Spitfire

Sumnjam da baš nema nikakvih nasljednika daljnjeg nasljednog reda,no ako je tako kako navodite,njihov dio pripada Općini(ošasna imovina),što je nužno utvrditi u ostavinskom postupku.
 
Ako postoji sporazum,nikakav problem da provedete parcelaciju i sklopite valjan ugovor o diobi podoban za provedbu u zemljišnim knjigama,no jasno da bi vam za takve stvari valjalo angažirati stručnu osobu.

Posjed je postao miran,tako da trenutni posjednik nemože samog sebe smetati,što znači da tužba u smislu posjedovne zaštite otpada,no ne i zahtjev vlasnika za povrat stvari u smislu odredaba čl.161 i 162 ZV.

Samim tim i pravo na posjedovnu zaštitu(tužba radi smetanja posjeda),no ne i pravo vlasnika da vlasničkom tužbom zahtijeva predaju posjeda,obzirom da ista nezastarijeva.

dužnost trpljenja sud izrekom obvezuje vlasnika poslužne nekretnine,znači osobu a ne stvar.
 
Što će reči ukoliko tužitelj ishodi pravo služnosti,upis tog prava će biti proveden i protiv vas(učinak zabilježbe spora).
 
Ne,obzirom na odredbe čl.195 ZPP
 

Kao što i sami kažete,razvrgnuti suvlasništvo sudskim putem na vaš prijedlog(predlagatelj),u kojem postupku ostale suvlasnike navodite kao protustranke.

odgovor ste i sami dali,radi dozvole.
 
Postoji mogućnost posjedovne zaštite(posjed prava služnosti),no bitan je rok za podnošenje tužbe,tj.30 dana od saznanja za čin smetanja i učinioca.

Pravomoćnost nastupa nakon isteka roka za žalbu ili nakon dostave odluke drugostupanjskog suda. Dakle, po mom mišljenju - da, moguće je.

Isplatom duga javlja se novi izvor obveze po kojoj ste Vi ovlašteni od sestre zahtijevati povrat 1/2-ine od ukupne svote koju ste isplatili,obzirom da ste jednim dijelom ispunili tuđu obvezu.
 
Sve dijelove građevine koji nisu legalni je potrebno ozakoniti.

Nažalost, s obzirom da taj vjerovnik drži ovršnu ispravu (zastara za zadužnicu je 10 godina, zastara je prekinuta 2014. godine podnošenjem na naplatu) na kojoj ste Vi osobno jamčili, njemu jest propalo pravo na traženje naplate od Vašeg brisanog društva, ali ne i od Vas osobno. 
Jedino što Vam mogu savjetovati jest da pokušate postići dogovor s vjerovnikom da Vam otpusti dio duga i da Vam se makne s računa. Naplaćivat će se, dakako, samo 1/4 Vaših primanja.

Na linku obrazloženje što uključuje dug: piše "dospjeli, a neplaćeni dugovi", dakle, iz tog zaključujem,i oni ovršeni i neovršeni dugovi, što god nije naplaćeno. FINA u tom smislu ništa ne preuzima, ona je samo servis koji vrši naplatu, vjerovnik je i dalje PU. 
Drugi stup je također obvezno mirovinsko osiguranje, pa mislim da je i ono uključeno.

Angažirajte odvjetnika vičnog građevinskim štetama da pogleda dokumentaciju i da Vas posavjetuje. Kod građevinskih šteta će svakako biti potrebno provesti i vještačenje po vještaku građevinske struke (o visini i uzroku štete, jer se 9 godina čini predugo da bi izvođač i investitor garantirali za kvalitetu, i jer sudovi neće odlučivati na temelju uvida u stanje i iskaza svjedoka), ali o tome će Vam više odvjetnik znati reći. 

U HDA je najbolje doći četvrtkom jer rade do 17 45, inače rade do 15 45, petkom kraće. Upisnina je 100 kuna. Pogledate udužbeni zapisnik, SDS je, čini mi se, broj 1521, dakle uzmete smeđu knjigu s police desno od pulta pod brojem 1521, u kojoj se nalazi popis dokumentacije. Kad pronađete šifru i kutiju ili fascikl onoga što Vam treba, na primjer Dosjei građana K-O su u kutiji toj i toj, ispunite Zahtjev za građu kutiju tu i tu, to je jedan mali formular, koji se predaje manipulantima i u roku od možda sat, kažu da je "dole". Sjednete za računalo i bistrite što Vas zanima. Dobijete svoju šifru, obično ime i prezime i nešto, koja vrijedi nekoliko mjeseci; i možete doći bilo koji dan sjesti za računalo i gledati što Vas zanima. Samo Vi možete ući u to gradivo za koje ste podnijeli zahtjev. Možete besplatno slikati dokumente na ekranu ili tražiti ispis, što se plaća. 
Ovisi o kome se radi, dobro su zaposlenici upućeni, može se i pitati, građe o nekomu zna biti na više mjesta. 
Vrlo lako i jednostavno. Konačno.

Možete (uz pomoć odvjetnika) poslati dopis sa zahtjevom za prestankom uznemiravanja neposrednom imisijom određenim čl.110 st.4 (i nadoknadom štete) uz napomenu da ukoliko se ne postupi pozahtjevu, spremni ste zaštitu svojih prava ostvariti pred sudom.
No, kako ste već rekli da razgovorom ništa nije postignuto za očekivati je da također neće ni ovime iznad, pa vam preostaje samo sudska zaštita određena čl.100 st.2 za koju ćete naravno poradi ovoga
osigurati dokaze i svjedoke.  

Poštovani korisnici,moderatori i administratori Legalis foruma želim Vam sretan i blagoslovljen Uskrs,puno zdravlja i manje pravnih problema.

U pravu ste, ovrhovoditelj predujmljuje te troškove i upravo zbog toga se rijetko ide na pokretnine.

Ja ti radim u jednoj zagrebačkoj postaji i mogu ti reći da mi to radimo (pratnja ovrhovoditelju), čak i kad su mali dugovi. Opet, koliko često i koliki je to postotak takvih predmeta, nemam pojma...
Sad sam se sjetio da sam u 12. mjesecu bio kod gospođe radi nekih par stotina kuna (nisam siguran je li bilo 200 i nešto ili 400 i nešto kuna, ali tako neki mali iznos) duga za vodu. Radi se o tome da je ona nešto platila, ali ne priznaje tu razliku, pa su ju tužili, a kako nema primanja (nije da nemaju novaca, ali priključak je na nju koja je domaćica), sud je išao u popis pokretnina. Dug je bio s početka 2017. god.

Onda bih više znao.

I stand corrected, mada je ova praksa suprotna izričitoj zakonskoj odredbi čl. 101 što se tiče prestanka punomoći. Ovdje će se pojaviti problem što se nasljednik pojavljuje istovremeno i na aktivnoj i na pasivnoj strani.

Prema stavu VTS RH zauzetog u odluci br.Pž-3039/97  od  11.  studenog 1997.postupak  koji  je  prekinut  zbog  smrti  stranke  nastaviti  će  se  kada  nasljednici  preuzmu  parnični postupak.  Za  nastavak  postupka  nije  nužno  prilaganje  rješenja  ostavinskog  suda.   

Ne, FINA nakon cjelokupne naplate vraća ovrhovoditelju osnovu za plaćanje s obaviješću da je potraživanje u cijelosti (dakle s kamatama, jer redoslijed naplate ide prvo troškovi, pa kamate, pa glavnica) naplaćeno, osim ako nisam dobro razumjela Vaše pitanje.

Ako je odgovorna osoba, direktor, također optužena, obično se imenuje odvjetnik ili zaposlenik kao predstavnik. On može dostaviti pisanu obranu, tj. ne mora se pojaviti na ročištu. Tko može biti predstavnik pravne osobe, vidite si u čl. 27 Zakona o odgovornosti pravnih osoba za kaznena djela.

Propisi su dosta jasni što bi značilo da bez ikakaove papirologije i bojazni možete zamjeniti vanjske i unutarnje prozore i vrata. Zamjena znaći da izvadite stare i stavite nove u istim dimenzijama. Sve ostalo zahtjeva nekakovu papirologiju (projekt).
Možda se čini bezvezno zbog jednog prozora angažirati nekoga da vam to papirnato napravi i naplati, no možete tako, možete postaviti novi identični ili staviti drugačiji na svoju ruku. Pa to netko može skontat ili ne mora nikada.

Zato što vas ni ja ne vidim u navedenim odredbama koje ću ponoviti,
 
Nadalje, što se tiće
ovisi da li bi vas US vidio kao takovu prema odredbama da je zainteresirana osoba svaka osoba kojoj bi poništavanje ili donošenje pojedinačne odluke, postupanje ili propuštanje postupanja javnopravnog tijela, odnosno sklapanje, raskid ili izvršavanje upravnog ugovora povrijedilo njezino pravo ili pravni interes.

 

To što nije na propisanoj udaljenosti nema veze poradi odredbi Zakona o postupanju sa nezakonito izgrađenim zgradama te to i nije nešto sporno. Nema neakove velike veze ni to što prelazi na tuđu česticu. E to bi već moglo biti sporno.
Nažalost, ispada da je sam zakon pisan sa namjernim određenim nedostatcima i neodređenostima, pa kao što rekoh, prema njemu rješenje o izvedenom stanju nema veze niti utjecaja na vlasničke odnose. Samim time proizlazi da je intencija zakonodavca bila legalizirati što više objekata, naplatiti kaznu za zadržavanje, doprinose, a o poljedicama toga da se može legalizirati objekat na više čestica i daljnjim vlasičkim odnosima pustilo se da se ljudi eventualno gombaju pred sudom.
No, onaj tko je pristupio izjašnjavanju na poziv upravnog odjela, će također dobiti rješenje o izvedenom stanju za susjednu zgradu te ima pravo žalbe. Što god se odlučilo po njoj. Prije samog upisa u Katastar i ZK biti će obavješten o postupku te se isti neće moći provesti bez rješenih odnosa (kupovinom spornog dijela, pravom služnosti ili bilo kojom vrstom suglasnosti) te je mogući ishod upućivanje u parnicu.
Dakle, bez obzira na dobivanje rješenja o izvedenom stanju, bez rješenih vlasničkih odnosa i dalje je u katastru nekretnina nelagalan objekat.  
 

To što nije na propisanoj udaljenosti nema veze poradi odredbi Zakona o postupanju sa nezakonito izgrađenim zgradama te to i nije nešto sporno. Nema neakove velike veze ni to što prelazi na tuđu česticu. E to bi već moglo biti sporno.
Nažalost, ispada da je sam zakon pisan sa namjernim određenim nedostatcima i neodređenostima, pa kao što rekoh, prema njemu rješenje o izvedenom stanju nema veze niti utjecaja na vlasničke odnose. Samim time proizlazi da je intencija zakonodavca bila legalizirati što više objekata, naplatiti kaznu za zadržavanje, doprinose, a o poljedicama toga da se može legalizirati objekat na više čestica i daljnjim vlasičkim odnosima pustilo se da se ljudi eventualno gombaju pred sudom.
No, onaj tko je pristupio izjašnjavanju na poziv upravnog odjela, će također dobiti rješenje o izvedenom stanju za susjednu zgradu te ima pravo žalbe. Što god se odlučilo po njoj. Prije samog upisa u Katastar i ZK biti će obavješten o postupku te se isti neće moći provesti bez rješenih odnosa (kupovinom spornog dijela, pravom služnosti ili bilo kojom vrstom suglasnosti) te je mogući ishod upućivanje u parnicu.
Dakle, bez obzira na dobivanje rješenja o izvedenom stanju, bez rješenih vlasničkih odnosa i dalje je u katastru nekretnina nelagalan objekat.