mimi.xy objavljeno: 25. studeni 2019. Dijeli objavljeno: 25. studeni 2019. Zna li netko može li javni bilježnik u postupku propisanom čl. 77. Zakona o javnom bilježništvu odbiti ovjeru potpisa stranke na praznom listu papira? S obzirom da JB nije ovlašten ulaziti u sadržaj pismena, osim njegove obveze da određene ugovore prijavljuje poreznoj upravi. Ali kada bi stranka zahtjevala da se njezin potpis ovjeri na praznom listu papira, može li bilježnik to odbiti? Recimo stranka ovjeri potpis na praznom papiru pa naknadno na papir napiše ugovor o tajnom društvu iz čl. 148. ZTD kojeg je po čl. 148. st. 5. javni bilježnik morao prijaviti poreznoj upravi. Zanima me jer proučavam učinke ovjere i solemnizacije u sklopu seminara za fakultet. Citiraj Link to comment Dijeli na drugim stranicama Više opcija dijeljenja...
Matrix odgovoreno: 25. studeni 2019. Dijeli odgovoreno: 25. studeni 2019. Prije 59 minuta, mimi.xy je napisao: može li javni bilježnik u postupku propisanom čl. 77. Zakona o javnom bilježništvu odbiti ovjeru potpisa stranke na praznom listu papira? Može, ovo iz razloga što potpis na praznom papiru ne može predstavljati nikakvo pismeno. Članak 77. (1) Javni bilježnik može potvrditi da je stranka u njegovoj nazočnosti svojeručno potpisala pismeno, ili svoj rukoznak na njega stavila, ili da je potpis ili rukoznak, koji je već na pismenu, pred njim priznala kao svoj. Citiraj Link to comment Dijeli na drugim stranicama Više opcija dijeljenja...
mimi.xy odgovoreno: 25. studeni 2019. Autor Dijeli odgovoreno: 25. studeni 2019. (uređeno) A kada bi se pismeno sastojalo od riječi u naslovu UGOVOR ili SPORAZUM ili IZJAVA itd., kada bi sadržavala recimo datum i mjesto, podatke o stranci, ali zapravo je lišena ikakvog stvarnog sadržaja... Kada bi stranke namjerno ostavile prazan prostor u koji će staviti stvarni sadržaj pravnog posla, a s namjerom da izbjegnu poreznu obvezu. S obzirom da postoji suglasnost potpisnika ne vjerujem ni da bi se radilo o kaznenom djelu krivotvorenja isprave (a bilježnik samo posvjedočuje istinitost potpisa). Drugo je pitanje postojanje kaznenog djela utaje poreza naravno. Recimo spominjalo se u trgovačkom pravu izjavu o jamstvu koja makar ne sadržava nikakve druge elemente, ako je potpisana za potpisnika može stvarati valjanu obvezu. uređeno: 25. studeni 2019. od mimi.xy Citiraj Link to comment Dijeli na drugim stranicama Više opcija dijeljenja...
Matrix odgovoreno: 30. studeni 2019. Dijeli odgovoreno: 30. studeni 2019. , mimi.xy je napisao: Kada bi stranke namjerno ostavile prazan prostor u koji će staviti stvarni sadržaj pravnog posla, a s namjerom da izbjegnu poreznu obvezu Očigledno da bi se radilo o zlouporabi prava, a što je zabranjeno. Citiraj Link to comment Dijeli na drugim stranicama Više opcija dijeljenja...
mimi.xy odgovoreno: 30. studeni 2019. Autor Dijeli odgovoreno: 30. studeni 2019. Da, jasno je da bi se radilo o povredi poreznih propisa odnosno o kaznenom djelu utaje poreza. Ali nisam siguran da bi se radilo o djelovanju koje je u suprotnosti niti sa Zakonom o javnom bilježništvu niti Zakonom o obveznim odnosima. Radilo bi se zapravo o potpuno valjanom ugovoru s obzirom da sadržaj ugovora ne modificira treća osoba nego suglasne ugovorne strane. A JB ovjerava istinitost potpisa i ne ulazi u sadržaj. Citiraj Link to comment Dijeli na drugim stranicama Više opcija dijeljenja...
ivistipe odgovoreno: 30. studeni 2019. Dijeli odgovoreno: 30. studeni 2019. Na ovjerenu ispravu se ne smije ništa dopisivati niti ispravljati bilo kakve pogreške jer to se može smatrati kaznenim djelom krivotvorenja i lažiranja originalnog dokumenta. Isto tako i bilježnici pohranjuju u arhivu kopiju svake isprave koju ovjeravaju tako da se isprave mogu usporediti. Za greške i dopune isprava se mora napraviti aneks ugovora (isprave) koji se također mora ovjeriti. Ruby_Danderfluff 1 Citiraj Link to comment Dijeli na drugim stranicama Više opcija dijeljenja...
mimi.xy odgovoreno: 30. studeni 2019. Autor Dijeli odgovoreno: 30. studeni 2019. Nisam siguran da je to ispravno gledište. Jer se ne radi o solemniziranoj ispravi nego ispravi na kojoj je ovjeren potpis. A Zakon izričito propisuje da se ovjerom potpisa ne ulazi u sadržaj isprave. Stoga ako sadržaj isprave izmijene osobe koje su stranke pravnog posla, a ne neka treća osoba, ne vidim kako bi se radilo o krivotvorenju isprave. Naravno, potpuno je druga situacija ako je isprava solemnizirana. I onda se na prazna mjesta dodaju crtice upravo iz tog razloga. A treća je pak stvar dokazna snaga takve naknadno izmijenjene isprave. Ali ja želim argumentirati svoj stav kako izmjena sadržaja takve isprave kada je učinjena od strane ugovornih stranaka ne predstavlja povredu ZOO-a niti Zakona o javnom bilježništvu. To je moj stav koji argumentiram u seminarskoj radnji. Citiraj Link to comment Dijeli na drugim stranicama Više opcija dijeljenja...
Ruby_Danderfluff odgovoreno: 2. prosinac 2019. Dijeli odgovoreno: 2. prosinac 2019. Ako se radi o pravnom poslu u kojemu oblik nije propisan, definitivno se ne bi radilo o povredi ZOO-a. Međutim, iako možda niste našli u Zakonu o javnom bilježništvu potvrdu svog stava, ako se zakon tumači teleološki, takvo postupanje definitivno nije u duhu zakona. Oko krivotvorenja isprave, mislim da ste u krivu. To što su sami izdavatelji isprave (odnosno imatelji) istu preinačili s ciljem da se upotrijebi kao prava, ne znači da nisu počinili krivotvorenje isprave. Citiraj Link to comment Dijeli na drugim stranicama Više opcija dijeljenja...
Matrix odgovoreno: 3. prosinac 2019. Dijeli odgovoreno: 3. prosinac 2019. , mimi.xy je napisao: ovjerom potpisa ne ulazi u sadržaj isprave Pod citiranim se smatra da JB nije potvrdio istinitost sadržaja Citiraj Link to comment Dijeli na drugim stranicama Više opcija dijeljenja...
Preporučene objave
Uključi se u diskusiju
Možete objaviti sada i registrirati se kasnije. Ako imaš korisnički račun, prijavi se ovdje kako bi objavljivao s tim računom.