Jump to content

Kazneno djelo - prijetnja


ledena_kisa

Preporučene objave

Ako muže tumačenje odredaba kaznenog zakona, pošto i nije najjasnije opisano, a i praksa ne nudi točno jasne odgovore.

 

Dakle, jednostavno me zanima koja se djela računaju pod stavak 1., a koja djela pod ostale stavke, konkretno razlika između stavka 2. i 3. mi je jasna, temeljno što me zanima koje su to prijetnje koje se progone po privatnoj tužbi  ( primjer ), a koja po službenoj dužnosti? Koji su ključni elementi pri razlikovanju te dvije vrste prijetnje?
Zašto pitam, puno puta sam u presudama prekršajnih sudova viđao da su za prijetnje počinitelji prekršajno prijavljeni.

Primjer; u alkoholiziranom stanju vikao i lupao po vratima "ubit ću vas, otvarajte", remetio javni red u kafiću, tukao se i vikao "ubit ću vas, gotovi ste, ne znate sa kim imate posla" i takvi slični primjeri da sad ne izmišljam, čisto da vam je jasno o čemu pričam.
Dakle, takva djela su procesuirana kao prekršajna, zaključio sam većinom ako ih izvode osobe koje su alkoholizirane, koje viču svašta, je li to možda taj element razlike?
Dok kod klasičnih prijetnji koje se gone po službenoj dužnosti se najčešće susrećem sa primjerima gdje su osobe svjesno prijetile, uživo, gestama, oružijem, sms porukama, e-mailovima, internet komentarima i tako dalje...Postoje li neke smjernice koje razlikuju prijetnju kao "prekršaj", prijetnju po stavku 1. i po stavku 3. u svezi sa stavkom 2., odnosno prijetnje iz stavka 2. i 3.

 

Hvala na primjerima.

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Pronašao sam u nekim primjerima kako sama prijetnja izrečena u afektu ima jednokratni karakter i najčešće se ne procesuira po službenoj dužnosti. Dakle, je li i ta razlika moguća pri stvaranju razlike između prijetnje po službenoj dužnosti i po privatnoj tužbi? Pa kako se rijetko tko odlučuje za privatne tužbe policija jednostavno nekada podnese prekršajnu prijavu kako oštećenik ne bi ostao "praznih ruku". NPR. sa nekim se potučete na javnom mjestu, a on vam viče da će vas ubiti, jer ste ga primjerice, vi prvi napali i obojica ste bili alkoholizirani. Policija će ovdje iz mojih iskustava ipak ići na JRM prekršajnu prijavu, a prijetnju neće nitko procesuirati. Je li upravo u tome vidljiv karakter jednokratnosti i afekta, odnosno po samoj situaciji u kojoj je prijetnja izrečena?

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

U biti, prijetnja nije prekršaj već kazneno djelo, koje ima tri vrste gonjenja - privatnom tužbom (stavak 1.), po prijedlogu ovlaštene osobe (stavak 2.) i ex offo (stavci 3. i 4.). To što ste u činjeničnim opisima prekršaja protiv javnog reda i mira imali prilike vidjeti citirane prijetnje, je više rezultat prakse policije, iako bi po meni, iz tih činjeničnih opisa trebalo izbaciti ono što sa prekršajem veze nema (u konačnici, zato imamo i presudu ESLJP u slučajevima Maresti i Tomasović).

Prijetnja iz stavka 1. bila bi, iz prakse ŽS u Bjelovaru, nedovoljno konkretizirana prijetnja, riječima "razbit ću te, strgat ću te, smrvit ću te" i sl. Po meni, to bi bila primjerice i prijetnja usmrćenjem psa kućnog ljubimca i slične prijetnje. Drugim riječima, sve što nije izrijekom navedeno u stavku 2. (prijetnja smrću, tjelesnim ozljeđivanjem, ali dovoljno konkretizirana, otmicom, nanošenjem spomenutih zala i sl.), a da je ozbilja prijetnja.

Glede postupanja policije, tu ima i ovoga što vi ističete (ajmo reć, linija manjeg otpora), međutim ponekad i neznanje igra ulogu, kao i činjenica da se prijetnja usmrćenjem (osim stavka 3. ili 4.) progoni po prijedlogu za progon žrtve, pa ako tog prijedloga nema, nema ni daljnjeg postupanja policije u tom smjeru (ali bi se svakako žrtva trebala upoznati s tim pravom).

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Hvala Vam na objašnjenjima. 

Dakle, teoretski, postoji mogućnost da policija kazneno djelo okarakterizira kao prekršaj, a prekršajni sud se ne proglasi stvarno nenadležnim već ipak postupa po toj prijavi, i dakle, to je to? Nema neke posebne priče, čisto krivo  karakteriziranje djela?

Dakle, ako biste mi mogli rastumačiti situaciju koju sam si zamislio. Štetate ulicom (alkoholizirani), prolazi kraj vas također alkoholizirani čovjek, dobacuje vam ono tipa " što me gledaš ", čovjek 2. uzvraća " što ti mene gledaš " i čovjek 1. kreće sa fizičkim napadom, međutim zada samo lake tjelesne ozlijede. U toj cijeloj tučnjavi primjerice postoji svjedok koji je razdvojio sukoboljene i taman je došla policija. Svjedok daje iskaz u kojem navodi kako nije vidio tko je započeo tučnjavu, nego je vidio samo tučnjavu i kako je napadnuti dobivao udarce vikao je napadaču da će ga ubiti, da je gotov. ( Prijetnja ). Po obradi ovakvog slučaja policija bi išla sa dvije prekršajne prijave za JRM, iako su tu potencijalno dva kaznena djela ( laka tjelesna ozlijeda po privatnoj tužbi ) i prijetnja ( ubit će ga, iako sad ne može jer je on taj koji dobiva udarce ).
Je li se u ovom slučaju može voditi logikom koju neki pravnici spominju kako je prijetnja izrečena u afektu i ima jednokratno značenje? Da li sud može uzeti u obzir kako je ista izrečena u stupnju alkoholiziranosti iako je to samoskrivljena neubrojivost? I na poslijetku, da li je stvarno moguće da osoba koja je napadnuta bude kazneno prijavljena za prijetnju "ex ofo", a napadač za prekršaj iz domene JRM-a, iako je sve započeo iz čista mira, ali nije zadao teške tjelesne ozlijede iako je to možda htio da svjedok nije razdvojio?
Situacija je plod moje mašte, čisto jer sam u jako puno presuda vidljivih na oglasnim pločama prekršajnih prijava u činjeničnim opisima prekršaja vidio citirane prijetnje koje su ipak sankcionirane po odredbama zakona o prekršajima protiv JRM-a.

Poprilično čudne situacije, barem po mom sudu.

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Prije 27 minuta, atomic95 je napisao:

Dakle, teoretski, postoji mogućnost da policija kazneno djelo okarakterizira kao prekršaj, a prekršajni sud se ne proglasi stvarno nenadležnim već ipak postupa po toj prijavi, i dakle, to je to? Nema neke posebne priče, čisto krivo  karakteriziranje djela?

Teoretski postoji, iako bi to više bilo u smislu da se u činjenični opis prekršaja stave riječi prijetnje. No, mislim da se to danas rijetko dešava.

Prije 28 minuta, atomic95 je napisao:

Dakle, ako biste mi mogli rastumačiti situaciju koju sam si zamislio. Štetate ulicom (alkoholizirani), prolazi kraj vas također alkoholizirani čovjek, dobacuje vam ono tipa " što me gledaš ", čovjek 2. uzvraća " što ti mene gledaš " i čovjek 1. kreće sa fizičkim napadom, međutim zada samo lake tjelesne ozlijede. U toj cijeloj tučnjavi primjerice postoji svjedok koji je razdvojio sukoboljene i taman je došla policija. Svjedok daje iskaz u kojem navodi kako nije vidio tko je započeo tučnjavu, nego je vidio samo tučnjavu i kako je napadnuti dobivao udarce vikao je napadaču da će ga ubiti, da je gotov. ( Prijetnja ). Po obradi ovakvog slučaja policija bi išla sa dvije prekršajne prijave za JRM, iako su tu potencijalno dva kaznena djela ( laka tjelesna ozlijeda po privatnoj tužbi ) i prijetnja ( ubit će ga, iako sad ne može jer je on taj koji dobiva udarce ).
Je li se u ovom slučaju može voditi logikom koju neki pravnici spominju kako je prijetnja izrečena u afektu i ima jednokratno značenje?

Ne bi se složio s tom tezom, jer prijetnja je kazneno djelo tzv. apstraktnog ugrožavanja, što znači da izrečene riječi trebaju objektivno gledajući biti podobne da ih se smatra prijetećima, ne i kako ih je adresat doživio (jer ljudi su različiti). Plus, jasno da se gleda i kontekst situacije, jer mnogo ljudi zna reći "ubit ću te" u šali, pa nije to onda prijetnja, iako po ovom prethodno napisanome ispada da bi bila. U ovom vašem hipotetskom slučaju, mislim da su elementi prijetnje ispunjeni.

Prije 32 minuta, atomic95 je napisao:

Da li sud može uzeti u obzir kako je ista izrečena u stupnju alkoholiziranosti iako je to samoskrivljena neubrojivost?

U našoj praksi, alkoholizam je rijetko razlogom neubrojivosti (i u pravilu kod patološke opitosti, koja je posljedica intolerancije na alkohol), tako da bi se ovdje prije postavilo pitanje bitno smanjene ubrojivosti, a gledajući detalje vašeg slučaja, kako se radilo o slučajnom incidentu, teško da bi radilo o samoskrivljenoj bitno smanjenoj ubrojivosti (odnosno to bi bilo teško za dokazati).

Prije 37 minuta, atomic95 je napisao:

I na poslijetku, da li je stvarno moguće da osoba koja je napadnuta bude kazneno prijavljena za prijetnju "ex ofo", a napadač za prekršaj iz domene JRM-a, iako je sve započeo iz čista mira, ali nije zadao teške tjelesne ozlijede iako je to možda htio da svjedok nije razdvojio?

Za prijetnju ex offo teško, no po prijedlogu, teoretski je moguć ovakav scenarij, ali praktično mislim da ga nećete baš tako lako naći.

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Hvala na lekciji iz kaznenog prava. Još nekoliko pitanja za kraj.

Spomenuli smo KD prijetnje koje se progoni po službenoj dužnosti, po prijedlogu i privatnoj tužbi.

Dakle, da sumiram : prijetnja čovjeku na cesti : Ubit ću te, čuvaj se mraka - KD prijetnje koje se progoni po prijedlogu žrtve.
Prijetnja novinaru na cesti ili članu obitelji ili odvjetniku i ostalim navedenima u stavku 3. "ubit ću te, čuvaj se mraka" progoni se ex offo, odnosno po službenoj dužnosti.

Također, ovaj primjer "Ubit ću te čuvaj se mraka", progonit će se po službenoj dužnosti i ako se prijeti osobama navedenim u stavku četvrtom.
Prijetnja iz stavka 1. po privatnoj tužbi - kako ste i naveli sami, nešto tipa - "Polomit ću ti noge"
Nadalje, da se vratimo na kaznena dijela koja idu po prijedlogu : ZKP kaže da progon mora započeti u roku od tri mjeseca od kada je ovlaštena fizička ili pravna osoba saznala za kazneno djelo i počinitelja - članak 47., možete mi rastumačiti tko su fizičke ili pravne osobe navedene u članku? Mup i/ili DO ? ( ili sam u krivu ).

I ako sam sve dobro razumio, svaka prijetnja zapravo se progoni po prijedlogu osim ako se ne prijeti osoboma iz stavka 3. i 4. i osobama iz stavka 1. i 2. ako je vezano za nabrojane iz stavka 4. što u prijevodu znači, da primjerice iz prvog slučaja kojeg sam opisao; prijetnja susjedu, osobi sa kojom ste u zavadi ili nekoj random osobi, kakvog god sadržaja ona bila, progoni se po prijedlogu i kao takva ne predstavlja primjerice zapreku za izdavanje uvjerenja da se ne vodi kazneni postupak po službenoj dužnosti?

Moguće da sam zakomplicirao priču, ali zainteresiralo me iz razloga što svašta viđam u presudama prekršajnih sudova. Tako na primjer sam i vidio prekršaje koji su sankcionirani sa minimalnom propisanom kaznom, a u njima se prijetilo naizgled vrlo teško, pa tako ima i primjer napad dečka na djevojku " kurvo ubit ću te, ubit ću tebe i njega, otvaraj vrata ".

Da li se primjerice u ovom posljednjem slučaju ostavlja mogućnost žrtvi da nakon provedenog prekršajnog postupka pokrene i kazneni po prijedlogu, odnosno je li ograničena ikakvim rokovima, osim zastarnim rokovima sukladno KZ-u ( buni me spomenuti članak zkp-a, jer se spominje fizička osoba ) 

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Prije 19 minuta, atomic95 je napisao:

Prijetnja iz stavka 1. po privatnoj tužbi - kako ste i naveli sami, nešto tipa - "Polomit ću ti noge"

Ovo bi čak možda i bilo dovoljno konkretizirano za stavak 2.

Prije 20 minuta, atomic95 je napisao:

Nadalje, da se vratimo na kaznena dijela koja idu po prijedlogu : ZKP kaže da progon mora započeti u roku od tri mjeseca od kada je ovlaštena fizička ili pravna osoba saznala za kazneno djelo i počinitelja - članak 47., možete mi rastumačiti tko su fizičke ili pravne osobe navedene u članku? Mup i/ili DO ? ( ili sam u krivu ).

Žrtva odnosno oštećenik.

Prije 21 minuta, atomic95 je napisao:

primjerice iz prvog slučaja kojeg sam opisao; prijetnja susjedu, osobi sa kojom ste u zavadi ili nekoj random osobi, kakvog god sadržaja ona bila, progoni se po prijedlogu i kao takva ne predstavlja primjerice zapreku za izdavanje uvjerenja da se ne vodi kazneni postupak po službenoj dužnosti?

Može predstavljati zapreku, vidite ovdje.

Prije 23 minuta, atomic95 je napisao:

Da li se primjerice u ovom posljednjem slučaju ostavlja mogućnost žrtvi da nakon provedenog prekršajnog postupka pokrene i kazneni po prijedlogu, odnosno je li ograničena ikakvim rokovima, osim zastarnim rokovima sukladno KZ-u ( buni me spomenuti članak zkp-a, jer se spominje fizička osoba ) 

Ukoliko bi se radilo o čistom stavku 1. ili 2., rok bi bio 3 mjeseca od saznanja za djelo i počinitelja. Ukoliko bi se radilo o djelu koje ide ex offo, onda bi rok bio onaj koji je propisan za zastaru kaznenog progona.

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

da pokušam malo analizirat situacije .....znači ako osoba nekoga počne mlatiti ,ali nije uspjela nanjeti teže ozlijede je narušavanje javnog reda,a ako se osoba zaprijeti je prijetnja...ako sam to dobro protumačio ispada da zakonodavac pretpostavlja da će osoba koja nekog mlati na tome i stati (iako po logici i mlaćenje može biti uvod ili završiti kao obojstvo) ,odnosno da je osobu koju netko mlati manje strah po život od osobe kojoj se netko zaprijeti,pa je shodno tome bolje nekog izmlatiti ,nego galamiti :)

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Pozdrav, 

imam još neka pitanja. Ukoliko prekršajni sud donese oslobađajuću presudu za javni red i mir gdje se u činjeničnom stanju osim tučnjave i spominje neka prijetnja tipa ( ubit ću te ), te sud zaključi da ipak nije bilo JRM-a, može li ta osoba kojoj je ta prijetnja bila upućena pokrenuti kazneni postupak za prijetnju pred općinskim sudom, po prijedlogu, iako je počinitelj oslobođen pred prekršajnim?

Dok na primjer da je prekršajni sud ustvrdio krvinju i u činjeničnom opisu prekršaja naveo tučnjavu plus vikanje ubit ću te, onda oštećeni ne bi mogao pokrenuti kazneni postupak po prijedlogu zbog slučaja Maresti koji se tu u temi također spominje, odnosno zbog presuđene stvari.


Ili slučaj maresti vrijedi u obje situacije koje sam naveo, pošto je u toj stvari gdje se spominje prijetnja ionako presuđeno, nebitno osuđujuće ili oslobađajuće? Hvala

uređeno: od atomic95
Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Hvala na odgovoru, može pojašnjenje jesam li vas dobro razumio.

Dakle, bez obzira što prekršajni sud citira prijetnje, on osuđuje viku, a ne prijetnje? Zbog toga nije isto kao maresti ( dva puta suđenje za - drogu ) Ili primjer prekršajni sud sudi u remećenju javnog reda i mira tučom gdje su nanešene lake ozlijede, potencijalni kazneni postupak privatnom tužbom bi pao u vodu zbog toga što je prekršajni sud presudio za tuču?
U primjeru prvom prekršajni sud je presudio za viku, ne za prijetnju, te se po tome razlikuje od ostala dva primjera koja sam naveo? Hvala

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Možete li mi reći kada kazneni zakon definira pojam "prema većem broju osoba" - što kaže sudska praksa, konkretno kod KD prijetnja, veći broj osoba, iskazano brojčano iznosi? 
(ne pronalazim neke presude po internetu, dobro sam pretresao google)
Inače, ova pitanja me zanimaju jer pripremam ispit, pa želim sve to sebi rastumačiti. Hvala na odgovorima

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Mislim da vam je jasno, tako funkcionira naš obrazovni sistem. Profesori gube sate i tjedne na stvari iz povijesti, suđenja od prije tisuća i tisuća godina i ne znam što, dok se praktičnih problema ne dotiču. No dobro, internet je često odličan izvor informacija. Hvala vam na ovim tumačenjima, što da kažem!

 

Htio bi se samo nadovezati na gore napisano, pošto su također neki forumaši spomenuli, a volio bi da komentiraju i ostali sa iskustvom. Ja isto smatram malo glupim da verbalni ispad potencijalno se može oštrije kazniti od fizičkog nasrtaja, te što je netko rekao ispada da je isplatljivije nekog mlatnuti nego mu nešto kazati. I stvarno je upitno da li kod žrtve veći strah izaziva šaka u glavu ili "ubit ću te". Konkretno o ovome slučaju kojeg sam opisivao ili nekom sličnom. Primjerice, nemoćna žrtva biva napadnuta i dok prima udarce svojim napadačima viče da će ih ubiti. Potencijalno može biti prijavljen za prijetnju, dok napadači će dobiti maksimalno prekršaj ako izazovu laku tjelesnu ozlijedu jer se ista goni samo privatno ili u parničnom postupku. Dok, primjerice, iz navedene situacije je vidljivo tko je bio u težoj poziciji i eventualno u većem strahu. Možda je ova situacija previše specifična i podosta rijetka, ali itekako moguća. 

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

, atomic95 je napisao:

Možete li mi reći kada kazneni zakon definira pojam "prema većem broju osoba" ...

Tri pa na više, iako to nije zakonom određeno, već je mišljenje većine istaknutih kazneno-pravnih stručnjaka.

Raniji KZ je inače pojam "više osoba" odredio kao 2 i više, a pojam "skupinu osoba" kao 5 i više osoba, a zašto aktualni KZ nije definirao pojam "veći broj osoba", pitanje je za zakonodavca.

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

  • 10 mjeseci kasnije...

Dobar dan, evo da opišem što se meni desilo 02.01.2019. oko 10.30-11 ujutro u kvartu.

Izvela sam psa, na povodcu, i iza jedne zgrade ugledala mješanca labradora koji je češće sam negoli sa ženom ili sinom, uvijek odvezan neovisno o površini. Bili smo udaljeni 20ak metara, moj pas je obavio nuždu, pokupila sam izmet i ugledala tog gazdu kojem sam rekla da veže ili makne psa, ne sjećam se, on ga je zazvao međutim pas se pravocrtno zaletio ravno na mog koji ga je lavežem otjerao. Inače, moj pas nikako odkad je bio štene ne voli tog psa, koji se svaki put zalijeće i ide mu na, pardon, guzicu. Sa svim drugim pasima je dobar. Ja sam ostala stajat na istom mjestu, znači tu di je pas obavio nuzdu. Tipa sam samo gledala, kad je on poludio i krenio sa svojim monologom i prijetnjama.

Citirat ću ga, dere se glasno: "Ne gledaj me tako, pogledaj me još jedanput probit ću i tebe i pasa nogom, šta me gledaš, idi u Bosnu, idi u Livno, Doboj, ovo je moj kvart, di živiš, idi u Bosnu, ne gledaj me, donit ću nož, pištolj..." Na većinu stvari ja šutim, stojim na istom mjestu, u jednoj ruci povodac u drugoj pasje govno, samo sam mu rekla da ide donit nož i pištolj, da ću ga čekat. Prolaznici ćirkaju, otvaraju se rolete, sve se dešava u xxxxxxxxxxxxxxxx. On se i dalje dere: idi u Bosnu, probit ću te nogom, pogledaj me još jedanput, oćeš mi sad zvat svog muža momka iz Bosne... Cijelo vrijeme mi prilazi na par koraka, pa se odmiče. Ja mu kažem : šta dolaziš k meni, nisam ja k tebi došla, ako ti smetam idi ća od mene. Onda opet ovo je njegov kvart, jel ja vidim da je on nervozan, nisam normalna. Onda se u jednom trenu saginje kao uzet će kamen, pa kao neku grančicu, na kraju ništa i onda mi opet prilazi i ja opet kažem: ti prilaziš meni, ja nisam došla k tebi. I onda je otišao uz neko mrmljanje.

Razmišljala sam bih li ga ili ne prijavila policiji, rekla bih da ima do 30 god, prosječne građe i visine, a znam i u kojem neboderu živi jer sam vidila da tu pas ulazi kad je sam vani, u xxxxxxxxxxxxxxxx

Nemam strah od njega kao njega, ali se bojim napada s leđa ako bi mi zamjerio prijavu. Ipak živim u tom kvartu, samo s psom sam 3x vani. 

Moje pitanje glasi koliko ima smisla da prijavim psa, za 10-15 dana, veterinarskoj inspekciji i komunalnim redarima, da li oni izlaze na teren u provjeru ili ga mogu kaznit samo ako oni osobno njegovog xxxxxxxx zateknu samog u šetnji, ili sa njim ali puštenog na javnoj površini, sumnjam da skuplja za njim?

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Iz mog iskustva mogu reci da policija rijetko dize kaznene prijave ako postupaju zbog nekakve svade u kojima su navodno izrecene prijetnje.Obicno ostecenik podnosi prijedlog dorhu.I ako dorh procjeni da bi to bilo dokazivo na sudu dize optuznicu za kazneno djelo.Po meni bilo koja osoba koja ima cistu kaznenu evidenciju nebi trebala biti kazneno gonjena za navodne prijetnje jer je tu mogucnost zloupotrebe ogromna. Po meni trosi se novac i vrijeme uzalud a cesto budu kaznjeni nevini ljudi zbog statistike i privida da se nesto radi.To sa prijetnjama meni je smijesno pogotovo kad se radi o nekaznjavanim osobama.Ako netko ima namjeru ozbiljnu da nekoga ubije pa nece mu valjda to i najaviti.Sve skupa puno papira tinte i rasprava nizasto.

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Slažem se za prijetnje, ali ovo bi bilo i narušavanje javnog reda i mira, tako da imaš što prijaviti.

Bilo bi dobro da si odmah pozvala policiju, dok je to trajalo i dok je bilo svjedoka, ali možeš i naknadno prijavi. Najbolje potpisanim mailom na neki od mailova policijske uprave, a isti mail pošalješ policiji, komunalcima i veterinarskoj inspekciji, tako da svaki obavi svoj dio posla. Na potpisani mail su ti dužni odgovoriti u roku od 30 dana što su poduzeli. Ako se slučajno ponovi, odmah zovi policiju dok traje.

Što se tiče njegovog držanja psa i skupljanja, komunalci bi ga trebali zateći da bi ga sankcionirali.

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Hvala obojici na odgovoru.

Slažem se s tobom, tonybaraba, i razumijem, da nekad osoba može svašta, što u biti ne misli za stvarno, izgovoriti drugoj, naročito ako ima loš dan. Mene osobno ne bi toliko ni smetalo da mi je to rekla ženska osoba, i da sam ja došla k njoj i da sam u nekakvom prekršaju, npr odvezan pas na javnoj površini.

Što se ovog tipa tiče, mislim da je njega najviše zabolilo to što ga vlastiti pas nije poslušao i što sam ga ja GLEDALA pritom. 

Moguće da ako ga na kraju ipak prijavim mu to neće biti prva prijava. Čim on meni govori kako je ovo njegov kvart, da ja idem u Bosnu, pa nož, pištolj. Subjektivno ću reći da on meni izgleda kao tipični kvartovski klošarčić, narkomančić, dilerčić, mentalno ostao u srednjoj školi...

To je sve trajalo jer je ponavljao tih par rečenica, znači nije bilo da se eto naljutio na mene, nešto mi odbrusio i nastavio dalje, nego mi se približi, pa se odmakne, pa opet tako 4-5 puta, da bi taj zadnji put - kao strašno ga nerviram, sad će on uzet kamen da me pogodi.

Drot 13, stvar je u tome da ja ujutro i uvečer kad izađem ne nosim mobitel da mi ne ispadne iz džepa, nosim ključeve i vrećice. 

Pričala sam s par prijateljica, one isto kažu da prijavim, nisam nikad doživjela ništa slično, nisam nikad imala nikakav kontakt s policijom, ne znam zašto stalno mislim da bi mi ta prijava donijela više problema nego koristi, s druge strane želim da on ima to upisano u dosje ili šta već za slučaj da napravi neko drugo kazneno djelo.

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Evo mali update; bila sam na policiji, oko 17h, di mi je policajac rekao da dođem u ponedjeljak kod službenika koji je zadužen za taj kvart. Mene je zanimalo može li se samo zabilježiti da sam bila za slučaj da se ponove prijatnje ili da me udari, međutim mora bit napravljen baš zapisnik, oni će ga potražiti i dalje će tužba valjda ići na sud i tad ću svjedočiti i on će biti tu prisutan, morat ću biti u istoj prostoriji s njim. To mi nije nikakav problem niti mi to izaziva nelagodu. 

Ja ne kršim zakon, i više puta sam prešutila napade od nepoznatih muškaraca, iskorištavanja prilike gužve u javnom prometu i činjenice da sam tad bila maloljetna, znači diranje međunožja, jedan je sjeo pored mene i ispod novine masturbirao, jedan je dok sam čekala bus također masturbirao iza staklene stjenke, pa tiha dobacivanja "pi.kica" u prolazu, gađanje loptom dok prolazim... Sad imam 34 godine i neću šutiti. Mala digresija, ali eto.

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

  • 3 tjedna kasnije...
  • 3 mjeseci kasnije...

Pozdrav, imam pitanje. Osobe A i B su u braku, osoba A želi razvod te je osobi B to pokušala objasniti mirnim putem, na što je osoba B reagirala izjavom "ako odeš, uništit ću ti život", iako nije specificirala što misli pod tim. Budući da su odnosi dugotrajno narušeni u toj obitelji, osoba A smatra kako se opravdano boji zbog te "prijetnje". 

Smatra li se takva izjava prijetnjom i što je osobi A činiti u takvom slučaju?

Hvala unapijed na odgovoru!!

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Navedeno djelo spadalo bi pod stavak 1. čl. 139. KZ-a, a koje djelo se progoni ex offo (dakle od strane DORH-a) ukoliko je počinjeno prema bliskoj osobi.

Ipak, sugerirao bih vam da ne izabirete taj put rješavanja pitanja razvoda braka (za to postoji jednostavniji put), osim ukoliko doista vjerujete da bi vam ta osoba mogla nauditi, u kojem slučaju prijavite djelo.

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Prema ZKP-u, kaznena prijava podnosi se nadležnom DORH-u (u ovom slučaju Općinskom prema mjestu počinjenja djela), iako nema greške ni ako se podnese policiji, pa oni proslijede DORH-u.

Prijava se može podnijeti pisanim putem (sami je sastavite) ili usmeno na zapisnik kod dežurnog zamjenika DORH-a odnosno kod policije.

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

  • 1 godina kasnije...

Prijetilo se putem telefona, poruke, maila? U tom slučaju, smatram da je kazneno djelo počinjeno kako u državi u kojoj su riječi izgovorene/napisane, tako i u državi u kojoj ih je adresat tih riječi čuo/pročitao. Osobno bih to prijavio DORH-u/policiji, pa neka se napravi obrada, a ovisno o ishodu, i postupak, bilo u RH bilo ovoj drugoj državi ukoliko RH ima sklopljen sporazum s njome u tom smislu.

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

  • 3 godina kasnije...
  • 4 tjedna kasnije...
Dana 01. 12. 2023. u 21:20, Znatizeljan puno je napisao:

Hipotetska situacija: Udjes u policijsku postaju. Zelis prijaviti maltretiranje trece osobe.Pri tome zaprijetis " Ako policija ne postupi po tvojoj prijavi, ti ces  tom trecem uciniti to i to..."

Ima li tu kaznenog djela prijetnje drugome nekim zlom u cilju da ga ustrasis i uznemiris?

Ja bih to podveo pod čl. 97. st. 1 u vezi sa st. 2. KZ-a

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Uključi se u diskusiju

Možete objaviti sada i registrirati se kasnije. Ako imaš korisnički račun, prijavi se ovdje kako bi objavljivao s tim računom.

Posjetitelj
Odgovori na ovu temu...

×   Zalijepili ste sadržaj sa formatiranjem..   Ukloni formatiranje

  Only 75 emoji are allowed.

×   Your link has been automatically embedded.   Display as a link instead

×   Vaš je prethodni sadržaj vraćen..   Očisti

×   Ne možete direktno lijepiti slike. Prenesite ili unesite slike iz URL.



×
×
  • Napravi novi...

Važna informacija