Grabarić Imbra

Može, zbog  osiromašenja darovatelja (čl. 493. ZOO) i zbog nezahvalnosti obdarenika (čl. 494. ZOO).

Zanimljivo komplicirana situacija. Bilo bi najjednostavnije kada bi supruga zatražila i dobila od prodavateljice ovjerenu presliku tabularne. Naime, kod tužbe za uknjižbe prava vlasništva u ZK stečenog temeljem pravnog posla kojim bi se od prodavateljice zahtjevalo izdavanje tabularne u određenom roku ili bi je zamijenila presuda, suprug kao tuženik nema što tražiti jer se ista podnosi protiv upisanog vlasnika. Ista će je pobijati i dokazati time da ju je već izdala.
Eventualno bi tu moguće prošla vlasnička tužba predmnijevanog vlasnika radi predaje u posjed stvari protiv bivšeg, dakle onoga tko u postupku dokaže pravni temelj i istinit način svog stjecanja stvari protiv osobe koja stvar posjeduje ez pravnog temelja ili na slabijem pravnom temelju.

Uknjižiti se moraju svaki pola jer je kuća bračna stečevina.

Što se tiče prijave, osoba bez adrese se može prijaviti u svom centru za socijalnu skrb, tako da to više nije problem.

Tako je. 

Nije.
Može, ali samo ako stvarno negdje drugdje prebiva.
Roditelj bi na MUP-a dao lažnu izjavu da dijete više ne prebiva na njegovoj adresi.
Da, svakako.

Tako je, s tim da ovu obvezu ima i po čl. 53. Zakona o sprječavanju pranja novca i financiranju terorizma.

Uvjeti prikupljanja podataka, te slanja istih Uredu su propisani Zakonom o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma. Banke sa svojim internim aktima detaljno uređuju pitanja npr. kada se mora najaviti podizanje novaca, koliko dana se čeka odobrenje, koliki se iznos može podići u jednom danu itd.
 

Agenciji za sprečavanje pranja novca i financiranje terorizma.

Rade. Sve ovisi o općim uvjetima poslovanja banke, ali svakako se moraš najaviti i ispuniti dokumentaciju da bi došao do svojih sredstava. Ponekad je potrebno čekati nekoliko dana, a znam slučajeve gdje je bilo potrebno dolaziti par dana za redom po točno određeni iznos. Za dokumentaciju pretpostavljam da je dio njihove arhive, bar dok netko službeno ne zatraži uvid u istu.

U pravilu se ovo rješenje izdaje zasebno i naknadno.

Ako bude potrebno dobit ćete rješenje o pristojbi u kojemu će Vam biti ostavljen rok od 8. dana za uplatu navedenog iznosa, te kasnije trebate dokaza o istom dostaviti sudu pozivom na poslovni broj spisa.

O kakvom se prijedlogu radi?

Ako je u roku podnesena, napisana, odnosno posla mailom, mišljenja sam ukoliko bi došlo do upravnog spora, da bi Upravni sud vratio postupak na ponovno rješavanje, vođen svim načelima Zakona o općem upravnom postupku te uvjetima za predaju podnesaka.  

U ZK.

Nije to elaborat nego jednostavna skica onoga što ste se dogovorili a koja bi, ako bi je izradio geodet, vjerovatno bila razumljivija onima koji odlučuju o tome i ne bi dala povoda da se prijedlog odbije kao nepotpun ili nerazumljiv.

Da, Trgovački Sud

Svakako, po mogućnosti na izvatku iz kat. plana onako kako je određeno ugovorom.

Upisuje se u ZK uložak na način npr. Na temelju Ugovora o osnivanju prava služnosti od xx.xx.xxxx, br. ov.1223 na nekretnini vlasnika XY uknjižuje se pravo stvarne služnosti na kat.čestici 1234 upisane u A, prolaza širine 1 m, duljine 12 m u smjeru kat.čest. 234 upisane u zk.ul.br.23 do kat.čest. 244 upisane u zk.ul.br 34, k.o iste, u korist......

Da li je nasljednik najmodavca postupio po čl. 19. st. 2. Zakona o najmu stanova ?

Temeljem Zakona o nasljeđivanju Vrhovni sud je donio svoje stajalište u odluci, "Nasljednici svoja prava mogu ostvariti odmah nakon smrti ostavitelja, a nisu dužni čekati donošenje rješenja o nasljeđivanju" VS RH, Rev-615/98 od 16.01.2002.
Dakle, zaštitu bi imali u eventualnom dokazu da je sve uredno plaćeno.

Eh da...
S ovime mu mogu eventualno zakomplicirati život što se tiče porezne, no to nema utjecja na sam ugovor i njegove odredbe.

Hvala!
Riješio sam na sličan način. Novim rješenjem zamijenio ono staro, koje je izdano za pogrešnu stranku. Za ukidanje nemam po ZUP-u neke osnove baš. Mislim, nije ni ovo baš najpreciznije, ali mi se čini ispravno u ovoj situaciji. Jer stranka je uredno podnijela žalbu. Proveden je ponovni postupak (ali nije otvaran novi predmet, to sam, sad mi se čini, pogriješio, možda sam trebao naći način da otvorim novi predmet, bilo bi još bolje). U tom novom postupku utvrđeno je da maloljetna kćer, ima traženo pravo. Odobrio sam joj od dana podnošenja žalbe, jer tada je zapravo podnesen u potpunosti uredan zahtjev. Također, postupci utvrđenja prava su takvi da se na isti način utvrđuju za bilo koju od ove dvije podnositeljice (one i ostvaruju prava pod istim uvjetima) tako da i to ide u prilog ovakvom raspletu, a isto tako ne postoji treća strana kojoj bi bila povrijeđena prava.
Inače, banalan primjer kako se radi nepažnje može sve zakomplicirati. Stranka je u ispostavi predala zahtjev koji je proslijeđen na rješavanje u sjedište. Stranka je neuka i pogrešno ga je podnijela u svoje ime. Ja sam bi rješavatelj. Stranku sam zvao više puta na telefon, nije se javila. Na zaključak nije odgovorila. Javila se tek sa žalbom. Pao mi mrak na oči 😄  

Ja bih napravila ovako: u povodu žalbe ukinuti rješenje o odbačaju i vratiti na ponovni postupak. U ponovnom postupku tražiti temeljem čl. 73. ZOUP-a da se ispravi ili dopuni zahtjev na način da se točno naznači podnositelj (kćer je maloljetna?) i ako se tako napravi, usvojiti zahtjev.

Ako dobro razumijem vaše pitanje, mislite na tužbu za uzdržavanje kada postoji brak a bračni i obiteljski su odnosi dovoljno skladni da postoji bračna zajednica. Postojanje skladnih odnosa i utvrđivanje tužbom prava i dužnosti je malo kontradiktorno no gledajući striktno zakonske odredbe, bračni drugovi su već istim dužni se uzajamno pomagati i uzdržavati. Kada isto solidarno i dobrovoljno izostane mišljenja sam da nema zapreke da se isto utvrđuje tužbom, napose u pogledu članka koji ste citirali gdje još uvijek nije utvrđen prestanak braka ili bračne zajednice.
Za naglasiti je svakako, da će se odluka suda temeljiti na ispunjenju uvjeta iz čl. 295.