Borbena7

A na temelju čega ovi vrše ovo potraživanje, kakve dokaze u prilog svojim tražbinama navode i prilažu?

Očito ste ispunili neki od uvjeta da bi Vaši podaci bili dostavljni u DOR sustav. Kriteriji za dostavu podataka u DOR sustav su: 1. da je iznos dospjelog duga je 750,00 kn ili više i kašnjenje ispunjenja novčane obveze je 61 dan ili više i 2. klijent ne ispunjava svoje dospjele obveze u roku ili novčana obveza je otkazana zbog neplaćanja dospjelih obveza ili novčana obveza je utužena ili novčana obveza je naplaćena od osiguranja (regres od osiguranja) ili novčana obveza je prodana (prodaja potraživanja). Ukoliko je tako, Vaši podaci se iz DOR sustavu brišu nakon 4. godine.

Spis je u kalendaru do pravomoćnosti rješenja, a potom se arhivira na zakonom propisano razdoblje.

Ovo što navodite nije točno. Naime, poslodavac je dužan radniku isplatiti plaću i to najkasnije do 15.-og dana u mjesecu za prethodni mjesec, ako kolektivnim ugovorom ili ugovorom o radu nije drukčije određeno. Međutim, ako je ovo razdoblje isplate plaće tim aktima uređeno drugačije i to na način da je nepovoljnije od roka za isplatu koji je propisan Zakonom o radu, tada se na radnika primjenjuje povoljnije pravo, a to u praksi znači da je posljednji dan za isplatu plaće 15.-og dana u mjesecu za prethodni mjesec. Tako da je tu Vaš poslodavac u prekršaju, a prijaviti ga možete inspekciji rada.

Ukoliko kao radnik ne prihvatite ponuđene uvjete, tada vam poslodavac mora otkazati ugovor o radu, a sad je pitanje kako bi to poslodavaca obrazložio tj. na koje zakonske razloge bi se pozvao i o tome ovise Vaša daljnja prava.

Prvo pitanje je, da li se Vi uistinu želite rastaviti. Ukoliko je tako, onda se pristupa rješavanju imovinskih pitanja. Ovdje je uvijek najbolji dogovor tj. sporazum, a ukoliko nema mogućnosti za isti, tada se upušta u sudsko rješavanje spora koje može potrajati i dodatno narušiti financijsku situaciju oba bivša partnera.

Evo odgovor sam Vam već bila navela. Znači, provjerite pri MUP-u (imate pravo na ovu informaciju s obzirom da imate opravdani pravni interes tj. tužbu) gdje dijete ima prijavljeno prebivalište, te tamo podnosite tužbu.

Ukoliko želite okončati suradnju sa ovim najmoprimcem, proučite malo Zakon o najmu stanova ( https://www.zakon.hr/z/168/Zakon-o-najmu-stanova ), a posebno obratite pozornost na čl. 19. i 20. koji navode razloge za raskid ugovora o najmu i tu tražite svoju priliku.

Provjerite još jednom koja je točno isprava na naplati preko Fine i što se točno s njom namiruje, a onda usporedite sa ovršnom ispravom koja je na prisilnoj naplati kod poslodavca. Ovo navodim, jer se isti dug ne bi trebao naplaćivati istovremeno preko dva predmeta ovrhe (Fine i plaće), a ako je različiti dug u pitanju tada je ovo ispravno, jer ovrhovoditelj bira predmet ovrhe temeljem kojega će pokušati prisilnu naplatu.

Fina postupa isključivo po toj ovršnoj ispravi koja joj je zajedno sa zahtjevom ovrhovoditelja dostavljena na prisilnu naplatu. Ove dokumente Vam je Fina također trebala dostaviti i iz njih treba biti jasno koji se točno iznos traži i na ime čega. A ovaj iznos koji je Fina namirila u svoju korist je iznos koji se plaća kao naknada za provedbu tj. usluge Fine i to je u skladu sa propisima.

Zar Vam banka nije smanjila taj iznos minusa koji je ovršila ili ste sada u minusu i za daj novi dopušteni iznos?

Samo pričekajte da Fina dovrši posao. Banka Vam ne može ništa, jer je Fina ta koja provodi ovrhu na novčanim sredstvima, a oni u cijelosti poštuju dopune Zakona. Svatko ima pravo tužiti, pa tako i banka, ali to se u konkretnom slučaju Vas ne tiče, jer svoje tužbene zahtjeve trebaju dokazati, a do tada vrijedi ovo što je na snazi.

Poslodavac bi trebao dio plaće koji je izuzet od ovrhe uplatiti Vam na zaštićeni račun, a zaplijenjeni dio uplaćivati ovrhovoditelju na njegov račun temeljem te ovrhe koja se provodi na plaći, a ako ima preostalog dijela plaće nakon ovih uplata, tada se taj dio uplaćuje na blokirani račun, a s kojega Fina namiruje ovrhovoditelja za ovrhu koju ona provodi na novčanim sredstvima. Ovo bi vrijedilo, ako nije u pitanju ista ovršna isprava koja je na naplati kod poslodavca i kod Fine. Ukoliko je ovrhovoditelj istu ovršnu ispravu dostavio Fini i poslodavcu, tad bi sudskim putem trebali tražiti proglašenje te ovrhe na Fini nedopuštenom, jer se ista namiruje preko plaće i nisu bili ispunjeni uvjeti za promjenu predmeta i sredstva ovrhe.

Fina u roku od deset (10) dana mora poslati bankama ovršenika nalog za deblokadu računa.

Odakle bi ih isknjižili? Iz Očevidnika Fine?

Evo pogledajte link za sličnu temu

Po ovome što navodite nema osnove za osporavanje ugovora o darovanju. Jednostavno majka raspolaže sa svojom imovinom onako kako ona želi. Imate li nekakve konkretne razloge koji bi bili po Vašem mišljenju osnova za ovo osporavanje?

Ukoliko Vam isporuče taj proizvod tada se na Vas odnos isključivo ona cijena koja je vrijedila u trenutku sklapanja pravnog posla tj. cijena koja je ispostavljena na računu. Tako da nema razloga da ponovno naručujete taj isti proizvod i to po znatno većoj cijeni.

Što bi Vam ovo značilo?

E, pazite. Prvo ste naveli da je poslodavac samo dobio obavijest prijašnjeg ovrhovoditelja (znači običan dopis), a sada navodite da je dobio obavijest prijašnjeg ovrhovoditelja koji je naveden u Izjavi o suglasnosti?

Ove posljednje dopune Zakona ne odnose se na postupanje poslodavca.

Do prijenosa tražbine može doći ustupom tražbine. Navedeni prijenos tražbine ili obveze dokazuje se sukladno odredbi čl. 32 st. 1. OZ, javnom ili ovjerovljenom privatnom ispravom (npr. ugovorom o ustupu tražbine na kojem su potpisi ugovornih strana ovjereni od strane javnog bilježnika). Dakle, unatoč tome što je ugovor o ustupu tražbine neformalan ugovor, načelo strogog formalnog legaliteta u ovršnom postupku ga čini formalnim obzirom na formalno dokazno pravilo iz odredbe čl. 32 st. 1. OZ o dokazivanju prijenosa tražbine. Također, nedostavljanjem ugovora o prijenosu tražbine poslodavac nije u mogućnosti provjeriti, ima li navedeni ugovor na koji se ovrhovoditelj poziva odgovarajući oblik propisan odredbom čl. 32 st. 1. OZ tj. je li javna ili ovjerovljena privatna isprava. Tako da zapravo ovrhovoditelj nije dokazao da je došlo do promjene na strani vjerovnika u obveznom odnosu tj. da je ustupom tražbine ista prešla s osobe koja je u ovršnoj ispravi naznačena kao vjerovnik na njega. Također, ne postoji sud u RH koji bi samo temeljem ovakve obavijesti prihvatio provedbu ovrhe, pa tako da uistinu nema razloga da to rade poslodavci i da taj rizik preuzimaju na sebe bez stvarnih dokaza.

Upit nije posve jasan. Kakve ovrhe imate tj. da li osim ove ovrhe na novčanim sredstvima koje provodi Fina i na koje se odnosi ova dopuna Zakona o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima, imate i ovrhu na plaći koju provodi poslodavac ili?

Koja je ovrha prije pokrenuta tj. kada su točno dostavljene Fini i poslodavcu? I što je od dokumentacije poslodavac zaprimio?

Odgovor ste već dobili. Poslodavac treba poslati pismeno ovrhovoditelju i to preporučeno i sa povratnicom, te zatražiti njegovo hitno očitovanje u smislu zašto odbija primitak uplata po ovršnoj ispravi? Može biti ovršen i poslodavac za ovaj Vaš dug, jer nije postupio po dostavljenoj ovršnoj ispravi. I zato on treba tražiti očitovanje ovrhovoditelja. Provjerite ovo s poslodavcem. Je li ovdje u pitanju ovrha na novčanim sredstvima koju provodi Fina ili ovrha na plaći koju provodi poslodavac.