Ruby_Danderfluff

Rad za opće dobro se vrši uz pristanak osuđenika, zašto je pristao ako je mislio da neće moći izvršiti rad za opće dobro? Međutim, u dogovoru s uredom za probaciju on može odrediti rok kad će izvršiti taj rad za opće dobro, to može biti i od jednog mjeseca do dvije godine, pa ako uzme godišnji, može odvaliti dobar dio rada za opće dobro. No ako se ne bude odazivao, rad za opće dobro će mu se opozvati i izvršit će se zatvorska kazna prema njemu. Gospodin očigledno nije bolestan, radi u inozemstvu, posljedice kaznenog djela koje je počinio mora osjetiti barem u nekoj mjeri (a vjerujem da i sud to misli, inače bi mu dao uvjetnu osudu, ali je očigledno da se radi o djelu koje zaslužuje društvenu osudu i društveni prijekor), izaći će mu se u susret i neka izdrži posljedice.

Ako se zakon jednom ili više puta mijenjao za vrijeme počinjenja djela, onda je sud po službenoj dužnosti dužan primijeniti najpovoljniji zakon. Međutim, aspekti blažeg zakona su različiti: najbolji je onaj koji ukida nešto kao kazneno djelo. Onda onaj kod kojega je propisana blaža kazna. Zatim, ima onaj koji ima veće mogućnosti uvjetne osude, rada za opće dobro i sl. Ako smatrate da je drugi zakon bio blaži iz nekog razloga, tada taj razlog trebate iznijeti, ionako ste osuđeni i žalit ćete se na presudu da odgodite pravomoćnost, težu kaznu ne možete dobiti ako se i državno odvjetništvo ne bude žalilo.

Gledala sam sudsku praksu, nema sličnog primjera. Djelo se može počiniti samo s namjerom, ne s nehajem, nije vlastoručno, tako da primjerice, tko angažira zaštitare da nekoga izbace van, također može činiti to djelo. Puno prakse je usmjereno na to što je dom, pa primjerice, garaža ili kotlovnica u koju je netko neovlašteno prodro, nije dom. No u svim primjerima je to djelo koje se može učiniti činjenjem - neovlaštenim prodiranjem u dom, ili nečinjenjem - odbijanjem da se počinitelj udalji iz doma.

https://gov.hr/moja-uprava/pravna-drzava-i-sigurnost/pravna-zastita/sudjenje-u-razumnom-roku/1623 Možda neće pomoći jer od pokretanja postupka nije prošlo tri godine, ali će ukazati predsjedniku suda da spis stoji.

Zna se dogoditi, oni misle da niste uplatili u roku pa Vam blokiraju račun. Odite na prekršajni sud kod tog suca, kažite što se dogodilo, i onda ćete za povrat novčane kazne morati podnositi zahtjev ministarstvu pravosuđa, ali Vam potvrdu za to mora dati prekršajni sudac kod kojeg se greška dogodila. Nažalost, troškove FINE nećete dobiti natrag, za to morate tužiti državu. Naravno, ako je zaista tako da ste 2/3 kazne platili u roku.

Onda gornja tvrdnja stoji.

Po čl. 429. Obiteljskog zakona, to može biti samo tužba, općenito nije moguće da se stranke sporazumijevaju o visini alimentacije. Molim Vas da pregledate teme o povećanju alimentacije, tužbe za smanjenje alimentacije su analogne, samo obrnute.

Pokušajte stupiti u kontakt s njegovim liječnikom opće prakse, ne da odaje medicinsku tajnu, nego samo da potvrdi je li mu doznake zaista i izdao.

Tja, to ovisi o drugim elementima, radi li se o prijevari u gospodarskom poslovanju ovisi o tome jesu li bili blokirani i on i firma ili nisu, i sl.

Za odgovor mi treba pojašnjenje je li oštećeno društvo dalo pozajmicu ili je samo primilo zadužnicu na ime fiktivne pozajmice. Ako je dalo pozajmicu, tada naplata po dospijeću zajma nije protupravna. Zadužnicu stavite na FINU na izravnu naplatu po računu direktora i to je to, praktički nema učinkovitog pravnog sredstva protiv toga.

Promijenila se i činjenica da sada PU izmjenama OPZ-a ima uvid u sve transakcije po bankovnim računima građana. LINK

To treba dogovoriti s uredom za probaciju koji će ga uputiti na rad za opće dobro, moguće je da će mu odrediti rad za opće dobro koji može obavljati, sjedeći i sl., a s njima može dogovoriti i ako postoji mogućnost da ga se oslobodi od rada za opće dobro. Dakle, to ne moraju nužno biti fizički poslovi, može raznositi poštu, kopirati u općini i sl.

Nema sudske prakse u tom smislu, a prodiranjem bi se u pravilu smatralo fizičko prodiranje u dom i narušavanje nepovredivosti doma fizičkom silom, fizičkom prisutnošću.

Sutkinja će Vam pročitati što Vam se stavlja na teret na raspravi. Kako ste se očitovali o krivnji prvi put?

Općinskom sudu, na ruke predsjedniku suda, koji će prvo odrediti sucu rok za rješavanje predmeta. Ako u tom roku sudac ne riješi, tada u novom zahtjevu pravo na naknadu ide, isto predsjedniku suda.

Po meni, ne. LINK

Ne može se opstruirati pravnim sredstvima, jedino na način da je direktor od ranije u blokadi, da nema imovine ili otvoren račun u banci, da prije blokade sam sebi stane u blokadi (ili po nekim fiktivnim fakturama, ali tu je faktor iznenađenja najvažniji, ne bi se smjelo najaviti korištenje zadužnice), tada će se sa zadužnicom jedino moći stati u redoslijed naplate.

Ne, to je vlastita imovina. Bračna stečevina je imovina stečena radom za vrijeme trajanja bračne zajednice.

Nažalost, prisilit će Vas na sklapanje Ugovora s klauzulom da ste ugovorili po prodajnom tečaju (do sada ste sklopili predugovor samo). Po mom mišljenju, takva praksa nije uobičajena, no možda nemam dovoljno iskustva, jer da su prodavatelji htjeli po prodajnom tečaju, mogli su to u bilo kojem trenutku staviti u predugovor...

Zakon o radu ne propisuje ništa od toga, on podrazumijeva da je ugovor o radu, pa i za izaslane radnike u inozemstvo, u svojoj biti ugovor, odnosno da podrazumijeva dobrovoljnost na jednoj i na drugoj strani. Bojim se da radniku ako ga poslodavac prisiljava na rad u inozemstvu, preostaje samo odbiti sklapanje takvog ugovora.

Nećete ostvariti pravo na novčanu naknadu kod HZZ-a ni na jedan način, pa Vam je u tom smislu svejedno.

Nema zapreke da se i zastarjelo potraživanje podmiri, samo se njegova naplata više ne može prisilno zahtijevati nakon isteka zastarnog roka. No i zastarjela obveza i dalje postoji, ne gasi se nastupom zastare. Dakle, može se dobrovoljno isplatiti.

O kakvim radnjama se radi?

Po meni, nema potrebe.

Ne znam što hoće reći čl. 252. ZOO-a, jer taj govori o vremenu i mjestu sklapanja ugovora, nesporno je da je ugovor sklopljen u trenutku prihvata ponude. Međutim, propisi PU su tu jasni: oporezivi su primici od kamata na dane zajmove. Ako prihod nije ostvaren, na što će se obračunati i platiti porez, kamate još uvijek teku, zar ne?