LjuboZG

Ako su i kupac i prodavatelj fizičke osobe, moguće je isplatiti taj iznos u gotovini. 
ALI... 
Plaćanje u stranoj valuti između rezidenata RH nije dozvoljeno, tako da to strogo formalno gledano ne biste smjeli napraviti u eurima, već u kunskoj protuvrijednosti iznosa od 47.000 EUR. 
U praksi se ovo rješava tako da kupac plati u eurima, a u ugovoru se napiše cijena u kunskoj protuvrijednosti i prodavatelj svojim potpisom potvrđuje da mu je isplaćena cijena u kunskoj protuvrijednosti. 
Ipak, napominjem da to što se ova situacija na gore opisani način redovito tako rješava u praksi, to i dalje ne znači da je to zakonito i dopušteno. 

Ukupnu kupoprodajnu cijenu u iznosu od 340.000,00 kn kupac se obvezuje platiti prodavatelju na sljedeći način i u sljedećim rokovima: 
a) kaparu, koja se uračunava u kupoprodajnu cijenu, u iznosu od 18.000,00 kn kupac se obvezuje platiti prodavatelju u roku od jednog radnog dana od dana sklapanja ovog Predugovora i to na tekući račun prodavatelja IBAN: xxxxxxxxxxx koji se vodi kod xxx banka d.d. sa sjedištem u xxxx;
b) dio kupoprodajne cijene u iznosu od 22.000,00 kn kupac se obvezuje platiti prodavatelju u roku od jednog radnog dana od dana sklapanja glavnog Ugovora o kupoprodaji nekretnine i to na tekući račun prodavatelja specificiran u alineji a) ovog stavka;
c) ostatak kupoprodajne cijene u iznosu od 300.000,00 kn kupac se obvezuje platiti prodavatelju na tekući račun specificiran u alineji a) ovog stavka iz sredstava kredita koji će kupac realizirati kod kreditora po svojem izboru nakon sklapanja glavnog Ugovora o kupoprodaji nekretnine (te nakon uknjižbe založnog prava u korist kreditora, a kojim založnim pravom se osigurava tražbina kreditora prema kupcu temeljem kredita iz ove alineje)
 
Dio koji je u zagradi ide samo ako dižete stambeni kredit koji će biti osiguran hipotekom na nekretnini koju kupujete. Skrećem pažnju i na to da u alineji c) nema roka isplate, a ako ćete unositi rok, to morate provjeriti sa svojom bankom.
Također, svaki pravni posao ima svoje specifičnosti, tako da odredbe koje sam napisao možete uzeti u obzir kao nekakav okvir prema kojemu ćete sastaviti te odredbe u predugovoru, ne morate ih nužno prepisati u točno ovakvom obliku.   

Prijedlog za brisanje zabiljezbe spora moze podnijeti i vlasnik nekretnine s time da prijedlogu treba priloziti rjesenje kojim je utvrdeno da je tuzba povucena s iskazanom potvrdom pravomocnosti.
Naime, ako prijedlog za zabiljezbu spora nije podnesen u parnici, nego je podnesen neposredno gruntovnici, parnicni sud vjerojatno niti ne zna za provedenu zabiljezbu spora, pa nece niti naloziti brisanje iste po sluzbenoj duznosti.

Čak i ako je dosjelošću stekao pravo služnosti, odredbom čl. 241. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima propisano je da pravo služnosti prestaje ako se vlasnik poslužne stvari protivio njegovom izvršavanju, a ovlaštenik ga zbog toga nije izvršavao neprekidno tri godine. 
Dakle, moguće da je stekao pravo služnosti dosjelošću ako je prolazio preko vašeg zemljišta prije nego ste ga kupili, ali ako ste se neprekidno tri godine protivili izvršavanju služnosti (prolasku) ta služnost je prestala. 
Budući da ste naveli da ima svjedoke, pretpostavljam da ste već u nekom sudskom postupku, pa je pitanje u kojem je trenutku tužba podnesena i kako glasi tužbeni zahtjev. O tome ovisi i mogući ishod postupka. 

Čak i ako je dosjelošću stekao pravo služnosti, odredbom čl. 241. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima propisano je da pravo služnosti prestaje ako se vlasnik poslužne stvari protivio njegovom izvršavanju, a ovlaštenik ga zbog toga nije izvršavao neprekidno tri godine. 
Dakle, moguće da je stekao pravo služnosti dosjelošću ako je prolazio preko vašeg zemljišta prije nego ste ga kupili, ali ako ste se neprekidno tri godine protivili izvršavanju služnosti (prolasku) ta služnost je prestala. 
Budući da ste naveli da ima svjedoke, pretpostavljam da ste već u nekom sudskom postupku, pa je pitanje u kojem je trenutku tužba podnesena i kako glasi tužbeni zahtjev. O tome ovisi i mogući ishod postupka. 

Taj stan nije bračna stečevina, ali u slučaju nasljeđivanja vašeg oca nasljeđuju u prvom nasljednom redu njegovi potomci i bračni drug na jednake dijelove. Dakle, u ovom slučaju, vašeg oca nasljeđuje njegova supruga i dvije kćeri iz prvog braka, svaka u 1/3 dijela (ukoliko nema druge djece). 
Ukoliko bi vaš otac oporučno ostavio svoju imovinu samo kćerima iz prvog braka, njegova sadašnja supruga bi se mogla pozivati na svoj nužni dio te tražiti 1/6 imovine (odnosno 1/2 onoga što bi dobila kao zakonski nasljednik). 
E sad, ukoliko se želite osigurati da stan pripadne samo kćerima iz prvog braka i ukoliko supruga vašeg oca oko toga ne radi problem, onda je moguće sklopiti ugovor o ustupu i raspodjeli imovine za života između vas, vašeg oca i vaše sestre te očeve supruge, a kojim ugovorom bi vaš otac taj stan prenio vama i sestri, s čim bi se njegova supruga suglasila. 
U tom slučaju stan ne bi ulazio u ostavinu i supruga vašeg oca se u odnosu na taj stan ne bi mogla pozivati na nužni dio. Napominjem da takav ugovor mora biti solemniziran po javnom bilježniku ili sastavljen u obliku javnobilježničkog akta. 

Taj stan nije bračna stečevina, ali u slučaju nasljeđivanja vašeg oca nasljeđuju u prvom nasljednom redu njegovi potomci i bračni drug na jednake dijelove. Dakle, u ovom slučaju, vašeg oca nasljeđuje njegova supruga i dvije kćeri iz prvog braka, svaka u 1/3 dijela (ukoliko nema druge djece). 
Ukoliko bi vaš otac oporučno ostavio svoju imovinu samo kćerima iz prvog braka, njegova sadašnja supruga bi se mogla pozivati na svoj nužni dio te tražiti 1/6 imovine (odnosno 1/2 onoga što bi dobila kao zakonski nasljednik). 
E sad, ukoliko se želite osigurati da stan pripadne samo kćerima iz prvog braka i ukoliko supruga vašeg oca oko toga ne radi problem, onda je moguće sklopiti ugovor o ustupu i raspodjeli imovine za života između vas, vašeg oca i vaše sestre te očeve supruge, a kojim ugovorom bi vaš otac taj stan prenio vama i sestri, s čim bi se njegova supruga suglasila. 
U tom slučaju stan ne bi ulazio u ostavinu i supruga vašeg oca se u odnosu na taj stan ne bi mogla pozivati na nužni dio. Napominjem da takav ugovor mora biti solemniziran po javnom bilježniku ili sastavljen u obliku javnobilježničkog akta. 

GDPR se ne primjenjuje na fizičke osobe jedino kad se obrada podataka vodi ''tijekom isključivo osobnih i kućnih aktivnosti''. Postavljanje vidonadzora se ne može smatrati isključivo osobnom i kućnom aktivnosti, budući da se njime nadziru treće osobe, dakle vrši se obrada osobnih podataka trećih osoba. Samim time, takva aktivnost se ne može smatrati ''isključivo osobnom i kućnom''. 
Dakle, bez obzira što je vlasnik objekta fizička osoba, isti mora ispuniti sve obveze koje za voditelja obrade propisuje GDPR i Zakon o provedbi Opće uredbe o zaštiti podataka. 
 

Ne samo to, nego je Zakonom o parničnom postupku propisano da su sporovi male vrijednosti oni u kojim je vrijednost predmeta spora manja od 10.000,00 kn (da ne filozofiram sad o svim odredbama ZPP-a koje se odnose na to) te da se sporovi o nekretninama na smatraju sporovima male vrijednosti. 
Dakle, vrijednost predmeta spora je, po meni,  naznačena najniže što je dozvoljeno, pa ne vjerujem čak niti da bi imalo nekog učinka da ste vrijednosti predmeta spora prigovorili. 

Ne samo to, nego je Zakonom o parničnom postupku propisano da su sporovi male vrijednosti oni u kojim je vrijednost predmeta spora manja od 10.000,00 kn (da ne filozofiram sad o svim odredbama ZPP-a koje se odnose na to) te da se sporovi o nekretninama na smatraju sporovima male vrijednosti. 
Dakle, vrijednost predmeta spora je, po meni,  naznačena najniže što je dozvoljeno, pa ne vjerujem čak niti da bi imalo nekog učinka da ste vrijednosti predmeta spora prigovorili. 

Ako vlasnik objekta postavlja kamere i ima pristup snimkama, tada je on voditelj obrade osobnih podataka prema GDPR-u i na njega se GDPR primjenjuje neovisno o tome što se radi o fizičkoj osobi. Dakle, vlasnik objekta je dužan postaviti obavijest da je prostor pod video nadzorom, podatke o voditelju te podatke za ostvarivanje prava. 
Kako vi niti postavljate video nadzor, niti imate uvid u snimke, vi s tim videonadzorom nemate nikakve veze (osim što se snima i vas, pa možete i vi ostvarivati svoja prava). 
Dakle, ne vidim potrebu da vi na bilo koji način obavještavate svoje klijente jer u pogledu vidonadzora vi niste voditelj obrade podataka.
 

Ne samo to, nego je Zakonom o parničnom postupku propisano da su sporovi male vrijednosti oni u kojim je vrijednost predmeta spora manja od 10.000,00 kn (da ne filozofiram sad o svim odredbama ZPP-a koje se odnose na to) te da se sporovi o nekretninama na smatraju sporovima male vrijednosti. 
Dakle, vrijednost predmeta spora je, po meni,  naznačena najniže što je dozvoljeno, pa ne vjerujem čak niti da bi imalo nekog učinka da ste vrijednosti predmeta spora prigovorili. 

Samo mala nadopuna - odgovarate do vrijednosti nasljeđene imovine. Dakle, ako ste naslijedili npr. auto koji vrijedi 10.000,00 kn, odgovarate do tog iznosa. 

1) sastavit ćete darovni ugovor koji ćete potpisati i vi i dijete prije nego dođete u Hrvatsku. Napominjem da u ugovor morate staviti odredbu da obdarenik stupa u posjed nekretnine odmah po sklapanju ugovora, inače bi ugovor trebao biti solemniziran
2) sastavit ćete prijedlog za uknjižbu prava vlasništva temeljem tog istog ugovora koji će vaše dijete potpisati prije nego dođete u Hrvatsku
3) kada dođete u Hrvatsku, vi ćete kao darovatelj kod javnog bilježnika ovjeriti svoj potpis na ugovoru koji ste ranije potpisali i nakon toga predati prijedlog za uknjižbu (koji je obdarenik potpisao prije vašeg dolaska u Hrvatsku) na gruntovnicu. 
Moram napomenuti da je ovo što sam napisao izvedivo na način na koji sam napisao jedino i isključivo ako je dijete hrvatski državljanin s prijavljenom adresom prebivališta u Republici Hrvatskoj.
Naime, ako se radi o stranom državljaninu (izvan područja EU) postoji mogućnost da je potrebno dodatno odobrenje za stjecanje prava vlasništva. 
Ako dijete nema prebivalište na području RH gruntovnica će Vas vjerojatno tražiti da imenujete punomoćnika za primanje pismena u RH. 
U oba slučaja je sve i dalje izvedivo, ali uz dodatne radnje.  

Sestra i vi biste mogli podnijeti tužbu protiv oca radi utvrđenja da je kuća bračna stečevina oca u 1/2 dijela i pok. majke u 1/2 dijela, odnosno budući da ste otac, sestra i vi naslijedili majku, tužbu radi utvrđenja prava vlasništva vas i sestre na predmetnoj kući, svake u 1/6 dijela (otac je vlasnik preostalih 4/6 i to 3/6 temeljem njegovog dijela bračne stečevine te 1/6 temeljem nasljeđivanja pok. majke). 
Odgovor dajem pod pretpostavkom da su majka i otac u trenutku smrti majke i dalje bili u braku te da je i otac temeljem toga nasljednik iza majke. 

1) sin ima pravo na nužni dio koji iznosi jednu polovicu vrijednosti onoga što bi dobio kao zakonski nasljednik (da nema oporuke). 
2) pravo na tužbu radi utvrđivanja očinstva ograničeno je strogim zakonskim rokovima. U ovom slučaju, nepriznato dijete ostavitelja može takvu tužbu podnijeti ukoliko je mlađe od 25 godina i to u roku od godinu dana od smrti ostavitelja ili šest mjeseci od pravomoćnosti rješenja o nasljeđivanju (čl. 383. i 386. Obiteljskog zakona)
Tužba se podnosi protiv ostaviteljevih nasljednika. 
3) Nužni dio potomaka i bračnog druga iznosi 1/2 onoga što bi dobili kao zakonski nasljednici, a ostalih nužnih nasljednika (ako ih ima) 1/3 onoga što bi dobili kao nužni nasljednici. Pogledajte odredbe čl. 69.-70. Zakona o nasljeđivanju.
 

1) sin ima pravo na nužni dio koji iznosi jednu polovicu vrijednosti onoga što bi dobio kao zakonski nasljednik (da nema oporuke). 
2) pravo na tužbu radi utvrđivanja očinstva ograničeno je strogim zakonskim rokovima. U ovom slučaju, nepriznato dijete ostavitelja može takvu tužbu podnijeti ukoliko je mlađe od 25 godina i to u roku od godinu dana od smrti ostavitelja ili šest mjeseci od pravomoćnosti rješenja o nasljeđivanju (čl. 383. i 386. Obiteljskog zakona)
Tužba se podnosi protiv ostaviteljevih nasljednika. 
3) Nužni dio potomaka i bračnog druga iznosi 1/2 onoga što bi dobili kao zakonski nasljednici, a ostalih nužnih nasljednika (ako ih ima) 1/3 onoga što bi dobili kao nužni nasljednici. Pogledajte odredbe čl. 69.-70. Zakona o nasljeđivanju.
 

Sestra i vi biste mogli podnijeti tužbu protiv oca radi utvrđenja da je kuća bračna stečevina oca u 1/2 dijela i pok. majke u 1/2 dijela, odnosno budući da ste otac, sestra i vi naslijedili majku, tužbu radi utvrđenja prava vlasništva vas i sestre na predmetnoj kući, svake u 1/6 dijela (otac je vlasnik preostalih 4/6 i to 3/6 temeljem njegovog dijela bračne stečevine te 1/6 temeljem nasljeđivanja pok. majke). 
Odgovor dajem pod pretpostavkom da su majka i otac u trenutku smrti majke i dalje bili u braku te da je i otac temeljem toga nasljednik iza majke. 

1) sastavit ćete darovni ugovor koji ćete potpisati i vi i dijete prije nego dođete u Hrvatsku. Napominjem da u ugovor morate staviti odredbu da obdarenik stupa u posjed nekretnine odmah po sklapanju ugovora, inače bi ugovor trebao biti solemniziran
2) sastavit ćete prijedlog za uknjižbu prava vlasništva temeljem tog istog ugovora koji će vaše dijete potpisati prije nego dođete u Hrvatsku
3) kada dođete u Hrvatsku, vi ćete kao darovatelj kod javnog bilježnika ovjeriti svoj potpis na ugovoru koji ste ranije potpisali i nakon toga predati prijedlog za uknjižbu (koji je obdarenik potpisao prije vašeg dolaska u Hrvatsku) na gruntovnicu. 
Moram napomenuti da je ovo što sam napisao izvedivo na način na koji sam napisao jedino i isključivo ako je dijete hrvatski državljanin s prijavljenom adresom prebivališta u Republici Hrvatskoj.
Naime, ako se radi o stranom državljaninu (izvan područja EU) postoji mogućnost da je potrebno dodatno odobrenje za stjecanje prava vlasništva. 
Ako dijete nema prebivalište na području RH gruntovnica će Vas vjerojatno tražiti da imenujete punomoćnika za primanje pismena u RH. 
U oba slučaja je sve i dalje izvedivo, ali uz dodatne radnje.  

Najvjerojatnije je vaše parkirno mjesto upisano kao pripadak vašeg stana i susjedovo garažno parkirno mjesto kao pripadak njegovog stana još prilikom etažiranja zgrade. 
Dakle, jedini potpuno siguran način da parkirna mjesta ''zamijenite'' jest da se radi ponovno etažiranje cijele zgrade i da se susjedovo parkirno mjesto upiše kao pripadak vašeg stana i vaše kao pripadak njegovog stana, ali to vam je potpuno neisplativo raditi. 
Vi sa susjedom možete potpisati ugovor kojim ćete zamijeniti parkirna mjesta, ali taj ugovor će vezati samo vas i nije trajno rješenje, budući da se takvim ugovorom ne možete niti vi upisati kao vlasnik njegovog parkirnog mjesta niti on kao vlasnik vašeg parkirnog mjesta. 

Najvjerojatnije je vaše parkirno mjesto upisano kao pripadak vašeg stana i susjedovo garažno parkirno mjesto kao pripadak njegovog stana još prilikom etažiranja zgrade. 
Dakle, jedini potpuno siguran način da parkirna mjesta ''zamijenite'' jest da se radi ponovno etažiranje cijele zgrade i da se susjedovo parkirno mjesto upiše kao pripadak vašeg stana i vaše kao pripadak njegovog stana, ali to vam je potpuno neisplativo raditi. 
Vi sa susjedom možete potpisati ugovor kojim ćete zamijeniti parkirna mjesta, ali taj ugovor će vezati samo vas i nije trajno rješenje, budući da se takvim ugovorom ne možete niti vi upisati kao vlasnik njegovog parkirnog mjesta niti on kao vlasnik vašeg parkirnog mjesta. 

1) sastavit ćete darovni ugovor koji ćete potpisati i vi i dijete prije nego dođete u Hrvatsku. Napominjem da u ugovor morate staviti odredbu da obdarenik stupa u posjed nekretnine odmah po sklapanju ugovora, inače bi ugovor trebao biti solemniziran
2) sastavit ćete prijedlog za uknjižbu prava vlasništva temeljem tog istog ugovora koji će vaše dijete potpisati prije nego dođete u Hrvatsku
3) kada dođete u Hrvatsku, vi ćete kao darovatelj kod javnog bilježnika ovjeriti svoj potpis na ugovoru koji ste ranije potpisali i nakon toga predati prijedlog za uknjižbu (koji je obdarenik potpisao prije vašeg dolaska u Hrvatsku) na gruntovnicu. 
Moram napomenuti da je ovo što sam napisao izvedivo na način na koji sam napisao jedino i isključivo ako je dijete hrvatski državljanin s prijavljenom adresom prebivališta u Republici Hrvatskoj.
Naime, ako se radi o stranom državljaninu (izvan područja EU) postoji mogućnost da je potrebno dodatno odobrenje za stjecanje prava vlasništva. 
Ako dijete nema prebivalište na području RH gruntovnica će Vas vjerojatno tražiti da imenujete punomoćnika za primanje pismena u RH. 
U oba slučaja je sve i dalje izvedivo, ali uz dodatne radnje.  

VIP je samo promijenio tvrtku (samo ime) u A1 Hrvatska. Dakle, uopće se ne radi o pravnom sljedništvu, već je to i dalje isto društvo koje se više ne zove VIPnet nego A1 Hrvatska. OIB je isti, sjedište je isto i poslovna adresa je i dalje ista. 
O pravnom sljedništvu u pravilu govorimo kada dolazi do pripajanja, spajanja, odvajanja ili razdvajanja društava, što se ovdje nije dogodilo. Samo je promijenjena tvrtka (odnosno ime). 
Ovrhovoditelj (odnosno, sada tužitelj) je o tome trebao obavijestiti sud, a ako to i nije učinio, može i na sljedećem ročištu. Vas o tome nitko nije trebao službeno obavijestiti, budući da se i dalje radi o istom trgovačkom društvu i sva prava i obveze koje ste imali prema VIPnet-u postoje i dalje prema A1 Hrvatska. 

Radnik ima pravo na12 dana razmjernog godišnjeg odmora - računa se do zadnjeg dana radnog odnosa. 

Ne, dužnik je i dalje dužan plaćati dug. Potraživanje prema dužniku će u stečajnom postupku biti utvrđeno kao imovina (odnosno potraživanje) trgovačkog društva nad kojim je otvoren stečaj.