Ruby_Danderfluff

Po mom mišljenju, odvjetnik je bio slijedom odredbe čl.99. ZPP-a obavijestiti sud i protivnu stranku o otkazu punomoći, a zbog njegovog propusta je Vama prouzročena šteta, pa predlažem da zatražite naknadu štete od osiguravajućeg društva koje osigurava tog odvjetnika od profesionalne odgovornosti (neovisno o tome je li za sud on bio Vaš punomoćnik te tri godine pa je propustio podnijeti reviziju i ustavnu tužbu, ili to nije bio, a nije o tome obavijestio sud pa Vama dostava nije valjano obavljena pa Vi opet niste imali priliku uložiti reviziju i ustavnu tužbu).

Nisam Vam ovo htjela ranije pisati, jer i sama imam dvojbe bi li to prošlo, ali slažem se da FINA može postupati samo po nalogu ovrhovoditelja, jer se ovršni postupak vodi po zahtjevu ovrhovoditelja i on donosi sve odluke o postupku, ništa oni ne rade po službenoj dužnosti.
Dakle, prvo napišete dopis ovrhovoditelju onako kako sam Vam rekla u postu broj 2, pod prijetnjom da ćete u protivnom na nadležnom sudu tužbom radi činidbe zatražiti da sud naloži ovrhovoditelju da makne svoju zastarjelu zadužnicu iz redoslijeda, pod prijetnjom ovrhe i pod prijetnjom naknade troškova. Nakon toga, ako ne poslušaju, angažirajte odvjetnika i neka on utuži na navedenu činidbu, nema Vam druge. Ako ne poslušaju pravomoćnu sudsku presudu, ovršite ih radi ispunjenja nenovčane tražbine, također po odvjetniku. 

Nije bitno, dakako. Međutim, kao pravnik, ja Vam kažem da ja na takvu praksu nisam (još) naišla, što ne znači da netko ne bi trebao pokrenuti stvari da se o tome raspravlja. 
Evo još nekih stvari o kojima sudovi ne raspravljaju kad raspravljaju o uzdržavanju - što je s imovinom djeteta (primjerice, otac djetetu kupi laptop ili televizor, ili neku drugu vrjedniju stvar, a majka tu stvar zadrži u svom domu kad dijete odlazi kod oca), što je s djetetovom ušteđevinom (primjerice, za rođendan - tko će upravljati tim novcem kad dijete odlazi od jednog roditelja k drugome), tko je dužan plaćati djetetov pristup internetu ili mobitelu (danas praktički ustavno pravo, ne možete ići u školu bez interneta), tko je dužan kupiti djetetu mobitel? Tko je dužan oblačiti dijete? Tko mu kupuje školske knjige? Tko plaća ekskurzije (na ekskurzije se ide svake godine, i one koštaju praktički više nego mjesec i pol dana uzdržavanja)? Tko plaća vrtić? (također, ovisno o gradu, vrtić za jedno dijete košta kao barem pola obroka uzdržavanja) Tko djetetu plaća prijevoz u školu? (dosad smo govorili samo o zdravoj djeci bez posebnih potreba, sada možemo i o onima koji imaju zdravstvene probleme i posebne potrebe: tko plaća ortodonta, proteze, posebne lijekove, kreme, fizijatre i terapeute...) 
Sve bi se to roditelji koji namjeravaju skupa pljeskati na dodjeli diplome svom djetetu, plesati na njegovoj svadbi, i skupa držati svoje prvo unuče, morali naučiti dogovoriti.
Ali ako hoćemo raspravljati o dva mjeseca alimentacije, onda predlažem da rasprava bude cjelovita, i da sudovi također počnu presuđivati o tome tko plaća lijekove, a tko vrtić.

Po mom mišljenju, obje su opcije moguće i dopuštene, po Zakonu o radu je jedino bitno da s poslodavcem prije početka rada sklopite ugovor o radu ili da Vam poslodavac izda potvrdu o sklopljenom ugovoru o radu.
Dan sklapanja ugovora može biti 06.06.2017., a dan početka rada 06.07.2017. godine.

Tako je, drugi poslodavac bi Vas prijavio kad Vas prvi odjavi - razlikuju se datumi sklapanja ugovora o radu i datum početka rada u ugovoru.

Ako se ne primjenjuju neki drugi standardizirani međunarodni propisi i nema pisanog ugovora, treba primijeniti odredbe ZOO-a o prijevozu stvari.
Po čl. 666. i čl. 667. ZOO-a, prijevoznik je dužan predati stvar pošiljatelju ili primatelju na naznačenom mjestu, a pošiljatelj je dužan točno naznačiti gdje treba izvršiti istovar - ako pošiljatelj ne da podatke o tome gdje stvar treba biti prevezena ili istovarena, odgovara prijevozniku za štetu koja bi iz toga mogla nastati. S druge strane prijevoznik ne smije istovariti stvar negdje gdje bi došlo do ugroze dobara ili ljudi, i o tome mora obavijestiti pošiljatelja.
Postoji li teretni list za robu?
U svakom slučaju, jedna ili druga firma mogu drugoj odgovarati za štetu, od kojih se jedna šteta (za prijevoznika, odnosno isporučitelja) sastoji u tome što mu nije plaćen račun, a druga se sastoji u kašnjenju i ponovnom pretovaru robe, odnosno propasti stvari (za naručitelja), a koji će od njih odgovarati (ili oba, odnosno nijedan), ovisi baš o činjenicama - što kaže voditelj gradilišta, što kaže vozač, i sl. (to u slučaju spora) - ali za oba aktera je bolje da se dogovore, jer je posve neizvjesno kako bi sud tumačio odredbe ugovora o prijevozu u ovom slučaju, ako bi došlo do sudskog spora.

čak štoviše, da je razgovor sniman, bili biste upozoreni na to i dobili biste na kraju DVD-snimku, audio i video.

ajde da raščistimo neke stvari,nemožete  samo tako kako kažete""sročiti""ostavinsku raspravu,glede čega prvo provjerite jel iza umrlog uopće ikad proveden ostavinski postupak,ako jeste a u istom postupku nije raspravljeno o konkretnom motociklu,nužno je dopunsko rješenje kroz postupak naknadno pronađene imovine.
 
več ste napisali da nebi bio problem
 
imali bi dokaz da je vlasništvo prešlo na prodavatelja koji je vlasništvo dalje prenijeo na vas.

Nažalost, nema načina, osim sudskim putem, utvrđivanja stanja njezinog računa (bankovna tajna), također niti blokade istog prije pokretanja sudskog postupka utvrđivanja bračne stečevine...
Kada dođe do sudskog postupka utvrđivanja bračne stečevine, probajte se u istom pozivati na činjenicu da su ta sredstva bila zajednička bračna stečevina, te ih je ona, bez Vašeg znanja, povukla sa svog računa i potrošila....
 

Malo off-topic: i kod nas postoji takva mogućnost kroz prenosive pločice (ne znam jeste li ih vidjeli, imaju oznaku grada, pa PP pa broj pločica), ali se za njih plaća najskuplja polica osiguranja i dužni ste voditi evidenciju kada i na kojem se vozilu nalaze, samo mi se čini da se takve pločice mogu izdati samo trgovcima i obrtnicima koji se bave prodajom i popravkom motornih vozila, a radi prijevoza na tehnički i sl. 
Tako da teoretski, nije to nepoznata fora kod nas, iako ne postoji za fizičke osobe.

I ovo je rješenje - ugovorne strane suglasno utvrđuju da tijekom braka nisu stekle imovinu koja bi činila njihovu bračnu stečevinu, slijedom čega izjavljuju da jedno prema drugome nemaju i neće imati potraživanja s osnove bračne stečevine. To je dovoljno, po mom mišljenju.

Možda ne potvrđuju primitak maila, ali ako Vam se nije vratila obavijest da mail nije isporučen, onda je dostavljen, slijedom čega ste Vi svoju obvezu glede roka ispoštovali, po mom mišljenju.

Ako ima valjanu ovršnu ispravu, može. Ali on je već pokrenuo jednu ovrhu i nije uspio u prodaji? (s obzirom da je upisao svoju hipoteku na Vaš stan?) No, je li Vam to jedina nekretnina, nekretnina u kojoj živite?

Malo off-topic: i kod nas postoji takva mogućnost kroz prenosive pločice (ne znam jeste li ih vidjeli, imaju oznaku grada, pa PP pa broj pločica), ali se za njih plaća najskuplja polica osiguranja i dužni ste voditi evidenciju kada i na kojem se vozilu nalaze, samo mi se čini da se takve pločice mogu izdati samo trgovcima i obrtnicima koji se bave prodajom i popravkom motornih vozila, a radi prijevoza na tehnički i sl. 
Tako da teoretski, nije to nepoznata fora kod nas, iako ne postoji za fizičke osobe.

""Kada tuženik posjeduje nekretninu ili neku drugu stvar tužitelja ili posjeduje njegov suvlasnički dio, plaćanje vrijednosti postignute koristi prema čl. 1111. i 1120. Zakona o obveznim odnosima (NN. 35/05 i 41/08) moguće je samo u slučaju kada je nekretnina ili neka druga stvar upotrijebljena na način da je promijenila identitet zbog čega nije moguće ili nije gospodarski opravdano vraćanje te nekretnine ili neke druge stvari. Kada je moguće vraćanje tj. kada je moguća predaja nekretnine ili stvari u posjed ili suposjed tada se naknada koristi prosuđuje prema odredbi čl. 164. i 165. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (NN. 91/96; 68/98; 137/99; 22/00; 73/00; 114/01; 79/06; 141/06; 146/08; 38/09; 153/09) ali samo u slučaju kada tužitelj uz platež koristi tužbenim zahtjevom traži i predaju nekretnine ili stvari u posjed. ""
Zaključak sjednice Građanskog odjela Županijskog suda u Varaždinu od 04. rujna 2013.

U nekim malko različitim slučajevima, za početak, meni nije bilo teško otići tamo zatražiti upute za određeni postupak, i od nadležnog suca (ako vam je poznato tko je vodio postupak). Ne grizu oni tamo, barem ne kod nas .

Ako je plaća ugovorena u neto iznosu onda bi bilo kako Djelatnica piše, a bruto bi se prilagodio neto iznosu. No po zakonu se plaća ugovara u bruto iznosu, pa je otprilike ovako kako pise Ruby Djelatnice, provjerite sto vam tocno pise u ugovoru.

Nažalost, mislim da se ne računa tako: računa se bruto plaća (samo za Vas ne cijeli mjesec, već za onoliko koliko ste radili, odbija osobni odbitak, pa na ostatak idu porezi i doprinosi i drugo, i onda što ostane  Međutim, nisam računovođa pa ne mogu tvrditi da sam u pravu. Kad dobijete isplatnu listu, pogledajte da Vas nisu zakinuli na broju radnih sati.

Ne znam da je uobičajena praksa da se u presudu za razvod ubacuju i stavke koje se tiču bračne stečevine, ali kao što kaže Hulk, možda će sud to tako uvažiti ako ste se sporazumjeli. Bračni ugovor je druga dobra opcija, a ovjera potpisa kod javnog bilježnika košta Vas tek pedesetak kuna. Pokušajte podnijeti zahtjev sudu s drugom verzijom, tako da se oboje obvežete da nećete imati potraživanja jedno od drugog s osnove bračne stečevine (dakle, stranke suglasno utvrđuju da tijekom braka nisu stekle bračnu stečevinu i nemaju jedno prema drugom potraživanja s osnove bračne stečevine, u tom smislu).

Ljudi općenito imaju naivan stav da će izbjegavanjem konfrontacija pod svaku cijenu riješiti probleme.  A zapravo si tako samo nakopaju neuporedivo više problema. To je znači da treba srljati u sukob za svaku sitnicu, ali treba imati na umu krajnji cilj.
Treba znati zaueti stav, na način da se brane vlastiti interesi. Dakle ne se prgavo posvađati, nego smireno objaniti da nešto ne želite i da je zakon na vašoj strani. 
Iznenadio bi se kako bi već jedan ozbiljan 'razgovorčić' u kojem bi se spomenulo ovo što sam napisao u prethodnom postu uz spominjanje mogućnosti kontrole porezne uprave promjenilo stav o naplati PDV-a.
 
Ako je to tvoja cura, moglo bi te s vremenom koštati mnogo više. Jer ćeš na kraju ti biti taj na kojem će tvoja cura (možda buduća žena) ispucavati svoje frustracije i očekivati od tebe da budeš vitez zaštitnik.
Možda ti je ovo dobra prilika da vidiš kako će se ona ponašati u svemu ovome prema tebi u trenutku kada joj budeš rekao da ne može vježbati vožnju na tvom autu - kada joj instruktor bude rekao da treba platiti još sati vožnje 'jer nije spremna za ispit'. 
 
 

Iskreno, mislim da morate promijeniti računovođu.
evo LINK na takvu temu na Forum.hr-u. Koliko ja također znam, ako uz Vaš j.d.o.o. i djelatnost koju obavljate nisu vezana neka posebna odobrenja za obavljanje djelatnosti od strane nadležnih institucija (npr. igre na sreću, factoring ili leasing, osiguranje, druge financijske usluge), ne vidim zapreke da za istu djelatnost postoji i obrt, pa i paušalni.
Stvar je vjerojatno samo u tome da ako ste istovremeno prijavljeni u j.d.o.o.-u kao zaposleni direktor, istovremeno i kao obrtnik morate plaćati poreze i doprinose jer od toga ne možete pobjeći, obrtnik je samostalno zanimanje i sam si plaća doprinose. Ali tome se doskoči tako da kad otvorite obrt, budete nezaposleni direktor u svom j.d.o.o.-u, jer ste osigurani po drugoj osnovi (kao obrtnik). Ima li to smisla?
Kad je to rečeno, ja također nisam uvjerena da je muljanje i šaranje s poslovnim modelima općenito dobra ideja - ako je Vaš posao održiv, održiv je i kao j.d.o.o. i kao obrt. Ako nije održiv, nije održiv ni kao obrt ni kao j.d.o.o.. Imajući dva ili više poduzeća ili poslovnih pothvata, čovjek se lako spotakne u prefakturiranjima, preknjiženjima i prebacivanjima...

Ne, razumjeli smo se. Još jednom Vam ponavljam - oni to SMIJU napraviti, i to nije nikakva nesavjesnost s njihove strane. Državu nije briga što Vaš poslodavac ne naplaćuje svoja potraživanja i aljkavo vodi svoj posao, dok god uredno plaća poreze, niti će država po službenoj dužnosti pokrenuti postupak protiv Vašeg poslodavca. 
No nije točno da nema kazne za oštećivanje vlastite firme - za to, teoretski, možete odgovarati kazneno (za zlouporabu povjerenja u gospodarskom poslovanju, primjerice - ako ste oštetili pravnu osobu čije ste interese bili dužni štititi, u korist neke druge pravne ili fizičke osobe, i tako umanjili njezinu imovinu - ali za to mora postojati namjera na takvo oštećivanje), možete odgovarati za proboj pravne osobnosti i za naknadu štete po čl. 10. i čl. 252. Zakona o trgovačkim društvima (kao osnivač i kao član uprave) - ako ste koristili društvo za ispunjenje ciljeva koji su inače zabranjeni, ako koristite društvo da biste oštetili vjerovnike, ako protivno zakonu upravljate imovinom društva kao da je to vaša vlastita imovina ili ako u svoju korist ili korist neke treće osobe umanjite imovinu društva iako znate da ono neće imati novca da isplati vjerovnike.
U svim tim slučajevima, kao što sam Vam naznačila, problem je dokazivanja - neki vjerovnici su se namirili ovrhom, neki nisu ni pokušavali. Je li to kažnjiva i namjerna nesavjesnost ili samo mudra poslovna politika? Tko garantira da, iako su se neki vjerovnici namirili ovrhom, da Vaš poslodavac pokrene ovrhu, ne bi priljevi novčanih sredstava prestali i on bi samo izgubio na troškovima ovrhe, i posljedično prekinuo sve poslovne odnose s poslovnim partnerom s kojim se nadao ostvariti dugoročnu suradnju? To je zbilja teško reći, i takvi postupci bi vjerojatno završili odbačajem kaznene prijave, a u slučaju tužbe za naknadu štete, vi radnici kao vjerovnici biste možebitno izgubili spor.
Isto tako, to mora ovisiti o Vašoj inicijativi - ako zaista mislite da ste u pravu, podnesite kaznenu prijavu i pustite institucijama da se obračunavaju s Vašim poslodavcem, ili podnesite tužbu radi naknade štete zbog izgubljenih dnevnica i dodataka iz tih razloga. Država, nažalost, ne zna što Vaš poslodavac radi i neće se baviti njime ako netko sa saznanjima to ne pokrene.
Nemojte me krivo shvatiti, ne branim Vašeg poslodavca, i moja je pretpostavka da se radi o nekoj vrsti lokalnog političko-rođačkog umrežavanja (kakvima mi u Slavoniji svakodnevno svjedočimo) koja su se, umjesto da se prelome preko leđa sasvim sposobnog dužnika, odlučila prelomiti preko leđa zaposlenika, pokvarenom poslovnom praksom kakva ovdje vlada, i sve mi je jasno, samo sam Vas htjela upozoriti na moguće rizike u ovakvoj pravnoj situaciji (da ne spominjem da, ako išta pokrenete protiv svog poslodavca, možete se pozdraviti sa zaposlenjem).

Ako se ne primjenjuju neki drugi standardizirani međunarodni propisi i nema pisanog ugovora, treba primijeniti odredbe ZOO-a o prijevozu stvari.
Po čl. 666. i čl. 667. ZOO-a, prijevoznik je dužan predati stvar pošiljatelju ili primatelju na naznačenom mjestu, a pošiljatelj je dužan točno naznačiti gdje treba izvršiti istovar - ako pošiljatelj ne da podatke o tome gdje stvar treba biti prevezena ili istovarena, odgovara prijevozniku za štetu koja bi iz toga mogla nastati. S druge strane prijevoznik ne smije istovariti stvar negdje gdje bi došlo do ugroze dobara ili ljudi, i o tome mora obavijestiti pošiljatelja.
Postoji li teretni list za robu?
U svakom slučaju, jedna ili druga firma mogu drugoj odgovarati za štetu, od kojih se jedna šteta (za prijevoznika, odnosno isporučitelja) sastoji u tome što mu nije plaćen račun, a druga se sastoji u kašnjenju i ponovnom pretovaru robe, odnosno propasti stvari (za naručitelja), a koji će od njih odgovarati (ili oba, odnosno nijedan), ovisi baš o činjenicama - što kaže voditelj gradilišta, što kaže vozač, i sl. (to u slučaju spora) - ali za oba aktera je bolje da se dogovore, jer je posve neizvjesno kako bi sud tumačio odredbe ugovora o prijevozu u ovom slučaju, ako bi došlo do sudskog spora.

Ako se ne primjenjuju neki drugi standardizirani međunarodni propisi i nema pisanog ugovora, treba primijeniti odredbe ZOO-a o prijevozu stvari.
Po čl. 666. i čl. 667. ZOO-a, prijevoznik je dužan predati stvar pošiljatelju ili primatelju na naznačenom mjestu, a pošiljatelj je dužan točno naznačiti gdje treba izvršiti istovar - ako pošiljatelj ne da podatke o tome gdje stvar treba biti prevezena ili istovarena, odgovara prijevozniku za štetu koja bi iz toga mogla nastati. S druge strane prijevoznik ne smije istovariti stvar negdje gdje bi došlo do ugroze dobara ili ljudi, i o tome mora obavijestiti pošiljatelja.
Postoji li teretni list za robu?
U svakom slučaju, jedna ili druga firma mogu drugoj odgovarati za štetu, od kojih se jedna šteta (za prijevoznika, odnosno isporučitelja) sastoji u tome što mu nije plaćen račun, a druga se sastoji u kašnjenju i ponovnom pretovaru robe, odnosno propasti stvari (za naručitelja), a koji će od njih odgovarati (ili oba, odnosno nijedan), ovisi baš o činjenicama - što kaže voditelj gradilišta, što kaže vozač, i sl. (to u slučaju spora) - ali za oba aktera je bolje da se dogovore, jer je posve neizvjesno kako bi sud tumačio odredbe ugovora o prijevozu u ovom slučaju, ako bi došlo do sudskog spora.

Mislio sam na "dizajnersku" plafonjeru iz prodavaonice "Sve po 25 kn", no ako vam je Zbirka draža, nema problema. Čak mi ju je lakše i umotati u celofan što mi ostade od Božića