rubens

Bez ikakve sumnje u ovom tvom slučaju bila bi najbolja varijanta za tebe i za tvog sadašnjeg poslodavca, recimo poštivanje zakona (malo za promjenu). Kada bi i jedan i drugi tako nešto učinili to bi bilo dobro i za jednog i za drugog, u svim smislovima a pogotovo onom financijskom.

Možeš im dostaviti stvano stanje brojila i zatražiti izvanredni obračun i u svakom slučaju maknuti se iz paušalnog plaćanja i preći na plaćanje po stvarnoj potrošnji. Nije da ovo nije blentava situacija, ali kome ne odgovara paušalno plaćanje bez problema može iz njega izići, ili ukoliko je mjesečna rata "prevelika" dostavom potrošenog zaguženje smanjiti dogovorom.

Mjesečna osnovica osiguranja za obračun i uplatu doprinosa za obvezno zdravstveno osiguranje za posljednjih šest mjeseci prije mjeseca u kojem je nastupio slučaj na osnovi kojeg se stječe pravo na naknadu plaće, umanjena za doprinos za mirovinsko osiguranje, porez i prirez. Promjena poslodavca ne smatra se prekidom, no za vrijeme privremene nesposobnosti za rad tako nešto ne možeš izvesti.

Zaposleni roditelj ili samozaposleni roditelj, koji ne ispunjava uvjet staža osiguranja u trajanju od najmanje 12 mjeseci neprekidno, za vrijeme korištenja prava utvrđenih Zakonom ima pravo na naknadu plaće koja iznosi 50% proračunske osnovice. Ovo bi trebalo biti jasno. Ne traži se kao uvjet isplaćena plaća, već staž osiguranja.

Ako zaposlena majka ili samozaposlena majka rodi mrtvo dijete ili ako dijete umre prije nego što je protekao rodiljni ili roditeljski dopust, korisnik tog dopusta ima pravo nastaviti njegovo korištenje još 3 mjeseca nakon mjeseca u kojem je rođeno mrtvo dijete ili nastupila smrt djeteta. U ovoj morbidnoj tematici potrebno je razdvojiti dva slučaja, prvi je gubitak djeteta prije stupanja na rodiljni dopusti ovaj što sam ti gore naveo, za vrijeme korištenja tog prava i to samo zaposlene ili samozaposlene majke. U prvom slučaju majka koristi pravo na nadoknadu plaće za vrijeme bolovanja, u ovom drugom rodiljni dopust i po potrebi dalje bolovanje.

Samo da nadodam oko ovih 100%, uz uvjet da zadovoljiš "prethodni staž" osiguranja, od jedno 12 mjeseci neprekidno......

Nije baš to tako jednostavno. Zakon niti je donijet niti će skoro biti donijet jer se radi o iznimno kompliciranoj materiji koju je gotovo pa nemoguće pravno urediti na način koji bi u konačnici dao rezultat, a uzimajući u obzir da se apriori radi o dobrovoljnom odnosu iz kojeg svaka od strana može istupiti kada se za to stvore zakonom propisani uvjeti (bilo kada). Što se tiče ZOO, on ne sankcionira ništa, dok za nadoknadu štete po istom treba provesti izuzetno složen postupak dokazivanja uzročno posljedične veze. Tak da nemojmo pojednostavljivati stvari i zaključivati da se nešto zna, kad se ništa ne zna.

od 01.01.2009. godine je na snazi zakon prema kojem sada eto ona ostvaruje pravo na naknadu u tom slučaju kojeg opisuješ (vidi detalje u Zakonu). Zakon o rodiljnim i roditeljskim potporama ("Narodne novine", broj 85/08) Zahtjev se podnosi kada za to dođe vrijeme u tvom područnom uredu HZZO, pa se za detalje obrati tamo, za jedno cca 7 mjeseci.

Nemoj ništ kemijati jer ti supruga (žena kak veliš) ima pravo na ono što te zanima i ako je prijavljena u sustavu HZZZ i ako nije. Doduše naknada nije bog zna što, al eto.

Kojim načinom, odnosno ugovorom urediti sadašnji odnos posodavca i radnika moraju odlučiti oni koji će ga potpisati uvažavajući pri tome radnopravnu legislativu kao i u svakom slučaju ovo gore navedeno (zaštita materinstva, njege novorođenog djeteta i njegova podizanja te usklađenja obiteljskog i poslovnog života). Teško mi je ovdje bilo što sugerirati obzirom na to da je ovo vrlo osjetljiva problematika oko koje postoje vrlo oprečna mišljenja, a i ne vjerujem da bi se onaj koji je primarno priznao pravo na naknadu izjasnio koji su to gabariti, odnosno minimilani uvjeti jerbo oni nigdje u nikakvom tekstu zakona koliko je meni poznato nisu zapisani (osim ove općenite formulacije).

Ima malo ovdje u tvom slučaju previše stvari koje bi se mogle dogoditi, a najvjerojatnije ili možda se neće a koje su bitne za utvrđivanje budućeg prava, odnosno visine i trajanja rodiljnog dopusta, tak da lijepo ti sve to probaj zaboraviti i nemoj se opterećivati s tim. Nesporno je to da si trenutno na rodiljnom dopustu drugih 6 mjeseci i da istog nikako ne možeš prekinuti obzirom na to da si privremeno nesposobna za rad, ak sam dobro shvatio opće sve ovo.

Nemaš se zbog čega uvrijeđivati, ja ti samo želim pomoći i uputiti te na pravi put. Sve se da bez problema realizirati, odnosno bez bilo kakvih egzibicija koje u konačnici mogu izuzetno zakomplicirati stanje stvari. Samo slušaj svog doktora i sukladno njegovoj ocjeni tvoja, pa i situacija gore navedene (s kojom si zamijenila problem staža osiguranja odnoso primarno postavljeno pitanje) biti će rješena na zadovoljavajući način, uvažavajući pri tom i primarni radnopravni status.

Pa uglavnom ti logika štima, no ovo o čem pričaš dogodilo se negdje prije 2006 godine kada je još onim starim zakonom bilo ukinuto pravo na oslobođenje od plaćanja doplate svakom sudioniku Domovinskog rata pa i članovima njihovih obitelji (možda čak i ranije). Sadašnja regulativa apsolutno ništa ne mijenja u odnosu na prošli zakon, tak da sve mi je jasno što pričaš, al zašto sada, nakon gotovo 4 godine si se toga dosjetio pitati?

Ovo što si opisao, prema tumačenjima koja imam mjesto je gdje pušenje ne bi bilo dozvoljeno. Čak i neovisno o tumačenju pojedinih odredaba tog zakona i odlukom poslodavca može se zabraniti nešto i šire od zakonom propisanog u svezi glede te problematike.Takvu odluku poslodavac može vrlo lako i obrazložiti i pravdati.....no pitanje je koliko bi to bilo "pametno". Sretno s odvikavanjem.

Narodne novine broj: 85/2008 1. Zakon o rodiljnim i roditeljskim potporama Narodne novine br.: 85 21.07.2008. Korisnik rodiljnih i roditeljskih potpora prema odredbama Zakona je i stranac s odobrenim stalnim boravkom u Republici Hrvatskoj koji ima priznat status osigurane osobe u obveznom zdravstvenom osiguranju. Ukoliko Vaša supruga ostvaruje naknadu, nije jasno u kom smjeru ide pitanje, pa vas upućujem u odredbe gore navedenog zakona i dispozicija koje isti nudi, uz napomenu da je jedan od uvjeta za korištenje određenih prava isti radnopravni status (vidi Zakon)

Čitam ove bedastoće i suzdržavam se već jedno par dana, no eto više to ne mogu činiti pa ću ti odgovoriti slijedeće: sa tromjesečnim radnim stažom možeš si otvarati i zatvarati što god želiš, no to apsolutno nikakvog efekta neće imati na visinu kasnijih isplata po osnovi rodiljne naknade, odnosno roditeljske potpore, zapravo i sama visina nadoknade plaće za vrijeme bolovanja je vrlo upitna, naime za određene isplate propisani su uvjeti koje opisom iz gornjeg posta ne zadovoljavaš Nadalje, žene, majke i nemojte si same naštimavati ništa i otvarati i zatvarati i pritvarati jer za tako nešto niste ni nadležne ni to ne možete činiti (netko drugi prema medicinskoj indikaciji to radi) Imamo zakon koji je sada vrlo liberalan, ima bezbroj mogućnosti za ostvarivanja prava, pa nema nikakve potrebe za ovakvim pokušajima izigravanja samih sebe i svojih obitelji. Sukladno svom radnopravnom statusu koji nije sporan biti će uređen kasniji odnos i pripadajuća naknada i to je to.

Ne radi se o nikakvoj povredi prava koja su utuživa. Naprotiv radi se o zakonom propisanoj regulativi, uvjetima koje očito ne zadovoljavaš.

Ugovor na određeno trebao bi biti vremenski određen, sa jasnim početkom i završetkom, no praksa je takva da se ponekad kraj takvog ugovora ne određuje datumom, već nećim drugim (događajem), recimo "do povratka s rodiljnog", "zbog potrebe gradilišta do okončanja projekta" i slično. Moje je mišljenje da je tako nešto vrlo diskutabilno u svezi glede zakonitosti, no činjenica je da je takva praksa sve češća i da ima i određenih prednosti jer je ponekad teško unaprijed predvidjeti kraj nekog događaja, pa tako i u uzročno posljedičnoj vezi kraja potrebe za obavljanjem nečijeg rada.

Po toj dijagnozi možeš biti na bolovanju tako dugo dok ti mirovinsko ne izvještači invalidnost. Kad se to dogodi ideš u mirovinu i tada nisi više na bolovanju. Najjednostavnije što sam mogao.

Ne rješenje, već nalaz ocjena i mišljenje o utvrđenoj invalidnosti, odnosno profesionalnoj nesposobnosti za rad dovoljan je razlog da više ne ostvaruješ nadoknadu plaće (bolovanje) već mirovinu, ili nadoknadu plaće preko mirovinskog (manje vjerojatno)- to će pribaviti taj vještak. U biti radi se o tome što u slučaju kada je utvrđena invalidnost prema bilo kojoj osnovi više ne bi trebalo biti ni radnog odnosa ni bolovanja, što je ili bi trebalo biti logično. Razlika između prijašnjeg i sadašnjeg zakonskog rješenja je ta što se prije za zakljkučivanje bolovanja u HZZO čekalo i po nekoliko godina pravomoćno rješenje HZMO što sada više nije slučaj.

Zakon o obveznom zdravstvenom osiguranju Narodne novine br.: 150 22.12.2008. Osiguranik za vrijeme bolovanja iz članka 26. točke 1. do 6. i 9. ovoga Zakona ima pravo na naknadu plaće na teret sredstava obveznoga zdravstvenog osiguranja, odnosno državnog proračuna dok izabrani doktor medicine primarne zdravstvene zaštite, odnosno nadležno liječničko povjerenstvo Zavoda ne utvrde da je sposoban za rad ili dok nije ocjenom nadležnog tijela vještačenja mirovinskog osiguranja kod osiguranika utvrđena invalidnost zbog opće nesposobnosti za rad ili profesionalne nesposobnosti za rad. Kada je prema ocjeni izabranog doktora, a nakon provedenog liječenja i medicinske rehabilitacije zdravstveno stanje osiguranika takvo da se daljnjim liječenjem ne može poboljšati te je kod osiguranika nastupila trajna nesposobnost za rad, kao i u slučaju kada bolovanje traje neprekidno 6 mjeseci zbog iste bolesti, izabrani doktor medicine primarne zdravstvene zaštite obvezan je obraditi osiguranika za upućivanje na ocjenu radne sposobnosti i invalidnosti, te sa svom propisanom dokumentacijom uputiti osiguranika nadležnom tijelu vještačenja mirovinskog osiguranja koje je obvezno donijeti ocjenu radne sposobnosti i invalidnosti najkasnije u roku od 30 dana od dana zaprimanja prijedloga izabranog doktora medicine primarne zdravstvene zaštite i o istome obavijestiti izabranog doktora medicine primarne zdravstvene zaštite i nadležni područni ured Zavoda u roku od 8 dana od dana donošenja nalaza, mišljenja i ocjene. Nadležno tijelo vještačenja mirovinskog osiguranja u nalazu, mišljenju i ocjeni koje donosi prema prijedlogu izabranog doktora iz stavka 2. ovoga članka obvezno utvrđuje samo da invalidnost kod osiguranika ne postoji ili da je kod osiguranika nastupila opća, odnosno profesionalna nesposobnost za rad. Nadležno tijelo vještačenja, kad utvrdi da je kod osiguranika nastupila profesionalna nesposobnost za rad, obvezno je u nalazu, mišljenju i ocjeni navesti poslove i radne zadatke koje osiguranik s obzirom na preostalu radnu sposobnost može obavljati, odnosno koje poslove i radne zadatke ne može obavljati. Ako nadležno tijelo vještačenja ne donese nalaz, mišljenje i ocjenu i ne izvijesti izabranog doktora medicine primarne zdravstvene zaštite i nadležni područni ured Zavoda u rokovima iz stavka 2. ovoga članka osiguranik od prvoga idućeg dana nakon isteka roka od 30 dana iz stavka 2. ovoga članka ostvaruje naknadu plaće kod Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje na teret sredstava toga Zavoda. Obrada osiguranika za upućivanje na ocjenu radne sposobnosti i invalidnosti tereti sredstva Zavoda samo u slučajevima kada je izabrani doktor medicine primarne zdravstvene zaštite uputio osiguranika u skladu sa stavkom 2. ovoga članka, odnosno po prijedlogu liječničkog povjerenstva Zavoda. Osiguranik iz članka 6. stavka 1. točke 6. i 8. ovoga Zakona, kod kojeg je nalazom, mišljenjem i ocjenom nadležnog tijela vještačenja mirovinskog osiguranja utvrđena invalidnost zbog profesionalne nesposobnosti za rad nema pravo na naknadu plaće na teret sredstava obveznog zdravstvenog osiguranja za vrijeme bolovanja.

Vidi: Zakon o rodiljnim i roditeljskim potporama 85/2008, čl. 16.

1) prijaviti se u HZZO kao nezaposlena osoba (rok je 30 dana od dana prestanka radnog odnosa) 2) prijaviti se u evidenciju HZZZ 3) podnijeti zahtjev za ostvarivanje prava po isteku radnog odnosa na nadoknadu plaće za vrijeme bolovanja do 28 dana od dana očekivanog poroda (prilikom prijave kod HZZO) 4) podnijeti pismeni zahtjev za roditeljsku poštedu od rada kod HZZO (ilitiga rodiljni za nezaposlene osobe) te po toj osnovi ostvariti to pravo (1663,00 kn) 5) po pravomoćnom rješavanju pitanja prestanka radnog odnosa postupiti prema sudskoj odluci te tražiti i od poslodavca i od HZZO da isplate ono na što bi sukladno toj odluci imala pravo i ta se sukladno tome i ponovno uredi tvoj status (povrat u prijašnje stanje)

Ovo što navodi ovaj kojeg spominješ ti se odnosi na direktnu primjenu čl. 16. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju (ne dopunskog), gdje veli da Osiguranim osobama Zavoda u ostvarivanju prava na zdravstvenu zaštitu iz obveznoga zdravstvenog osiguranja iz članka 15. ovoga Zakona Zavod osigurava plaćanje zdravstvenih usluga u cijelosti za: 6. bolničku zdravstvenu zaštitu za kronične psihijatrijske bolesnike, no obzirom da ga nitko nije razumio što je on to rekao (pa ni on sam sebe) sad ispada da bi takvi bolesnici bili oslobođeni od sudjelovanja počevši od primarne do bolničke, ukoliko koriste zdravstvenu zaštitu pa toj dijagnozi PTSP (što btw u zakonu ne piše). Ovo s 30 % invaliditeta ide, no samo ukoliko imaš rješenje HRVI, ..........

Čini mi se da se radi u većini slučajeva o "pokvarenim telefonima", nije moguće iz tehničkih razloga ako zbog ničeg drugog izvesti nešto čega nema.