po m2 (između 5 i 15 kn) te ako je Odlukom određeno 15 a nema ništa "iznimno" tu će vas hladno otpiliti. No to je samo moje mišljenje.

Za dodavanje novog vanjskog prozora treba glavni projekt i suglasnost suvlasnika jer se radi o zajedničkom dijelu zgrade.

Ne bi se trebala vršiti ponovna izmjera svakoga stana ako je to već učinjeno prethodnom uspostavom vlasništva na određenom dijelu nekretnine, dakle već napravljenim etažiranjem. Trebalo bi se samo ponovno utvrditi korisne vrijednosti i suvlasnički omjeri promjenjeni dodavanjem vlasništva određenog dijela nekretnine koji je nastao promjenom namjene, ne i izvođenjem građevinskih radova na nekretnini. U tome bi pomogao već postojeći elaborat. Naravno, ako se radi samo o, jer ne znam što vam znaći

Znaći ipak je preselila. Što se tiče ulaska u dvorište i prijetnje, isto možete prijaviti policiji ali će oni eventualno reagirati samo na prijetnje no ne i na vlasničke odnose. Dakle imali ste pravo na zaštitu posjeda putem suda ili samopomoći, što ste naveli da ste i napravili mijenjanjem brave, jedino nije jasno koje, od ulaza u dvorište ili stana. Ako je ovo prvo, smatram da ste time konzumirali pravo na zaštitu posjeda te više ne bi imali pravo na sudsku zaštitu.

Nema na čemu.

Ovo je stvarno nezahvalno za prognozirati jer ovisi o načinu, je li potreban vještak, hoće li jedna strana opstruirati postupak, hoće li sud čekati završetak postupka izdavanja rješenja o izvedenom stanju pa okvirno može trajati od 6 mj do par godina. Uglavnom sud zajedničke toškove dijeli razmjerno. Tako da nužne troškove predstavljaju troškovi pristojbi, očevida i vještačenja dok trošak odvjetnika ne predstavlja nužan trošak i on spada na zastupanoga. Kako je razvrgnuće postupak diobe, troškovi samog postupka obračunavaju se prema tarifnom broju 6 Zakona o sudskim tarifama koji je bio na snazi do 01.01.2019 jer Uredba o tarifama po novom zakonu još nije donešena, (1) Za prijedlog za diobu suvlasništva i zajedničke imovine, plaća se pristojba prema vrijednosti imovine i to: iznad do kuna kuna 0 20.000,00 100,00 20.000,00 30.000,00 150,00 30.000,00 50.000,00 200,00 Ako vrijednost imovine prelazi iznos od 50.000,00 kuna plaća se pored pristojbe od 200,00 kuna i još 100,00 kuna na svakih započetih 10.000,00 kuna, ali ne više od 3.000,00 kuna. (2) Za odluku suda i za žalbu protiv odluke suda, plaća se pristojba iz stavka 1. ovoga Tar. br.

Ovo svakako, jer bez obzira ako bi našli ovakav službeni dokument JLS prema kojem je objašnjeno što se računa i u kojem iznosu, ukolik ste propustili rok iz upute o pravnom lijeku ne pomaže vam to nešto posebno.

U postupku oporezivanja primjenjuju se propisi koji su bili na snazi u vrijeme nastanka činjenica na kojima se temelji oporezivanje. Dohodak od otuđenja nekretnina ne oporezuje se ako je nekretnina služila za stanovanje poreznom obvezniku ili uzdržavanim članovima njegove uže obitelji.

Ako bi ga već bilo potrebno osigurati prema odredbama za provođenje prostornog plana bilo da se radi o novoj gradnji, rekonstrukciji ili prenamjeni, to se temeljem PPU, GUP-a, Zakona o gradnji, Statuta JLS određuje Odlukom o sudjelovanjem investitora u gradnji javnih parkirališta. Prema istoj bi vas za što i kako trebali uputiti u upravnom odjelu JLS a vjerovatno ju je moguće naći i na stranicama JLS. Dakle, u navedenoj odluci je određeno kada i kako investitor, ako nije u mogučnosti osigurati potreban broj parkirališnih mjesta, plačanjem naknade dobiva mjesto na javnom parkiralištu te u kojem iznosu.

Nisu vam ponudili niti izvlaštenje (barem nepotpuno) nego jednostavno uz ovo što tvrdite o dokumentaciji došli kopati. Kako do reakcije inspekcija (nažalost) prođe vremena, te do tada već mogu riješiti dokumentaciju, kao i da im se ne komunicira pismeno, ne vidim nešto pametnije doli angažirati odvjetnika za ostvarivanje svojih prava. Možete vi i sami poslati određeni prigovor, (radi zaštite od postupanja javnopravnog tijela kojim je povrijeđeno pravo, obveza ili pravni interes stranke-prigovor se može izjaviti sve dok takvo postupanje traje ili dok traju njegove posljedice) no po opisu se čini da se radi o klasičnom "šerifskom" načinu postupanja.

OK, shvatljivo no svejedno, u kontekstu napisanoga da budemo sasvim jasni.

Samo napomena, ako se predaje na provedbu u ZK, Ugovorom o dosmrtnom uzdržavanju se vrši prijenos vlasništva odmah nakon skalpanja ugovora, dok se za Ugovor o doživotnom uzdržavanju vrši zabilježba.

Postojeća privremena rješenja građanima i tvrtkama ostaju važeća sve do 2020 i ne moraju tražiti nova do tada. Države ili grada, svejedno jer se primjenjuju isti zakonski propisi, neposrednom pogodbom po tržišnoj vrijednosti ako se radi o osobi koja je u postupku ozakonjenja nezakonito izgrađenog objekta od nadležnog tijela ishodila rješenje o izvedenom stanju.

Jasno vam je da za vlastitu ogradu ne treba tražiti dopuštenje susjeda i prema tome je čl.102 određen "Ograda koja se nalazi isključivo na nekretnini jednoga vlasnika nije u suvlasništvu susjeda, nego u vlasništvu onoga čije je zemljište." No, kada je isključivo na nekretnini jednog vlasnika može se činiti da je lako odredivo, a može ispasti i da nije. Naime, međa je zamišljena linija koja povezuje međašne oznake. Pa kako kažete da je mjernik izašao na teren i stavio oznake, ukoliko nije rađeno u sklopu sudskog uređenja međa nego angažiran privatno, susjed se s time može složiti a i ne mora. Nadalje, uvijek postoji dopuštena pogreška pri mjerenju. I vi povučete uže između te dvije međašne oznake, udaljite se sa ogradom 1 cm i vi ste ispoštovali odredbu da je isključivo na vašoj nekretnini. Pitanje je jeste li. Kad ga već opisujete kao nekog tko prigovara i neda mira, a ne želeći se složiti sa izmjerom, zatraži sudsko uređenje međa te se utvrdi da je ograda (ili ogradni zid, svejedno) na međi ili čak na susjednoj čestici, ostaje vam parnica za dokazivanje vlasništva i označavanje međa.

Isplatiti vas može eventualno svojom slobodnom voljom. Ukoliko toga nema eventualno bi mogli tražiti razvrgnuće suvlasništva sudskim putem, no ukoliko dogovora nema, ni vi nemate nekakovog velikog izbora pri sudskom razvrgnuću jer je sud prvenstveno vezan zakonskim odredbama. Pa tako možete tražiti geometrijsku podjelu ukoliko je moguća (a kada se radi o obiteljskim kućama uglavnom nije moguća), razvrgnuće isplatom pri kojem bi vi mogli tražiti da vam stvar pripadne u cijelosti a da brata isplatite za vrijednost njegovog dijela koji bi se utvrdio pomoću vještaka ali bi pri tome morali navesti osobito ozbiljan razlog (pri čemu je sudska praksa izrazito rigiorozna), te ukoliko sud utvrdi da geometrijska dioba nije moguća, odlučit će da se stvar proda na javnoj dražbi a dobiveni iznos podijeli razmjerno suvlasničkim dijelovima.