Ruby_Danderfluff

Ali... prema ZPP-u, u žalbi se ne mogu isticati nove činjenice niti predlagati novi dokazi, osim ako oni upućuju na bitnu povredu odredaba parničnog postupka. Ne slažem se s G-manom po pitanju "malicioznosti" žalbe, jer ne vidim tko bi to ocjenjivao?

Zakon o obveznim odnosima propisuje kod ugovora o građenju odgovornost izvođača za naknadno pronađene skrivene nedostatke, koji su se pokazali nakon predaje stvari. Savjetujem da angažirate odvjetnika koji bi mogao provjeriti jeste li još u rokovima za podnošenje tužbe za naknadu štete, te možete li, unatoč tome što ste preuzeli stvar i odrekli se jamstva, iz razloga što je izvođač za te nedostatke znao, a nije ih priopćio vama kao kupcu.

ne razumijem, radite li za poslodavca na crno ili ste u nekom drugom režimu (stručno osposobljavanje i sl.)?

Ovo nije pravno, već matematičko pitanje. Iz vašeg odgovora je teško razabrati koliko je dug tijek zatezne kamate i koji su iznosi (za svaki mjesec koji ste propustili uplatiti dužnu alimentaciju, na mjesec dana su tekle zatezne kamate, pa i to valja uračunati). S jedne strane uzmite presudu, a s druge strane vaše uplate, pa neka vam knjigovođa izračuna koliko ste ustvari platilli i bili dužni plaćati. Ako je razlika na vašu štetu, možete od vašeg djeteta (čiji je zakonski zastupnik vaš bivši suprug) u posebnom parničnom postupku zahtijevati povrat iznosa stečenog bez osnove.

Što se tiče pravnih pitanja, slažem se da je tužba za razvod opcija koja preostaje ako se jedan od bračnih drugova želi razvesti, a drugi se s time ne slaže - sudovi u pravilu udovoljavaju takvim tužbama jer nitko ne može drugoga držati u braku ako on to ne želi, s time da je pitanje bračne nevjere u našem zakonodavstvu i sudskoj praksi irelevantan, dovoljno je navesti samo da se radi o nepomirljivim razlikama, i to sud neće ispitivati u tančine. S obzirom da su djeca odrasla, neće biti potrebno provoditi postupak mirenja pred CZSS, pa je praktički moguće na jednom ročištu dovršiti postupak i razvesti brak. Osim toga, jedina vidljiva mogućnost podjele bračne stečevine jest po mome, prodaja kuće i podjela dobivenog novca, odnosno, da jedna strana isplati drugu. Do tada je moguće da oba bivša bračna druga žive u kući i koriste je.

slažem se, kad je tek objavljena zakonska mogućnost da se "otvori firma za 10 kn", svi su se pomamili i otvorili firmu, "neka stoji", a znam za situaciju gospođe koja sada ne može ostvariti socijalnu pomoć jer i poslovni udjel u j.d..-u u 25% omjeru ili većem, predstavlja imovinu...

tko je preuzeo novac od ostvarenih kredita u rba i sberbanci?

jeste li kupili stan kao fizička ili pravna osoba? je li prodavatelj fizička ili pravna osoba? koliko je vremena prošlo otkad je ugovor sklopljen? jesu li gljivice i plijesan nastali nakon sklapanja ugovora ili su bili vidljivi već kod sklapanja ugovora? koliko je prošlo od sklapanja ugovora do puknuća vodovodne cijevi?

iz čega proizlazi pravo na posjed? jesu li brat 1 i brat 2 sklopili neki ugovor (najam, zakup, korištenje) na temelju kojega bi brat 1 imao pravo na posjed?

a je li vam poslodavac izdao potvrdu iz čl. 130. st. 2. Zakona o radu? (poslodavac je dužan u roku od 15 dana od dana prestanka radnog odnosa radniku izdati potvrdu o vrsti poslova koje je obavljao i trajanju radnog odnosa)

također ovisi i o prirodi upita, ali pretpostavljam da je uobičajeno da se na upit postavljen pisanim putem jednako tako i odgovara.

onaj tko nešto tvrdi, dužan je to na sudu i dokazati. ako smatrate da nema nikakve šanse da je oštećenje nastalo od valjka, odbijte njegove zahtjeve za plaćanje. troškove parničnog postupka za naknadu štete teško je predvidjeti, oni ovise o duljini trajanja postupka, potrebi za vještačenjem, konačnoj procjeni štete i sl. predlažem da se savjetujete s odvjetnikom specijaliziranim za naknade štete.

oprostite, mislila sam da se radi o invalidskoj mirovini, a ne osobnoj invalidnini. Prava koja su ostvarena sukladno odredbama Zakona o socijalnoj skrbi (a osobna invalidnina to jest), su osobna, neprenosiva, i ne mogu se nasljeđivati.

Da, godišnji odmor se računa u otkazni rok, a radnica ima pravo iskoristiti i godišnji odmor iz 2013. godine, jer joj korištenje tog godišnjeg odmora nije bilo moguće zbog korištenja porodiljnog dopusta.

Zakon o radu predviđa pravo radnika na traženje sudske zaštite prava iz radnog odnosa (čl. 133. ZOR), ako radnik smatra da mu je poslodavac povrijedio neko pravo iz radnog odnosa, no treba provjeriti i pravilnik o radu poslodavca i njegove odredbe o tome. Pokrenete li sudski spor, teret dokazivanja vaših navoda je na vama. Najtočniji odgovor na vaša pitanja bi vam mogao dati vaš opunomoćenik, odnosno stručna pomoć koju vam predlažem da angažirate radi zaštite vaših prava.

o kakvoj se organizaciji radi: državnom upravnom tijelu, ustanovi, trgovačkom društvu određene veličine? (pitam jer je moguće da je način komunikacije uređen statutom, društvenim ugovorom ili pravilnikom organizacije, ili zakonom)

sav neiskorišteni godišnji odmor, pa i onaj "stari", može biti predmet naknade za neiskorišteni godišnji odmor, pa to ovisi o dogovoru između vas i direktora, nema jednoznačnog odgovora na ovo pitanje, čini mi se. prenosim s portala Moj posao odgovor dipl. iur. Marka Borskog na pitanje o osobito važnom razlogu za otkaz, po kojem bi proizlazilo da preseljenje u drugi grad može biti osobito važan razlog za otkaz, no to ovisi o individualnim pojedinostima svakog pojedinog slučaja: "Što je osobito važan razlog nije propisano Zakonom. To bi moglo biti npr. presljenje u drugo mjesto i sl. Dobivanje drugog posla također bi mogao biti osobito važan razlog, posebno ako npr. radnik ne radi u svojoj struci, pa dobije drugi, odgovarajući posao ili radnik kod poslodavca prima ispodprosječnu plaću, a kod drugog poslodavca bi dobivao znatno veću plaću, i sl. "

da, o stjecanju.

ja bih se protivila ovome, jer osnova za potraživanje osiguravajućeg društva nije naknada štete, pa ni štete koja je prouzročena kaznenim djelom, već je osnova regres za isplaćenu naknadu štete, pa bih rekla da se ipak primjenjuje praksa koja je ranije navedena.

Daljnje činjenje kaznenog djela bi svakako bila otegotna okolnost. Bez obzira na činjenicu da vjerojatno nije bilo prisluškivanja, moguće je da ćete biti obuhvaćeni i daljnjim praćenjima pošiljki, pa da bi vas mogli optužiti za novo, istovjetno kazneno djelo. Ja bih se suzdržala od naručivanja daljnjih pošiljki.

Sretno s time.

http://www.mirovinsko.hr/default.aspx?id=73 evo što o nasljeđivanju obiteljske mirovine kaže HZMO (link gore). dakle, dijete, ako je u trenutku smrti mlađe od 15 godina, može pravo na obiteljsku mirovinu s osnove korištenja invalidske mirovine koristiti do 18. godine života, ili ako je na redovitom školovanju, zaključno do 26. godine života, te dijete kojemu je i samome ustanovljen invaliditet ili radna nesposobnost.

je li ovrha pokrenuta na toj polovici nekretnine koju ste naslijedile?

Nema lakog odgovora na ovo pitanje, jer točne zakonske odredbe koja bi govorila o ovakvom problemu nema: životnom logikom gledajući, ugovor nije sklopljen dok ga nisu potpisale obje ugovorne strane. s druge strane, vi ste donijeli jednostranu odluku o produljenju ugovora o radu, što znači da radnicu niste odjavili. pa je ona ili u radnom odnosu kod vas, ili nije, pa ste vi počinili prekršaj time što je niste na vrijeme odjavili. ako se uzima da jednostrana odluka o produljenju ugovora o radu nije važeća, tada je radni odnos radnice prestao danom isteka posljednjeg ugovora na određeno vrijeme. time što radnica tvrdi da joj je ugovor produljen na neodređeno vrijeme, vama se stvaraju dodatne komplikacije u slučaju otkaza ugovora o radu - obveza na isplatu otpremnine, iskorištavanje godišnjeg odmora i otkazni rok u adekvatnom trajanju. s obzirom da su sudovi skloniji povjerovati radnicima nego poslodavcima, kao i zbog činjenice da radni odnos i dalje traje, treba reći da je do situacije o kojoj govori radnica zapravo već došlo.

1. Ako vi dajete otkaz i imate za to osobito važan razlog, otkazni rok ne može biti dulji od mjesec dana (čl. 122. st. 7. Zakona o radu) 2. O dostavi Zakon o radu u čl. 120. samo kaže sljedeće: otkaz mora biti u pisanom obliku; poslodavac (ako otkazuje) mora u pisanom obliku obrazložiti otkaz - valja zaključiti da radnik nije dužan dati obrazloženje ako otkazuje ugovor o radu; otkaz se mora dostaviti osobi kojoj se otkazuje. U konkretnom slučaju je, iako zakon ne kaže ništa o tome, najsigurnije dostaviti otkaz na obje adrese preporučeno s povratnicom, tako da se poslodavac ne može izvlačiti da nije primio izjavu o otkazu (a i mailom i na drugi prikladan način ga se može izvijestiti, nije propisano, ali ništa ne škodi) 3. otkazni rok teče za vrijeme godišnjeg odmora (čl. 121. st. 5. Zakona o radu), što znači da možete iskoristiti godišnji odmor do kraja otkaznog roka, za 2014. i 2015. godinu. Ako ne iskoristite godišnji odmor do kraja otkaznog roka, nema više prenošenja godišnjeg odmora kod novog poslodavca (kao što je to bilo prema prethodnom ZOR-u), već vam je poslodavac dužan isplatiti naknadu za neiskorišteni GO (čl. 82. Zakona o radu)