Ruby_Danderfluff

jeste li dobili rješenje o izvlaštenju od općine? je li se općina prema vama očitovala da joj predate u posjed parcelu sa zdencem? na koji način?

ima li poslodavac pravilnik o plaćama? je li se taj pravilnik mijenjao u vremenu dok niste bili zamjenik?

Ne razumijem kako je to fizički moguće, da radnik bude na radnom mjestu 24 sata kroz 7 dana, ili opet nešto dobro ne razumijem - ne spavate 7 dana? iz ovoga kako vi kažete, doista proizlazi da radite oko 360 sati mjesečno, što svakako probija granicu prekovremenog rada propisanu ZOR-om.

prema Zakonu o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi, otpremnine radnika i bivših radnika pripadaju u tzv. prioritetne tražbine, na koje postupak predstečajne nagodbe ne utječe, dakle, oni se namiruju izvan postupka, kao da predstečajne nagodbe nema (i imaju prednost pri namirenju). dakle, ako nije nastupila zastara, predlažem da prijatelj angažira pravnu pomoć i pozove poslodavca na ispunjenje obveze s osnove otpremnine (ako radni odnos nije prestao njegovom voljom), odnosno podnese tužbu za isplatu otpremnine i drugih dužnih iznosa. dodajem i to da radnici nisu dužni svoje tražbine iz radnog odnosa prijavljivati u postupak predstečajne nagodbe, to je suprotno u odnosu na stečaj.

ako je drugostupanjsko upravno tijelo vratilo predmet na ponovni postupak, znači da će prvostupanjsko upravno tijelo u povodu tog ponovljenog postupka morati donijeti novo rješenje protiv kojega ćete opet imati mogućnost žalbe, a ako žalba bude odbijena, tek tada ćete imati pravo na pokretanje upravnog spora protiv tog posljednjeg rješenja (prvostupanjskog i drugostupanjskog). s obzirom da nemam uvid u vašu dokumentaciju, savjetujem vam da za svaki slučaj ipak pokažete nekom odvjetniku koji se bavi upravnim stvarima svu dokumentaciju kako bi je on mogao proučiti i reći vam što vam je najpametnije.

ako je doista pitanje samo emocionalno i biološko, ne i pravno (dakle, ne zanima vas mogućnost nasljeđivanja), nema zapreke da ostvarite kontakte sa svojom biološkom obitelji, ako oni žele komunicirati s vama. ni u obiteljima u kojima su sva djeca priznata, često nema kontakta iz ovog ili onog razloga, tako da se bojim da ikoga možete prisiliti da bude u kontaktu s vama.

jedna od opcija koju vidim jest da vi nađete kupca i od kupoprodajne cijene namirite banku i oslobodite se kredita (nažalost, tada vi ostajete bez nekretnine za život, pa je to i više nego nepovoljna opcija za vas, ali tu dobivate najbolju kupoprodajnu cijenu)

predlažem da tužbom za utvrđenje prava vlasništva tužite očevu polusestru, navedete da joj je boravište nepoznato, te tražite da joj se postavi privremeni zastupnik (to je odvjetnik, on zastupa njezine interese itd., njegove troškove snosite vi). svakako se još posavjetujte s odvjetnikom je li to moguća opcija za vas.

ako vam je stalo do sigurnosti prometa (a ne izvlačenja od vlastitog prekršaja), možete o svom trošku angažirati prometnog vještaka ili prometni fakultet da izradi nalaz i mišljenje o izvedenom stanju na tom pješačkom prijelazu. vaše vještačenje sud može, a i ne mora prihvatiti kao dokaz u postupku, ali vi na temelju tog vještačenja kao indicije možete tražiti da sud odredi vještačenje po službenoj dužnosti (možete i bez toga). osim toga, što se tiče pribave statističkih podataka, možda njima raspolaže policija, ali njih može zatražiti samo sud po službenoj dužnosti, na vaš prijedlog (sve dokazne prijedloge iznesite u prigovoru; sud ih ne mora uvažiti).

imate mogućnost usmeno reći najmoprimcu, jer vam to dopušta ugovor, ali ako želite pismeno, predlažem da pošaljete obavijest preporučeno, otprilike ovakvog sadržaja: ovime vas obavještavam da vam s današnjim danom ________ (datum, istog dana predajte na poštu) otkazujem ugovor o najmu stana, time da otkazni rok iznosi 2 mjeseca i ističe dana ___________ (dva mjeseca od dana predaje obavijesti). i to je to, mislim.

opći zastarni rok je 5 godina, a trogodišnji zastarni rok vrijedi u odnosima između trgovaca ili osoba javnog prava (dakle, ne prema fizičkim osobama, prema kojima vrijedi opći zastarni rok). ne poznajem praksu kod bolničkih usluga.

potpisujem ovo, a pozdravljam pritisak potrošača da se navedeni opći uvjeti promijene na njihovu korist.

ova privremena mjera može se izvršiti samo na način da vaša protustranka ne posluša nalog suda, pa mu sud odredi kaznu od 70.000,00 kn, a ako ponovno ne posluša, onda mu sud određuje kazne od 70.000,00 kn sve dok se ne odazove (ako dobro razumijem izreku privremene mjere koju ste napisali). ni vi ni sud nemate drugog načina da prisilite protustranku da se odazove.

možda sam krivo rekla: radi se o rodiljnom dopustu (dakle, nakon isteka prvih 6 mjeseci, žena može prekinuti rodiljni dopust i ponovno ga početi koristiti i iskoristiti do kraja). na taj način može dobiti najbolje od oba svijeta

upravo sam danas čula vrlo sličnu priču od jedne javne službenice, pa samo želim izraziti svoje suosjećanje. nažalost, svi imamo sve kraći fitilj i sve manje razumijevanja za druge ljude, pa je ovakva radna atmosfera žalosna posljedica toga. neke granice ipak ne smiju biti prijeđene, pa u slučaju ozbiljnih prijetnji ili uvreda, ne daj bože fizičkog nasilja, svakako potražite zaštitu. nadam se da ćete imati podršku poslodavca u tome (za svaki slučaj, predlažem da kod svakog ovakvog incidenta napravite i vi službenu bilješku koju biste mogli pokazati poslodavcu u slučaju da stranka uputi predstavku na vaš rad).

Zakon o radu ovdje samo kaže da ovakav radnik ima pravo na povratak na poslove na kojima je radio prije mirovanja, a ako je prestala potreba za obavljanje poslova tog radnog mjesta, ima pravo na to da mu poslodavac ponudi sklapanje ugovora o radu za obavljanje drugih odgovarajućih poslova, čiji uvjeti rada ne smiju biti nepovoljniji od poslova koje je radnik do tada obavljao. (ništa posebno ne piše niti u Zakonu o rodiljnim i porodiljskim potporama) u slučaju stečaja, moje je mišljenje da ste vi i dalje radnik kod istog poslodavca (u tom smislu je i prevladavajuća praksa, npr. Rev-1671/99 od 10.05.2001.), pa vam pripadaju sva prava koja bi pripadala i drugim radnicima. ako dođe do stečaja, vi svoje potraživanje s osnove otpremnine ili eventualne naknade plaće ostvarujete prijavom tražbine u stečajni postupak, prema pravilima Stečajnog zakona, ili se možete naplatiti od Agencije za ostvarivanje radničkih potraživanja u slučaju stečaja poslodavca.

teško je to reći, jer sam čula da se osnovica za obračun naknade plaće tijekom privremene nesposobnosti za rad izračunava tako da se iznosi plaća za zadnjih 6 mjeseci dijele s brojem odrađenih sati tako da se dobije prosječna satnica, pa se onda ona množi s brojem radnih sati za mjesec za koji se isplaćuje naknada plaće (imate pravo u svom regionalnom uredu HZZO-a tražiti da vam naprave izračun da supruga zna koliko će primati, oni vam mogu i objasniti zašto je dobila pola naknade, ako dobro razumijem problem).

točno, slažem se.

ima još jedan slučaj u kojemu bi ovakvo postupanje poslodavca bilo legalno, a to nam niste rekli: da li vam poslodavac obračunava prekovremene sate i pretvara ih u slobodne dane? u tom slučaju dolazi do tzv. preraspodjele radnog vremena na način da radnik u određenom vremenu tijekom tjedna/mjeseca/sezone/godine radi više, da bi u drugom dijelu tjedna/mjeseca/sezone/godine radio manje, pa u zbroju dolazi do rada u punom radnom vremenu i nema viška odrađenih sati. (iako ta mogućnost postoji, bojim se da vaš poslodavac vjerojatno nije jedan od takvih, pa ću odgovoriti na vaše pitanje ovako: problem s tužbom na isplatu naknade za prekovremeni rad, jest u tome što vaša evidencija radnog vremena, službena evidencija poslodavca, ne odražava stvarno stanje. zato ne postoje dokazi da ste vi i doista radili prekovremeno, jer poslodavac može tvrditi drugačije. vi možete voditi svoju, neslužbenu evidenciju stvarno odrađenih sati, ali nju poslodavac u eventualnom postupku može osporavati ako nemate i svjedoke ili drugi način utvrđivanja da ste u tom vremenu doista bili na radnom mjestu)

po mom osobnom mišljenju, otkazni rok je pravo poslodavca, namijenjeno poslodavcu da bi mogao organizirati poslovanje, obučiti novu osobu za radno mjesto koje ostaje upražnjeno i slično. to zaključujem iz razloga što zakon propisuje da poslodavac može osloboditi radnika obveze rada za vrijeme trajanja otkaznog roka, a obrnuta mogućnost, da se radnik sam oslobodi te obveze, ne postoji (ono na što radnik ima pravo, jest da svaki tjedan ima pravo izbivati po 4 sata radi traženja novog zaposlenja). s druge strane, kako vi dobivate otpremninu, zaključujem da se radi o poslovno uvjetovanom otkazu, uzrokovanom gospodarskim razlozima, pa onda možda poslodavac zbog smanjenja obima posla možda i nema posla za vas, pa će biti sklon tome da vas oslobodi obveze rada.

je li tih 20 dana bilo 20 radnih ili radnih i neradnih dana? odnosno, kako je prekovremeni rad bio raspoređen tjedno? (s obzirom da po čl. 65. ZOR-a, maksimalni prekovremeni rad, ako se ne radi o trudnici, maloljetniku, roditelju djeteta do tri godine ili samohranom roditelju, može iznositi do 10 sati tjedno - odnosno ukupni rad tjedno ne smije biti veći od 50 sati tjedno, odnosno 180 sati godišnje, iznimno ako je tako ugovoreno kolektivnim ugovorom, 250 sati godišnje) tjeranje radnika na rad dulji od zakonom predviđenog maksimalnog trajanja prekovremenog rada, predstavlja prekršaj Zakona o radu i poslodavac za njega odgovara, propisana je novčana kazna od 61.000-100.000,00 kn.

pisano se obratite stečajnom sucu na broj spisa stečaja i uputite predstavku u vezi s radom stečajnog upravitelja (po čl. 25.-28. Stečajnog zakona, stečajni upravitelj odgovara stečajnom sucu i odboru vjerovnika za svoj rad, a u slučaju nesavjesnog ili nezakonitog rada, postoji njegova odgovornost za naknadu štete).

ono čime se možete zaštititi, kao što kaže g-man, jest da (a ja ovo ne savjetujem olako) i sami, kao i vaša bivša supruga, sve incidente registrirate kod nadležnih institucija: ako je ona podnijela kaznenu prijavu protiv vaših majke i sestre, a vi znate da je bilo obrnuto, trebale su i one podnijeti kaznenu prijavu protiv nje: tako bi njezina kaznena prijava izgubila na težini, svi bi podnijeli iste sankcije i ona bi također imala kaznenu/prekršajnu evidenciju da je konfliktna osoba, kao što to sada imaju (ili će imati) vaše majka i sestra, odnosno, vi, što sam zaključila iz drugog vašeg posta. naime, sve što nije službeno zabilježeno i za što nije proveden postupak, kao da se nije dogodilo. naravno, kao što kaže g-man, sve to skupa može i eskalirati i onda nikad kraja prijavama, postupcima i suđenjima, ali to je u konačnici vaša odluka i ocjena isplati li se biti veći čovjek.

je li u tom konkretnom slučaju postoji u maticu rođenih upisani otac? (odnosno pretpostavljeni otac) (zasad sam našla samo suprotnu praksu: nepriznato izvanbračno dijete nema pravo na nasljedstvo: Županijski sud u Varaždinu - Gž-985/2007 od 05.11.2007.)

imate dva moguća puta: ova koju predlažu komentatori - ponovnom kaznenom prijavom radi utaje ili krađe, i građanskom tužbom na povrat stvari (zakasnili ste što se tiče smetanja suposjeda). međutim, u oba slučaja mi se čini da je problem što je tu doista njezina riječ protiv vaše - vi ste rekli da je ona otuđila, ona je rekla da nije i tu je stvar, što se tiče policije, gotova. možete li se sjetiti dokaza iz kojih bi proizlazilo da nitko drugi osim nje nije mogao uzeti navedene stvari?