LjuboZG

Vjerojatno je bila vidljiva plomba, inače ne bi taj predmet bio proveden prije Vašeg. 
Ako možete dokazati da je ugovor sastavljao javni bilježnik, postoji mogućnost naknade štete od javnog bilježnika. To će po meni biti moguće dokazati isključivo ako je ugovor sastavljen u obliku javnobilježničkog akta ili ako raspolažete e-mailom bilježnika koji Vam je ugovor dostavio, a u kojem e-mailu izričito piše ''ja sam sastavio ugovor''. 
Vaš obveznopravni zahtjev prema prodavateljici za povrat isplaćene kupoprodajne cijene nije u zastari, ali Vam svakako savjetujem da se s rješavanjem ovog problema počnete baviti čim prije!

Što se tiče zabilježbe ovrhe Hypo leasinga, potrebno je utvrditi u kojoj je fazi ovršni postupak. Ako ste dugovanje otplatili (vi ili raniji vlasnik), možda je doneseno rješenje o obustavi ovrhe, ali nije brisana zabilježba u zemljišnoj knjizi. Prvi korak vam je svakako da utvrdite je li taj ovršni postupak i dalje aktivan. 
Što se tiče zaloga Hypo banke, ukoliko ste kredit otplatili, zatražite da vam izdaju brisovno očitovanje na temelju kojega ćete brisati uknjiženo založno pravo. 
Ako ste i dalje dužni i Hypo leasingu i Hyplo banci, onda vam je najbolji mogući savjet već dao virtalni - platite dugovanja.

Nisu to prastari dugovi, 
te za upisane zabiljezbe nema zastare.
Platite dugovanja...

Vjerojatno je bila vidljiva plomba, inače ne bi taj predmet bio proveden prije Vašeg. 
Ako možete dokazati da je ugovor sastavljao javni bilježnik, postoji mogućnost naknade štete od javnog bilježnika. To će po meni biti moguće dokazati isključivo ako je ugovor sastavljen u obliku javnobilježničkog akta ili ako raspolažete e-mailom bilježnika koji Vam je ugovor dostavio, a u kojem e-mailu izričito piše ''ja sam sastavio ugovor''. 
Vaš obveznopravni zahtjev prema prodavateljici za povrat isplaćene kupoprodajne cijene nije u zastari, ali Vam svakako savjetujem da se s rješavanjem ovog problema počnete baviti čim prije!

Vjerojatno je bila vidljiva plomba, inače ne bi taj predmet bio proveden prije Vašeg. 
Ako možete dokazati da je ugovor sastavljao javni bilježnik, postoji mogućnost naknade štete od javnog bilježnika. To će po meni biti moguće dokazati isključivo ako je ugovor sastavljen u obliku javnobilježničkog akta ili ako raspolažete e-mailom bilježnika koji Vam je ugovor dostavio, a u kojem e-mailu izričito piše ''ja sam sastavio ugovor''. 
Vaš obveznopravni zahtjev prema prodavateljici za povrat isplaćene kupoprodajne cijene nije u zastari, ali Vam svakako savjetujem da se s rješavanjem ovog problema počnete baviti čim prije!

Zacrnite osobne podatke iz ugovora (da ga baš javno ne objavljujete) i ovdje objavite ugovor, pa ćemo pogledati.

Bilježnik uopće ne bi smio sastavljati privatne isprave, pa bi to (ako ugovor nekim slučajem nije bio sastavljen u formi javnobilježničkog akta, što sumnjam) bila njegova jedina greška. Sami ste napisali da je u trenutku kad je ugovor sastavljan stanje u gruntovnici bilo čisto, dakle tko god da je pisao ugovor najvjerojatnije nije mogao znati da će se nešto promijeniti u sljedećih deset dana.
Ako javni bilježnik ugovor nije pisao (a teško ćete dokazati da je bilježnik pisao ugovor) već je samo ovjerio potpis prodavatelja na ugovoru, javni bilježnik ne odgovara za sadržaj isprave te nije uopće dužan provjeravati stanje u zemljišnoj knjizi. 
E sad, nemojte se ljutiti, ali Vi ste napravili grešku kad ste čekali 10 dana s podnošenjem prijedloga za uknjižbu prava vlasništva. 
Ono što vidim kao najizgledniju opciju je raskid kupoprodajnog ugovora i tužba radi povrata kupoprodajne cijene koju ste platili. Svakako savjetujem da angažirate odvjetnika da detaljno pogleda predmet i cjelokupnu kronologiju događaja i zastupa Vas u raskidu i parnici.

Bilježnik uopće ne bi smio sastavljati privatne isprave, pa bi to (ako ugovor nekim slučajem nije bio sastavljen u formi javnobilježničkog akta, što sumnjam) bila njegova jedina greška. Sami ste napisali da je u trenutku kad je ugovor sastavljan stanje u gruntovnici bilo čisto, dakle tko god da je pisao ugovor najvjerojatnije nije mogao znati da će se nešto promijeniti u sljedećih deset dana.
Ako javni bilježnik ugovor nije pisao (a teško ćete dokazati da je bilježnik pisao ugovor) već je samo ovjerio potpis prodavatelja na ugovoru, javni bilježnik ne odgovara za sadržaj isprave te nije uopće dužan provjeravati stanje u zemljišnoj knjizi. 
E sad, nemojte se ljutiti, ali Vi ste napravili grešku kad ste čekali 10 dana s podnošenjem prijedloga za uknjižbu prava vlasništva. 
Ono što vidim kao najizgledniju opciju je raskid kupoprodajnog ugovora i tužba radi povrata kupoprodajne cijene koju ste platili. Svakako savjetujem da angažirate odvjetnika da detaljno pogleda predmet i cjelokupnu kronologiju događaja i zastupa Vas u raskidu i parnici.

Bilježnik uopće ne bi smio sastavljati privatne isprave, pa bi to (ako ugovor nekim slučajem nije bio sastavljen u formi javnobilježničkog akta, što sumnjam) bila njegova jedina greška. Sami ste napisali da je u trenutku kad je ugovor sastavljan stanje u gruntovnici bilo čisto, dakle tko god da je pisao ugovor najvjerojatnije nije mogao znati da će se nešto promijeniti u sljedećih deset dana.
Ako javni bilježnik ugovor nije pisao (a teško ćete dokazati da je bilježnik pisao ugovor) već je samo ovjerio potpis prodavatelja na ugovoru, javni bilježnik ne odgovara za sadržaj isprave te nije uopće dužan provjeravati stanje u zemljišnoj knjizi. 
E sad, nemojte se ljutiti, ali Vi ste napravili grešku kad ste čekali 10 dana s podnošenjem prijedloga za uknjižbu prava vlasništva. 
Ono što vidim kao najizgledniju opciju je raskid kupoprodajnog ugovora i tužba radi povrata kupoprodajne cijene koju ste platili. Svakako savjetujem da angažirate odvjetnika da detaljno pogleda predmet i cjelokupnu kronologiju događaja i zastupa Vas u raskidu i parnici.

Od krajnjeg zakonom zadanog roka za isplatu place. (mislim 15. u narednome mjesecu)...

Ako smatrate da Vam je ovršenik, odnosno sada tuženik, dužan platiti cijeli iznos, onda u odgovoru na prigovor iznosite činjenice i dokaze kojima će se utvrditi visina cijelog potraživanja (osnova je očito nesporna), bez obzira što biste pristali samo na pola. 
Tuženika kontaktirajte neposredno, izvan sudskog postupka, po mogućnosti telefonom ili osobno (da ne ostane pisani trag kojim kasnije može ''mahati'' u sudskom postupku, ako se ne uspijete nagoditi) i ponudite mu sklapanje nagodbe kojom će se on obvezati platiti iznos koji dogovorite, a vi odustati od ostatka potraživanja. Onda ili pričekajte pripremno ročište, pa nagodbu zaključite na ročištu ili nazovite suca i dogovorite s njim termin kada možete doći s tuženikom zaključiti sudsku nagodbu.
Dakle, ni u kojem slučaju nemojte u odgovoru na prigovor pisati da biste vi pristali na pola iznosa ili nešto slično, jer bi vam to moglo zakomplicirati postupak ako se ne uspijete nagoditi. 

Isprike, Potočnica je u pravu. 

Ne bih se s ovim složila, članak 77. stavak 3. kaže "Radnik koji se prvi put zaposli ili koji ima prekid između dva radna odnosa duži od osam dana, stječe pravo na godišnji odmor određen na način iz stavaka 1. i 2. ovoga članka, nakon šest mjeseci neprekidnog radnog odnosa kod toga poslodavca." Po ovom netko ko je počeo s radom prije 1.7. i imao prekid staža duži od 8 dana, svakako bi stekao pravo na puni GO (u slučaju da bi ostao raditi najmanje do kraja godine).
 

Da se ne ponavljam,

a prema tome
ovo iznad uopće nije bitno.
 
Kod paulijanske (dolozna, kuplozna, obiteljska) tužbe u biti se radi o naplatnom raspolaganju, dok kod kvazipaulijanske o besplatnom raspolaganju u što spadaju darovanje, odricanje od nasljedstva, preuzimanje duga i sl.

Ne, također na razmjerni, samo bi ranije stekla pravo koristiti godišnji odmor. Ako radnik ne radi cijelu godinu, uvijek ima pravo na razmjerni godišnji odmor.

Djelatnica ima pravo na razmjerni dio godišnjeg odmora za 2017. g. (čl. 77. i 78. Zakona o radu), a može ga koristiti do 30.06.2018. g. (čl. 84. Zakona o radu)

Postoji još jedna mogućnost koja nije usko vezana za pobijanje pravnih radnji dužnika, ali može pomoći. U praksi se kod ovakvih darovnih ugovora kojima je cilj samo izbjegavanje plaćanja zna dogoditi da darovatelj ne preda posjed obdareniku, već ga zadrži za sebe. U tom slučaju ugovor o darovanju mora biti zaključen u formi javnobilježničkog akta ili solemnizirane privatne isprave, što ljudi često zaborave. 
Dakle, ukoliko ugovor o darovanju nije zaključen u navedenoj formi, a darovatelj je i dalje u posjedu nekretnina, takav ugovor o darovanju je ništetan i svatko sa pravnim interesom (a stava sam da vjerovnik ima pravni interes neovisno o mogućnosti pobijanja ugovora kvazipaulijanskom tužbom) može podnijeti tužbu na utvrđenje ugovora o darovanju ništetnim. 
Što se tiče ovog dijela je li darovatelj znao ili nije da nanosi štetu vjerovniku, slažem se sa stavom koji je iznio Spitfire da se radi o neoborivoj zakonskoj presumpciji, za razliku od primjerice naplatnog raspolaganja između članova obitelji kada je ta presumpcija oboriva.
Nadalje, tražbina naknade imovinske štete dospijeva na dan kad je šteta nastala, dok tražbina neimovinske štete dospijeva na dan podnošenja pisanog zahtjeva ili tužbe. Vjerovnik može podnijeti tužbu radi pobijanja pravnih radnji već u onom trenutku kad može odrediti točan iznos svoje tražbine (budući da ga mora navesti u tužbi). 
Konačno, da budete sigurni, rok za pobijanje računajte od dana kada je ugovor sklopljen, a ne od dana kada je proveden na gruntovnici.  

Nužnog nasljednika oporučitelj mora izrijekom isključiti. Dakle, ako to oporučitelj nije napravio, ne možete nužnom nasljedniku osnovano osporavati pravo na nužni dio. 

Nužnog nasljednika oporučitelj mora izrijekom isključiti. Dakle, ako to oporučitelj nije napravio, ne možete nužnom nasljedniku osnovano osporavati pravo na nužni dio. 

Postoji još jedna mogućnost koja nije usko vezana za pobijanje pravnih radnji dužnika, ali može pomoći. U praksi se kod ovakvih darovnih ugovora kojima je cilj samo izbjegavanje plaćanja zna dogoditi da darovatelj ne preda posjed obdareniku, već ga zadrži za sebe. U tom slučaju ugovor o darovanju mora biti zaključen u formi javnobilježničkog akta ili solemnizirane privatne isprave, što ljudi često zaborave. 
Dakle, ukoliko ugovor o darovanju nije zaključen u navedenoj formi, a darovatelj je i dalje u posjedu nekretnina, takav ugovor o darovanju je ništetan i svatko sa pravnim interesom (a stava sam da vjerovnik ima pravni interes neovisno o mogućnosti pobijanja ugovora kvazipaulijanskom tužbom) može podnijeti tužbu na utvrđenje ugovora o darovanju ništetnim. 
Što se tiče ovog dijela je li darovatelj znao ili nije da nanosi štetu vjerovniku, slažem se sa stavom koji je iznio Spitfire da se radi o neoborivoj zakonskoj presumpciji, za razliku od primjerice naplatnog raspolaganja između članova obitelji kada je ta presumpcija oboriva.
Nadalje, tražbina naknade imovinske štete dospijeva na dan kad je šteta nastala, dok tražbina neimovinske štete dospijeva na dan podnošenja pisanog zahtjeva ili tužbe. Vjerovnik može podnijeti tužbu radi pobijanja pravnih radnji već u onom trenutku kad može odrediti točan iznos svoje tražbine (budući da ga mora navesti u tužbi). 
Konačno, da budete sigurni, rok za pobijanje računajte od dana kada je ugovor sklopljen, a ne od dana kada je proveden na gruntovnici.  

Postoji još jedna mogućnost koja nije usko vezana za pobijanje pravnih radnji dužnika, ali može pomoći. U praksi se kod ovakvih darovnih ugovora kojima je cilj samo izbjegavanje plaćanja zna dogoditi da darovatelj ne preda posjed obdareniku, već ga zadrži za sebe. U tom slučaju ugovor o darovanju mora biti zaključen u formi javnobilježničkog akta ili solemnizirane privatne isprave, što ljudi često zaborave. 
Dakle, ukoliko ugovor o darovanju nije zaključen u navedenoj formi, a darovatelj je i dalje u posjedu nekretnina, takav ugovor o darovanju je ništetan i svatko sa pravnim interesom (a stava sam da vjerovnik ima pravni interes neovisno o mogućnosti pobijanja ugovora kvazipaulijanskom tužbom) može podnijeti tužbu na utvrđenje ugovora o darovanju ništetnim. 
Što se tiče ovog dijela je li darovatelj znao ili nije da nanosi štetu vjerovniku, slažem se sa stavom koji je iznio Spitfire da se radi o neoborivoj zakonskoj presumpciji, za razliku od primjerice naplatnog raspolaganja između članova obitelji kada je ta presumpcija oboriva.
Nadalje, tražbina naknade imovinske štete dospijeva na dan kad je šteta nastala, dok tražbina neimovinske štete dospijeva na dan podnošenja pisanog zahtjeva ili tužbe. Vjerovnik može podnijeti tužbu radi pobijanja pravnih radnji već u onom trenutku kad može odrediti točan iznos svoje tražbine (budući da ga mora navesti u tužbi). 
Konačno, da budete sigurni, rok za pobijanje računajte od dana kada je ugovor sklopljen, a ne od dana kada je proveden na gruntovnici.  

Onda lijepo otici k odvjetniku, neka istoga sastavi, a stranke obe kod JBa potpisati, eventualno solemizirati...

Ne mogu biti siguran, ali čini mi se po ovome što ste napisali da Vaš otac nije bio vlasnik te zemlje 1/1 nego je u zemljišnoj knjizi bio upisan kao suvlasnik u određenom dijelu. Zbog toga prilikom uknjižbe brata i vas nije bilo moguće upisati jednostavno 1/3 i 2/3 dijela, već je suvlasnički udio koji je bio upisan na Vašeg oca podijeljen na vas dvojicu. 
Predlažem da slikate rješenje o nasljeđivanju ili povijesni izvadak iz zemljišne knjige za te čestice (zacrnite osobne podatke da ih javno ne objavljujete) i da ih priložite svojoj poruci.  Vjerojatno ćemo onda biti malo pametniji.

Da, kao što sam izvorno i rekao. Vaš otac nije bio vlasnik cijelih nekretnina nego suvlasnik u 192/768 dijela u jednom zk.ul. te suvlasnik u 25/4800 dijela u drugom zk.ul. 
Dakle, vi niste nasljedili 1/3 nekretnine, već 1/3 suvlasničkog dijela vašeg pokojnog oca. 
E sad, ako te nekretnine Vaša obitelj samostalno koristi (obrađuje ili na neki drugi način) duži vremenski period (20 godina) te ako to možete dokazati svjedocima, postoji mogućnost podnošenja tužbe radi utvrđenja prava vlasništva protiv svih ostalih osoba koje su kao suvlasnici upisani u tim zk ulošcima. 
Osim toga, provjerite tko su ostale osobe koje su upisane kao suvlasnici, lako je moguće da je to također netko od Vaših predaka te da te nekretnine nisu unesene u rješenje o nasljeđivanju iza tog pretka, a da biste vi također bili nasljednik iza te osobe (npr. ako je kao suvlasnik možda upisan Vaš djed).

Ostali nisu navedeni jer je ovo rješenje kojim se Vama i bratu dozvoljava uknjižba na suvlasničkom dijelu koji je ranije pripadao vašem ocu te takvo rješenje nema nikakvog utjecaja na ostale suvlasnike i suvlasničke udjele. 
Potrebno je pribaviti izvadak iz zemljišne knjige za oba zemljišnoknjižna uloška, te ćete u izvatku vidjeti tko je sve upisan kao suvlasnik. Za to ne morate čekati dokazak u Hrvatsku, budući da neslužbeni izvadak možete naći i preko Interneta na stranici https://oss.uredjenazemlja.hr/public/lrServices.jsp?action=publicLdbExtract