severus

Postoji, dio kod pripravništva. Mislim da većina državnih tijela radi nešto slično, samo na drugačiji način. Također se slažem s kolegom otprije da to nije ok, jer ako netko već radi u jednom društvu i ima radno mjesto kojim je recimo zadovoljan, a u slučaju poremećaja u radu društva i tehnološkog viška ga šalju u drugo društvo ( državno tijelo), a na njegovo mjesto ne dođe nitko ili još gore, dođe netko s drugog radnog mjesta, dobijemo samo grupu ljudi koja jedina ima posao s plaćom i popratnim stvarima. Ionako smatram da zapravo ima posla i preko glave, posebno za pravnike, kad uđeš u neki odvjetnički ured, naslagane hrpe spisa i svi se žale na manjak ljudi, a istovremeno se gube radna mjesta i režu troškovi? Problemi u prilagodbi sustava? Princip održivog razvoja u najgoroj maniri ?

Pozdrav, možete probati s prijedlogom za ovrhu na temelju ovršne isprave - obračuna plaće, koje Vam je poslodavac obvezan dati i u slučaju kad plaća nije plaćena na vrijeme, također možete slučaj prijaviti inspekciji rada, te drugim tijelima.

Radi li se ovdje ipak o prekršaju? Nikad dosad ne čuh za ovakav slučaj.

Evo i ja tražim posao u struci, pa ako netko treba pravnicu, može poslati mail na ovdje navedenu mail adresu; juno@net.hr.

Koji Vam je to propis koji ovo regulira? zapravo nema kodificiranog propisa koji bi regulirao ovo područje.

U pravilu se primjenjuje načelo reprezentacije. Međutim, kod ovako dalekog nasljeđivanja "unatrag", da tako kažem, pitanja koja se postavljaju jesu: nisu li rodonačelnici, koje predstavljaju sadašnji potencijalni nasljednici, jednom i sami bili pozvani na naljedstvo iste ostavine ili barem jednog njenog dijela, te, što u slučaju kada su se po prethodnom postupku koji se vodio u vezi određene ostavine, a koja eventualno ponono ulazi u ostavinu, rodonačelnici odrekli nasljedstva, u svoje ime i u ime svojih potomaka?

Ovdje postoje nedostaci na strani nekretnine, koji su učinjeni vidljivim u zk. Ugovor, s druge strane, stvara prava i obveze za ugovorne strane od trenutka njegova sklapanja, ukoliko ne postoje nedostaci u samom ugovoru. Budući da je ovo javni forum, te je ponekad teško prenijeti sve činjenice koje bi mogle biti od značaja za rješavanje slučaja, ovakav uopćeni odgovor je jedino što Vam se može ponuditi.

Nasljednik/ca se prihvaća svog nasljednog dijela i ustupa ga nekom od svojih sunasljednika. Ne, ovdje se radi o nasljedničkoj izjavi, ne i ugovoru. Učinci su u principu isti, dakle ovisi na što se točno odnosi pitanje Može li se nakon ustupanja svog dijela i smrti ustupitelja,tražiti nužni dio? Mislite ustupljenika ( onaj kome je nasljednički dio ustupljen)? Ovisi o odnosu samog ustupitelja prema ustupanom, jer se radi o novoj ostavinskoj raspravi, drugoj ostavinskoj masi iza drugog ostavitelja.

zadnje izmjene i dopune u pogledu revizije se primjenjuju ukoliko je drugostupanjska odluka donesena prije stupanja na snagu istih, prema prijelaznim odredbama. Izvanredna revizija je ona koja se podnosi na temelju čl. 382.st.2. istog zakona, najkraće rečeno.

Čisto po slovu zakona ( o gradnji i prostornom uređenju ). Od donošenja i stupanja na snagu odnosno primjene novog zup-a ovo je moguće opovrgnuti.

Na temelju zakonskog nasljeđivanja, ne.

Možete staviti zabilježbu postojanja ugovora o kupoprodaji. također je moguće zaštititi se putem određenih klauzula u samom ugovoru u kojem uz uvjet ispunjenja određenih radnji od strane prodavatelja, npr. Ovo je u okviru obveznog prava.

Razlike uglavnom nema ( ili ne bi trebalo biti). Kad se objavi natječaj u nn, to uglavnom znači da je već pronađen pogodan kandidat ( tako se uglavnom tumači). Mislim da su oni kao javnopravna tijela obvezni objaviti natječaj na službenim stranicama RH, odnosno to čini komora, s tim da se kandidat uglavnom nađe u postupku koji prethodi tome, ili je već predodređen, so to say Tako da ta odredba uglavnom postaje contradictio, in concreto.

Osim ako ne mislite na zračnu snimku postojećeg stanja, onu koja se negdje u to vrijeme radila?

Pozdrav kolega, Mislim da se primjenjuje jednako kao i Justinijanov zakonik Vi pri ovom mislite na Code Napoleon, i to onaj izvorni? šalu na stranu, propis koji spominjete je temelj današnjih propisa o građanskim odnosima u valjda cijeloj Europi, ali mislim da se više ne primjenjuje doslovno, budući da su u međuvremenu građanski, pa i obvezni odnosi malo evoluirali? da objasnite zašto Vam konkretno treba, odnosno postoji li stvarno neki predmet koji je u tijeku, a u kojem ne dolazi u obzir nikakva druga odredba nekog drugog propisa? Lp

Imaš na prethodnim stranicama. Bilo je svega, nešto iz ob. ( razvod i alimentacija ) i pd ( prokura), nadležnost u postupku, neke postupovne radnje i sl. Uglavnom se traži razumijevanje.

Pozz, evo ja preletjeh kroz praksu US, hvala na hintu. Neću ulaziti u detalje pojedinih slučajeva koji su se tamo vodili jer je ipak riječ o postupcima koji su dovršeni. Koliko je ovdje sve to skupa smisleno kako zbog osnove na temelju koje je traženo državljanstvo, toliko i zbog kasnije kvalifikacije samog postupanja tdu također ne vrijedi previše govoriti. Moje se pitanje odnosi na onu jednu odredbu zhd o republičkom državljantsvu, te o lacunae legis koja tom prilikom nastaje s obzirom na sljedeće: je li moguć slučaj da je neka osoba u prethodnoj državi imala federalno državljanstvo, a nije imala republičko ( obratno nije bilo moguće, koliko znam ) i je li u tom slučaju potrebno utvrđivati državljanstvo osobe na temelju zhd 1991.g.?

Ako mislite na situaciju "mrkve i batine", moguća je i vjerojatno ( sigurno) se prakticira, ali koliko je smislena i u konačnici dobra za radnike i, što je još bitnije, poslovanje samog društva, to je već druga strana priče. Danas živimo u svijetu gdje osobe obolijevaju od ptsp na radnim mjestima, mislim da to dovoljno govori o svemu, a o utjecaju stresa na fizičko zdravlje ljudi nije potrebno posebno govoriti. Uglavnom, jednom ne tako davno je u proceduri bio zkn o mobbingu ( mislim da se točan naziv odnosio na uznemiravanje na radnom mjestu ), također, mislim da je sadašnji predsjednik bio u radnoj skupini koja ga je pravila, ali nije prošao prvo čitanje ili tako nešto, ne sjećam se svih detalja. U prethodnom zor-u su postojale odredbe o zabrani uznemiravanja radnika, sada je ovo uređeno posebnim zakonom, a zor sadrži neke postupovne odredbe. U svakom slučaju, uznemiravanje radnika sigurno predstavlja povredu iz radnog odnosa, a je li u konkretnom slučaju riječ o uznemiravanju ili nečem drugom, čak i težem, pri čemu bi se opet mogle primijeniti odredbe drugih propisa, ovisi od samog slučaja. Lp

Pa postoje i drugi propisi izvan upravnog koji sadrže def. tijela odnosno osobe javnog prava. Pretpostavljam da bi se u nekim slučajevima definicija koja sadrži izraz "javnpravno" odnosno "javne vlasti" odnosila i na tdu i na ranije spomenute ustanove. Vjerujem da postoji razlog, a koliko je smislen, otom - potom.

Ah, thanks! Ma znam te odredbe. Moje se pitanje odnosilo na osobe koje su rođene prije stupanja na snagu zhd, dakle tijekom bivše yu, da budemo konkretniji, u tadašnjoj srh i pitanju tadašnjeg republičkog državljanstva vs federalnog. Mislim da je pitanje malo i aktualno sad s ulaskom u eu budući da svi državljani zemalja članica ujedno stječu i eu citizenship, valjda. Uglavnom, mislim da ima neka odredba u zhd kako svi koji imaju republičko državljanstvo srh ujedno stječu i hr državljanstvo samim stupanjem na snagu ovog zakona. E sad, je li uopće bilo moguće da neka osoba koja je rođena i odrasla u području tadašnje srh i ono, uopće se nije micala s iste adrese, cijeli život živi na jednom mjestu, opet, u rh, tu su joj i preci rođeni i proživjeli cijeli život, dakle, je li moguće da ta osoba kasnije ne stekne i hrv.državljanstvo temeljem te odredbe o republičkom državljanstvu, iako se nije ni pomaknula ni pedlja dalje a nije ni tražila drugo državljanstvo? Ja mislim da nije, naravno. Međutim, što je s kd? Recimo, državljanstvo se može steći po ovoj ili onoj zk osnovi, ali se svi državljani upisuju u kd, ili ne? ma meni to ništa nije jasno. Ajmo ovako, da li bi osoba iz opisanog primjera imala pravo na hr državljanstvo temeljem svega nabrojanog te po kojoj bi točno zk osnovi? Unaprijed hvala na odgovoru, ma meni to uopće nije jasno, uopće se ne snalazim u tom zakonu ( sve one definicije i dodatna nabrajanja, ufff, a tek podzakonski propisi, pa ništ ne razumijem!

A valjda je uz taj prijedlog bilo i neko rješenje, barem negdje na poleđini? Najjednostavnije je napisati prigovor, a što ćete smisleno istaknuti u njemu, ovisi. Ako mislite na zastaru tražbine, treba znati zbog čega je račun izdan.

Haj, evo mene zanima, nisam stručnjak u tom području, po kojoj osnovi se neka osoba upisivala u knjigu državljana? Je li moguće da je to išlo ili ide po osnovi nacionalne pripadnosti? Stvarno ne znam odgovor niti znam gdje ga naći vezano uz ovakva pitanja osoba koje su došle na područje rh još za vrijeme bivše države? Inače, poznajem jednu osobu koja oduvijek živi na području Hrvatske odnosno i rođena je ovdje, a rođeni su joj i roditelji i preci iza. Jel je moguć slučaj da ta osoba ne bude upisana u kd? Ovo mi se čini jako komplicirano, u biti, da li se takva osoba također morala javiti hrv.veleposlanstvu i sređivati si stalni boravak, s obzirom da je ovdje rođena i neprestano živi, ajmo reći otprilike, pola stoljeća? Evo, ako može odgovor na ovakvo pitanje, super.

definicija uključuje i druge službe koje nisu u strogom smislu tdu, npr. fina, hzmo, hzzo, škole, bolnice i slično. Ova tijela obavljaju javnopravne poslove, a na njihovo postupanje se također primjenjuju odredbe zup-a, na što upućuju i propisi koji su u primarnoj nadležnosti ovih tijela ( pr. zomo - zup je podredan propis koji popunjava praznine ).

Pa ne trebate poznavati zakone da vidite da ovdje nešto ne štima. Naravno da dosta toga ovisi o drugim okolnostima slučaja npr. da li vi imate opsiguran drugi posao ili ćete ravno na hzz evidenciju. Također, ako se u tvrtkama budu zapošljavali rođaci pod povoljnijim uvjetima ili bez oglasa ili natječaja, dolazimo do stvaranja kaste koja će uvijek biti radno osigurana, dok će drugi "gledati kroz prozor", da tako kažem. Ali, sad već dolazimo do drugih ozbiljnijih problema u ovom društvu. Uglavnom, ugovor o radu se sklapa iznimno na određeno vrijeme i to pod uvjetima koji su predviđeni zor-om. Ukoliko to nije bilo zadovoljeno u ovom slučaju ( a vjerojatno nije, ako ništa drugo, zbog dužine trajanja kao i okolnosti prestanka radnog odnosa odnosno činjenice da će na Vaše radno mjesto doći ili Vaše radne zadatke preuzeti druga osoba koja će se uzeti "izvana" odnosno zaposliti bez nekog konkretnijeg opravdanja, a usput postoji i pogodovanje činjenicom da je rođaka druge osobe koja je na istaknutom položaju kod poslodavca ), možete pokrenuti spor radi utvrđenja diskriminacije, ako ništa drugo, zbog trajanja radnog odnosa samo temeljem ugovora o radu na određeno vrijeme, a postoje i druge mogućnosti u okviru drugih zk propisa.

Ovdje je plaća veća od prosječne netoplaće pa se neće primjenjivati navedeni iznos dijela koji je izuzet, već se određuje od same sume plaće. zaštićeni račun prema zponsu ne može otvoriti sam ovršenik.