Spitfire

Uporabna dozvola je završni dio postupka u građenju i kao takova je dokaz legalnosti. Može biti da nije ishodovana, a može biti i da je ali nije priložena pri evidentiranju građevine u katastru i ZK. Ako nije nikada ishodovana, može značiti da se do 2007 baš i nije previše obaziralo na sve zakonske odredbe, a može značiti i da je u gradnji odstupano od građevinske dozvole i glavnog projekta ali ju je svejedno bilo moguće evidentriati. Ako je sve u redu s gradnjom ne bi trealo biti problema s ishodovanjem uporabne no to vam ne može reči katastar, eventualno nadležni upravni odjel za prost.uređenje i gradnju, ali bez uvida u građ.dozvolu i stanje na terenu reči će vam vjerovatno isto što i ja. Je li možda građevina etažirana?   

Dana 10. 03. 2023. u 18:36, top_troller je napisao:

To se onda rješava sudskim putem?

Ne, dobrovoljno ili sporazumno razvrgnuće se obavlja ugovorom kojim ugovorne stranke određuju odnose npr. na način da u sporazumnom razvrgnuću jedna strana dobija cijelu nekretninu A a druga nekretninu B. Eventualno bi bilo oportuno da vam takav dokument sastavi odvjetnik da ne bi zbog jednog slova bilo problema s uknjižbom ili poreznom.

prije 21 sati , top_troller je napisao:

Naime ja i poznanik smo suvlasnici na dvije parcele-šume i to na način da je svatko od nas vlasnik 3/6 na jednoj i drugoj parceli.

Možda bi za vas bilo najbolje da idete na dobrovoljno razvrgnuće diobom i zamjenom suvlasništva na obje čestice, jer bi s time imali porezno oslobođenje temeljem čl. 13. st. 1. tč. 8 Zakona o porezu na promet nekretnina. 

Hajdemo se maknuti od države u banani i HVIDRA-e i UHVDR-e jer ako ćemo biti realni svjesno obrađujete nečije tuđe vlasništvo. Da odmah budemo jasni, nitko sretniji od mene ako uspijete otkupiti tu zemlju međutim, ipak postoje nekakova pravila. Dakle, u ovome slučaju vlasništvo možete steći na dva načina, dosjelošću za što vam treba određen vremenski rok (20 godina) i barem poštenje. Pošto nemate ni jedno a niti drugo (za barem pošteni posjed ne bi trebali znati ili s obzirom na okolnosti imati dovoljno razloga posumnjati da vam ne pripada prvo na posjed) to ćete teško dokazati. Drugo, možete steći vlasništvo kupoprodajom no kako već napisah to što vi obrađujete zemlju ne daje vam nikakovo pravo na prvokup jer je isto jasno zakonski određeno. Dakle, možete eventualno ponuditi najpovoljniju cijenu. I za to nije kriva ni država a niti će vam gore spomenute udruge nešto posebno moći pomoći. A sigurno one neće zbog radi toga podići šator na nekom trgu.

prije 7 sati , imihalj je napisao:

Ako osoba nudi imovinu na prodaju, bilo pokretnu ili nepokretnu, a na nju utječe pravo prvokupa, osoba koja posjeduje to pravo prednost će steći. To, unatoč činjenici da postoji treća strana zainteresirana za isto dobro.

Samo to pravo treba imati zakonski ili osnovano nekim pravnim poslom. Kako temeljem zakona u određenim slučajevima može postojati u korist RH i JLS, ako postvljač pitanja nema isto pravo osnovano nikakovim pravnim poslom onda nema pravo prvokupa ili preče kupnje.

Imali ste ga u temi koju ste posjetili, ali čak i da vam se nije dalo čitati cijelu temu na kraju piše da ga možete naći i Ovdje.

Dana 04. 03. 2023. u 5:55, bloodybrilliant je napisao:

Pretpostavljam, da mu treba novac i sada se zeli namiriti prodajom djecje nekretnine. Molim Vas, da li sam ja uopce potrebna sudjelovati u ovome i da li je ovo legalno?

Taj Predugovor je zanimljiv pokušaj zaobilaženja zakona. Naime iako je isti obveznopravnog karaktera koji strane u ugovoru obvezuje za sklapanje glavnog ugovora (kada dijete napuni 18!), svejedno u ovome času imate problem članka 97-98 povezanih s člankom 101 Obiteljskog zakona.

Vjerovatno se radi o postupku prema čl.210-211 ZZK, kojim se donosi rješenje o otvaranju PIP a isto mora sadržavati oglas o tome koji sadrži rok od 30 dana da bi se zainteresirane stranke, ako ih ima, mogle uključiti u postupak. Dakle, radilo bi se o službenom početku postupka i biti ćete pozvani da predujmite trošak oglasa.

Mda, na žalost da svaka građevina ima svoju moglo bi se ići najjednostavnijim postupkom a to bi bilo traženje rješenja o utvrđivanju građ. čestice, na osnovu nje se parcelizira te jednu od novonastalih nekretnina brat prebaci na vas nekim pravnim poslom.

Ovako se bojim da ste u pat poziciji gdje ovo pod broj jedan nema smisla jer će vas koštati vjerovatno slično kao da idete na darovi ugovor ako ne i više jer darovni ugovor možete ovjeriti i kod suca nedležnog suda što je povoljnije od solemnizacije kod JB, a porez vam je 3% od tržišne vrijednosti nekretnine.

Ovo pod tri se moglo do izmjene Zakona o gradnji 2007 uz nekakov idejni projekt a u današnje vrijeme ne znam da vam to netko može samo tako riješiti.

Dakle, eventualno darovni ugovor s kojim ćete postati suvlasnik cijele nekretnine u omjeru 1/2 ali i dalje imate problem kod pokušaja uspostave vlasništva posebnog dijela nekretnine (etažiranja) radi nelegalnog stambenog objekta.

Dana 01. 03. 2023. u 21:02, zeroocool93 je napisao:

Po kojim pravnim osnovama

Zakon o vlasništvu idrugim stvarnim pravima, Zakon o cestama.

Dana 01. 03. 2023. u 16:57, rile044 je napisao:

Tko je zadužen za popravak iste?

Investitor.

Dana 01. 03. 2023. u 16:57, rile044 je napisao:

Da li mi treba suglasnost vlasnika drugog dijela da mogu rušiti svoj dio?

Ne ali vam treba projekt uklanjanja sukladno čl.153-155. Zakona o gradnji.

prije 6 sati , Gljivica je napisao:

jesu li  obvezni upozoriti nas o pocetku radova

Nažalost ne, nisu. Zakon o vlasništvu određuje neka susjedska prava ali ne i ovo, eventualno odgovaraju za štetu na vašoj nekretnini koju sami prouzroče radovima (npr. padne dio pokrova na vašu nekretninu i time prouzroči štetu) po pravilima obveznog prava. Nadalje, kako i se vjerovatno radilo o radovima iz Pravilnika izvedenoga iz Zakona o gradnji (čl.3), ne bi bili obvezni niti prijaviti radove nadležnom tijelu.

Vidite odgovor u Temi, možda vam bude ponešto jasnije, posebno ako shvatite zadnji dio odgovora. A građevniska inspekcija se neće baviti s tom vašom kvadraturom, eventualno komunalni redar.

Građevinska dozvola se odnosi na cijeli objekat ili svaka građevina (kuća) ima svoju?

Malo ste ga sve sad zakomplicirali jer dijete baš i ne može biti podstanar kod roditelja, može biti član kućanstva. Za podstnarstvo se podrazumijeva da netko stanuje u unajmljenoj sobi ili stanu i za to postoji ugovor. Nadalje, darovni ugovor može biti s nametom ili darovanje za slučaj smrti kao što ovaj potonji opisujete. Međutim, ako je u nekoj ludoj kombinaciji sin stvarni podstanar i taj se namet protegne kroz DU a k tome ima oblik darovanja za slučaj smrti, sin bi mogao zahtjevati da sud utvrdi na osnovu nekakovih dokaza i činjenica da je stvarna namjera bila sklapanje ugovora o doživotnom uzdržavanju što može i ne mora prihvatiti, ovisno o dokazima.

Što se tiče predaje u posjed, ja bih rekao da je iste i bilo samim time što sin već koristi nekretninu bez obzira je li ili nije preneseno vlasništvo, bez obzira je li stalno ili povremeno koristio nekretninu jer prema sudskoj praksi sama činjenica da su nečije stvari tamo a obitavao je povremeno iz raznih razloga daje mu pravo na posjed.

No, prema ovome što ste naveli, ja se uopće ne bih zamarao ima li ili nema prave predaje u posjed jer kada se radi o darovanju za slučaj smrti te se vlasništvo prenosi nakon smrti daovatelja, Zakon o obveznim odnosima jasno kaže da u tome slučaju ugovor mora biti sastavljen  u obliku JB akta ili solemnizirane isprave, a po vama su samo ovjereni potpisi na istome.

Prava predaja u posjed bi jednostavno bilo faktična vlast nad stvari tj. ako je predmet darovnog ugovora stan ili kuća da daroprimatelj koristi istu (prema sudskoj praksi, samo davanje ključeva nije predaja u posjed) a ako je u pitanju zemljište da je koristi u obliku kojem je namjenjeno (obrađuje, gradi na njemu i sl.), S napomenom da upis vlasništva nije od presudne važnosti za iti u posjedu. 

Ne znam koja bi ste vi to prava. Kao što rekoh roditelji dok su živi i poslovno sposobni imaju pravo raspolagati svojom imovinom na način koji sami odaberu. Istu mogu darovati, prodati te u vezi nje sklopiti druge naplatne poslove (ugovori o uzdržavanju), mogu je oporučno ostaviti a ne moraju napraviti ništa od toga. Nekakova prava bi imali u ostavinskom postupku i to nad imovinom koja nije obuhvačena nekim od naplatnih pravnih poslova (darovanje, oporuka i sl.). Eventualno bi mogli u ostavinskom postupku pobijati ugovor o doživotnom uzdržavanju gdje ćete biti upućeni u parnicu ali za to trebate imati dobre razloge i dokaze.  

prije 5 sati , Milo-M123 je napisao:

može li se ikako zabilježiti da to sve plaća jedna osoba?

Na koji način ste mislili?

prije 4 sati , Lupus in Fabula je napisao:

da li će se nju tamo išta pitati pošto je to prvo tj pripremno ročište?

Ništa posebno, uglavnom ostaje li pri svim navodima u tužbi.

prije 4 sati , Lupus in Fabula je napisao:

da li taj Podnesak ona može potpisati pa ga priložiti jer u njemu su neke nadopune

Vjerovatno ga sud neće prihvatiti jer vam je u samom pozivu na pripremno ročište naznačeno da se na istome mogu iznositi nove činjenice i predlagati dokazi samo ako ih bez svoje krivnje nisu mogli predložiti u ostavljenom roku. Kako bi nadopune u podnesku bile nove činjenice vjerovatno ih sud neće uzeti u obzir (čl. 461 Zakona o parničnom postupku)

Ne postoji "caka" nego odredba Zakona o porezu na promet nekretnina u čl.13., st.1., tč.8.

prije 5 sati , vinica je napisao:

A ako je napisano i svu svoju imovinu,ima li pravo i na nekretnine u BiH?

"Svu svoju imovinu" nije oblik navedenog ugovora koji bi bio podoban za provedbu u ZK, moraju biti navedene nekretnine koje su obuhvaćene takovim ugovorom.

prije 5 sati , vinica je napisao:

Oni mogu raspolagat s svojom imovinom a što je s mojim nužnim dijelom?

Imovina obuhvaćena ugovorom o doživotnom uzdržavanju, pošto je to naplatni pravni posao, ne bi ulazila u zahtjev za nužni dio nakon smrti roditelja.

prije 5 sati , vinica je napisao:

i što ako se ne pridržava ugovora?

Roditelji bi imali pravo raskinuti isti.

Dana 24. 02. 2023. u 23:56, Katarina17 je napisao:

Zar za građevinsku dozvolu ne vrijedi da se zbog korone nije moglo delati kak i za sve druge institucije?

Ne.

Na žalost, ispada da niste u roku tri godine od dana pravomoćnosti GD prijavili početak građenja a niti barem u tome roku zatražili produženje važenja iste na što ste imali pravo jednom za još tri godine.

Prema tome morali bi ishoditi novu GD no u tome slučaju povoljno za vas je to što bi mogli iskoristiti već postojeći projekt a plaćene doprinose zahtjevom iskoristiti kao uračunati već plaćeni doprinos.

prije 16 sati , vinica je napisao:

da li su nam roditelji dužni pokazat ugovor

Ne, mogu slobodno rapolagati svojom imovinom. Eventualno bi mogli provjeriti sastav ugovora ako je stavljena zabilježba ugovora u ZK. 

prije 16 sati , vinica je napisao:

što s svim u BiH?

Taj ugovor ne bi treao imati išta s nekretninama u BiH, čak i da su navedene takav ugovor ne bi trebao vrijediti u BiH.

prije 13 sati , josipbelarobiivana je napisao:

te me zanima da li ipak imam neka prava na dio spomenutog nasljedstva?

Eventualno kao nasljednica iza majke.

Naime, nasljedničku izjavu ne možete opozvati, eventualno pobijati prema općim pravilima o pobijanju pravnih poslova zbog mane volje. Mane volje kao takove su prijetnja, bitna zabluda i prijevara a na žalost, bojim se da od toga ništa ne možete dokazati u eventualnom postupku.

prije 11 minuta, Vjeko2 je napisao:

Je li to izvedivo, da se nasljednik na ostavinskoj selektivno odrekne dijela ostavine ali ne svega?

Vidite Temu.