Grabarić Imbra

1. nema, jer to nije bila izvanbračna zajednica. Izvanbračna zajednica je životna zajednica neudane žene i neoženjenog muškarca.
2. po mom mišljenju, nažalost ne, jer čak i odluka o poništaju braka proizvodi pravne učinke tek od svog donošenja, ne retroaktivno, a i obrazloženje nema težinu, jer je bez obzira na nedostupnost mogla podnijeti tužbu za razvod te bi se dostava izvršavala putem oglasne ploče.

Mislim da bi bilo bolje ukinuti cijelo rješenje, jer se postupak ponavlja.

Podneskom ukažite na pogrešku, a šaljite ga na adresu na koju se inače šalje žalba.

Po meni, ne, jer se ne radi o očitoj grešci ili omašci u pisanju ili računanju.

Promijenite po službenoj dužnosti, doneseno je neizvršivo rješenje.

Stvarno zanimljivo pitanje zbog čega je i meni trebalo malo više konzultacija, no ni tu mišljenja nisu jednoznačna. Dakle da, stranka bi i u rješenju kojim se obustavlja postupak u povodu odustajanja od žalbe imalo pravo na pravni lijek-žalbu drugostupanjskom tijelu. Međutim nakon svega, mišljenja sam da bi u toj žalbi na rješenje o obustavi postupka ako stranka opet ne plati pristojbu imalo se osnova za čl.19 jer je tijelo koje je bilo nadležno postupiti po zahtjevu, u tome dijelu koji se tiče pristojbe postupilo tj., pozvalo je stranku da u određenom roku uplati pristojbu.

Može, jedno je od drugog neovisno, dosta ljudi misli da se mora prvo utvrditi da je počinjeno kazneno djelo da bi mogli ići u naknadu štete zbog počinjenog kaznenog djela, ali to u sebi nosi određenu vrstu rizika.
Prvo, pitanje zastare - ako je osuđen, to je u redu, tada se zastarni rok produljuje za vrijeme apsolutne zastare za kazneno djelo. No ako su oslobođeni (a i dalje postoji povreda prava osobnosti s obzirom da je kaznena odgovornost uža od građanske), a istekao je rok od 5 godina za naknadu štete, istu više nije moguće potraživati.
Osim toga, u građanskom postupku se ne utvrđuje da je nešto kazneno djelo, već da je radnja tuženika, bila ona protupravna ili ne, bila u uzročnoj vezi sa štetom koja je nastala tužitelju. Primjerice, može se dogoditi da je za uvredu protekao rok od 3 mjeseca za podnošenje privatne tužbe, ali je svejedno moguće tražiti naknadu štete zbog povrede prava osobnosti na čast i ugled, pa će se onda u građanskom postupku utvrđivati je li to bila uvreda ili nije bila. Ili bilo koji drugi razlog zbog kojega kazneni progon nije moguć.
Nadalje, čak i kad u kaznenom postupku potražujete naknadu štete kroz imovinsko-pravni zahtjev, u 80% slučajeva ste i dalje upućeni u parnicu radi ostvarenja svog prava, tako da...
Imati pravomoćnu kaznenu presudu pomaže, ali nije potrebno, kao što kaže i citirani članak o prethodnom pitanju.

S naglaskom na odbaciti, što nije isto kao i obustaviti a što će biti jasnije na kraju.
 
Zakon kaže "smatra se", dakle tretirati će kao da je stranka odustala od žalbe. Pa shodno tome
primjeniti iznad navedeno je samo u slučaju ako nadležno tijelo postupi po zahtjevu, u svakom drugom slučaju će primjeniti čl.106 st.4 Zakona o općem upravnom postupku, pa tako i u ovom slučaju.
Dakle, smatra se da je pristojbeni obveznik odustao od zahtjeva ako ne plati pristojbu ni nakon poziva iz čl.18 st.2 Zakona o upravnim pristojbama a dio o žalbi iz Zakona o općem upravnom postupku tada propisuje da kada stranka odustane od žalbe, postupak u povodu žalbe obustavit će se rješenjem.

Zašto čekati sa podnošenjem tužbe radi utvrđenja bračne stečevine, te u tom sudskom postupku zatražiti i donošenje privremene mjere zabrane otuđenja nekretnine. Sud privremenu mjeru rješava hitno, a ova parnica traje.
 

Hvala!

Ako su ispunjene pretpostavke za pokretanje postupka, tada ne možete rješenjem odbaciti zahtjev, već se morate upustiti u postupak. Vam je jasno, ali stranci nije, tako da joj u tom slučaju morate odbiti zahtjev.

Ispravno bi bilo postupanje pod točkom 1. 

Prema odredbi članka 12. st. 1.Zakona o parničnom postupku, kad odluka suda ovisi o prethodnom rješenju pitanja postoji li neko pravo ili pravni odnos, a o tom pitanju još nije donio odluku sud ili drugo nadležno tijelo (prethodno pitanje), sud može sam riješiti to pitanje, ako posebnim propisima nije drukčije određeno . Prema stavku 3. istog članka, u parničnom postupku sud je glede postojanja kaznenog djela i kaznene odgovornosti vezan uz pravomoćnu presudu kaznenog suda kojom se optuženik oglašava krivim.
Prema odredbi članka 213. st. 2. Zakona o parničnom postupku, sud može odrediti prekid postupka ako odluka o tužbenom zahtjevu ovisi o tome je li učinjen trgovački prijestup ili je učinjeno kazneno djelo za koje se goni po službenoj dužnost, tko je učinilac i je li on odgovoran.
Dakle, ako odluka o tužbenom zahtjevu ovisi o rješavanju kaznenog postupka protiv tuženog , sud prekida postupak u toj pravnoj stvari do pravomoćnog okončanja kaznenog postupka ili kad utvrdi da više ne postoje razlozi da se čeka na završetak toga postupka na temelju odredaba članka 213. st. 2. i 215. st. 3. Zakona o parničnom postupku. 

Onaj tko ih koristi, kod vas zajednički obadvije.

Zanimljivo pitanje poradi danih prava služnosti. Naime, prema pravu plodouživanja, plodouživatelj snosi sve troškove za uporabu i iskorištavanje poslužne stvari bez obzira na to koliki je prihod ostvaren od takove služnosti. No prema pravu služnosti uporabe i stanovanja, sve koristi koje se mogu crpsti iz stvari bez smetanja uporabovnika pripadaju vlasniku, pa je vlasnik dužan snositi sve redovite i izvanredne troškove i terete poslužne stvari, te je o svome trošku održavati u dobru stanju. Ako troškovi i tereti nadilaze korist koja preostaje vlasniku, mora ovlaštenik snositi taj višak, osim ako se odrekne svojega prava uporabe.

Pod uvjetom da osobna služnost prestane, a to znači da se majka valjano odrekne služnosti. 
 
 
Situacija u kojoj vlasnik i ovlaštenik služnosti drže nekretninu u zakonitom suposjedu, glede čega sam mišljenja da ni majka ne može istjerati kčer sve dok ista trpi izvršavanje sadržaja služnosti. 

Prijetilo se putem telefona, poruke, maila? U tom slučaju, smatram da je kazneno djelo počinjeno kako u državi u kojoj su riječi izgovorene/napisane, tako i u državi u kojoj ih je adresat tih riječi čuo/pročitao. Osobno bih to prijavio DORH-u/policiji, pa neka se napravi obrada, a ovisno o ishodu, i postupak, bilo u RH bilo ovoj drugoj državi ukoliko RH ima sklopljen sporazum s njome u tom smislu.

Osnov se crpi iz odredaba čl. 26 ZoPNPN
 
Zahtjev za povrat plaćenog poreza je u tom slučaju osnovan ( čl. 28 ZoPNPN) 

Može.

Vjerujem da će se nastaviti pod istim poslovnim brojem spisa.

Tako je.

Ja bih rekao da se može ukoliko je podneskom zadovoljen propisani sadržaj koji bi isti trebao imati, u ovom slučaju iz čl. 108 Zakona o općem upravnom postupku, dakle stranka treba navesti rješenje koje pobija, naziv javnopravnog tijela koje je rješenje donijelo i zbog čega je nezadovoljna rješenjem. Nadalje, kada se iznose nove činjenice i novi dokazi, stranka je dužna obrazložiti zašto te činjenice i dokaze nije iznijela tijekom prvostupanjskog postupka.
Što se tiče pristojbe, čl. 113. i 114. ZUP-a propisane su ovlasti i postupanje prvostupanjskog i drugostupanjskog tijela u povodu žalbe. Oba tijela dužna su utvrditi je li žalba pravodobna, dopuštena i izjavljena od ovlaštene osobe. Među ovim razlozima ne navodi se nepotpunost žalbe u smislu nedostatka upravne pristojbe pa u skladu s tim ni prvostupanjsko niti drugostupanjsko tijelo ne može žalbu odbaciti zbog tog razloga.

Člankom 18. Zakona o upravnim pristojbama propisano je da se po podnescima za koje nije plaćena pristojba u propisanom roku, ili nije plaćena u dostatnom iznosu, osim ako se ne radi o aktima koji su doneseni po službenoj dužnosti, neće postupati dok pristojbeni obveznik ne dostavi dokaz o plaćenoj pristojbi. Ako je podnesak ili drugo pismeno za koje nije plaćena pristojba, ili nije plaćena u dostatnom iznosu, dostavljeno poštom ili elektroničkim putem, tijelo nadležno za odlučivanje po zahtjevu zaključkom će pozvati pristojbenog obveznika da u roku od 15 dana od dana njegova primitka plati redovnu pristojbu i pristojbu za opomenu. Ako pristojbeni obveznik uplati pristojbu iz stavka 2. ovoga članka, smatra se da je pristojba uredno plaćena od trenutka podnošenja podneska.
Ako pristojbeni obveznik ne plati propisanu pristojbu za podnesak iz stavka 2. ovoga članka, smatra se da je pristojbeni obveznik odustao od zahtjeva.
Iznimno od odredbe članka 18. ovoga Zakona, ako nadležno tijelo postupi po zahtjevu pristojbenog obveznika, a pristojba nije naplaćena, ona će se naplatiti od pristojbenog obveznika prisilno, prema odredbama zakona kojim se uređuje opći porezni postupak kako je propisano člankom 19. Zakona o upravnim pristojbama

Mišljenja sam da nećete moći oboje dobiti propusnicu tj. da je tumačenje nadležnih u skladu sa važećom Odlukom.

Pozovite je na dopunu žalbe. Pogledajte kako je to regulirano u čl. 351. Zakona o parničnom postupku.

Slažem se sa mišljenjem G-mana.