Starosna mirovina po ZOHBDR za branitelje i dragovoljce

[Josip HR]

prije 12 minuta, Skywalker007 je napisao:

Poštovani Josipe, pravo na žalbu od 15 dana počinje teći kada primi rješenje od poštara i potpiše da je primio. Rješenje može primiti recimo kao i ja nakon 3 mjeseca od kada ima pravo na mirovinu i onda će dobiti zaostatke za taj period. Nikada nisam čuo da je netko dobio rješenje HZMO prije datuma prava na ostvarivanje mirovine. U većini slučajeva rješenje za braniteljsku se dobije od 1  do 6 mjeseci.

 

Poštovani Skywalker, ovo što si napisao bi  bilo super za njega kada bi tako bilo. Meni je rekao da je Zahtjev za mirovinu predao tri i pol mjeseca prije prava na mirovinu, a ovi iz mirovinskog su mu rekli da će Rješenje doći u roku od dva mjeseca. Od tuda računam 45  dana. 

[Skywalker007]

prije 17 minuta, Josip HR je napisao:

 

Poštovani Skywalker, ovo što si napisao bi  bilo super za njega kada bi tako bilo. Meni je rekao da je Zahtjev za mirovinu predao tri i pol mjeseca prije prava na mirovinu, a ovi iz mirovinskog su mu rekli da će Rješenje doći u roku od dva mjeseca. Od tuda računam 45  dana. 

Poštovani Josipe, mislim da se kolega ne treba brinuti, normalno da je zahtjev predao prije prava na stjecanje starosne mirovine ali je tada trebao on osobno napisati kada bi želio da ide u mirovinu ako je pri tome ispunio uvijete za starosnu mirovinu. Ako je imao nešto staža izvan HR onda će čekati i duže na rješenje. Ako je recimo predao 01.05.2023.  a recimo uvjet ispunjava 01.07.2023. na rješenju koje će primiti 01.10.2023. će pisati da je u mirovini od 01.07.2023. ali ako on nije primio akontaciju mirovine prije rješenja može biti da još nije stekao uvjet za tu mirovinu za koju je predao kao što ste naveli starosnu braniteljsku.

[cavinho]

Molio bih pomoć. Otac, branitelj, dragovoljac domovinskoj rata je 2018. godine otišao u redovnu mirovinu da navršenih 61 godinu i preko 41 godine radnog staža. Uz usklađivanje mirovina i temeljem toga što je branitelj, mirovina mu sada iznosi oko 560 eura. Nedavno se zaposlio na nepuno radno vrijeme (4 sata) te je dobio novo rješenje u kojem se određuje mirovina manja za nekih 200 eura. Molio bih pojašnjenje, budući da je člankom 29. Zakona o hrv. braniteljima definirano da se mirovina ne obustavlja niti smanjuje. Unaprijed hvala na odgovoru

[Skywalker007]

prije 3 sati , cavinho je napisao:

Molio bih pomoć. Otac, branitelj, dragovoljac domovinskoj rata je 2018. godine otišao u redovnu mirovinu da navršenih 61 godinu i preko 41 godine radnog staža. Uz usklađivanje mirovina i temeljem toga što je branitelj, mirovina mu sada iznosi oko 560 eura. Nedavno se zaposlio na nepuno radno vrijeme (4 sata) te je dobio novo rješenje u kojem se određuje mirovina manja za nekih 200 eura. Molio bih pojašnjenje, budući da je člankom 29. Zakona o hrv. braniteljima definirano da se mirovina ne obustavlja niti smanjuje. Unaprijed hvala na odgovoru

Poštovani, već smo dosta puta obrađivali tu temu pa malo pogledajte forum ali ukratko morali ste se raspitati za radno vrijeme od 4 sata, jer je zakonom dopušteno samo 3.5 sati što iznosi 3 sata i 30 minuta ali i to mirovinsko po županijama ne prizna pa je najsigurnije rad na pola ranog vremena od 3 sata tj. do 20 sati tjedno,  a to servisi za obračun plaća najbolje znaju nešto kao 3 sata i 20 minuta po danu je 200 minuta x 6 dana u tjednu =  1200 minuta podijeljeno sa 60 minuta ie 20 sati tjedno za 6 dana rada. Možda sam nešto krivo napisao ali sam ja tako shvatio da nikako nije dobro raditi više od 3 sata i 20 minuta po danu ako želite primati punu mirovinu, Zato je dosta ljudi prijavljeno na 3 sata po danu i to je najpametnije.

Tko ostvaruje pravo

Korisnici prijevremenih, starosnih i obiteljskih mirovina ostvarenih prema općim mirovinskim propisima mogu se zaposliti do polovine punog radnog vremena i nastaviti primati mirovinu bez umanjenja. Korisnici mirovina prema posebnim propisima (vojska, policija, vatrogasci) mogu izabrati rad u punom radnom vremenu uz pola mirovine ili rad s polovinom radnog vremena uz punu mirovinu. Korisnici invalidskih mirovina kod kojih je nastupila potpuna radna nesposobnost ne mogu se zaposliti, osim ako su mirovinu ostvarili kao hrvatski branitelji, ali i oni uz ograničenje rada najviše tri i pol sata na dan. Korisnici invalidskih mirovina kod kojih je nastupila djelomična radna nesposobnost mogu raditi s punim ili s nepunim radnim vremenom, ali u tom im se slučaju mirovina određuje manjim mirovinskim faktorom, što rezultira smanjenjem mirovine u razdoblju zaposlenja.

Mogućnost zaposlenja uz mirovinu uređuju mirovinski zakoni, a ne propisi radnog prava. Ako postoji interes poslodavca i radnika, Zakon o radu dopušta rad do bilo koje životne dobi. Dob od 65 godina života i 15 godina mirovinskog staža propisana je kao osnova prestanka radnog odnosa po sili zakona, ali samo ako se poslodavac i radnik ne dogovore drukčije. Od 1. siječnja 2023. godine ukinuto je pravo na otpremninu i pravo na otkazni rok za otkaz ugovora o radu radniku koji je navršio 65 godina starosti, tako da se poslodavci ne izlažu dodatnim troškovima u slučaju kad zbog poslovnih ili osobno uvjetovanih razloga prestane potreba za radom korisnika mirovine. Osim toga, od 1. travnja 2023. godine izmijenjeni su propisi o zdravstvenom osiguranju i pomaknuta je dobna granica za ostvarivanje prava na naknadu za bolovanje na teret sustava zdravstva, s ranijih 65 na 70 godina starosti osiguranika. Tim su zakonskim novostima smanjeni rizici poslodavaca koji zapošljavaju umirovljenike.

Isti status

Zaposleni umirovljenik ima sva prava iz radnog odnosa kao ostali zaposlenici toga poslodavca. Na njega se odnose propisi o minimalnoj plaći i visina plaće određena pravilnikom o radu i/ili kolektivnim ugovorom koji obvezuje poslodavca, i to razmjerno ugovorenom tjednom radnom vremenu. Ako radi s polovinom radnog vremena ima pravo na polovinu plaće koju bi na tom radnom mjestu ostvario da radi puno radno vrijeme. Za rad noću, nedjeljom, blagdanom i neradnim danima, za rad u otežanim radnim uvjetima i za prekovremeni rad ima pravo na povećanu plaću. Njemu se prekovremenim satima smatraju sati odrađeni preko ugovorenog tjednog radnog vremena, pa ako je zaposlen na 20 sati u tjednu, prekovremenim radom smatraju se sati odrađeni preko 20 sati i poslodavac ih treba platiti uvećano.

Umirovljenik može biti zaposlen na neodređeno ili na određeno vrijeme. I na njega se odnosi ograničenje dopuštenog trajanja rada na određeno vrijeme najdulje tri godine i najviše tri uzastopna ugovora o radu na određeno vrijeme. Ako je zaposlen kao član uprave trgovačkog društva, mjesečna osnovica za doprinose ne može biti manja od razmjernog iznosa propisanog za članove uprave trgovačkih društava zaposlene s punim radnim vremenom, ali se za njega ne sastavlja godišnji obračun doprinosa i on ne plaća razliku do godišnje osnovice. Za sve zaposlene umirovljenike svi se doprinosi obračunavaju prema jednakim stopama kao za radnike koji nisu korisnici mirovine.

Kako se obračunava

Pri obračunu poreza na dohodak iz plaće umirovljenik sâm odlučuje na kojem će dohotku tijekom godine iskoristiti osobni odbitak: na plaći ili na mirovini ili će podijeliti pravo na osobni odbitak između dva isplatitelja. Porez iz mirovine je za 50 posto niži od poreza iz plaće, a u godišnjem obračunu zbrajaju se svi dohoci i utvrđuje konačna godišnja obveza poreza na dohodak.

Porezni propisi pružaju još jednu povoljnost zaposlenim korisnicima mirovina. Iako su zaposleni s nepunim radnim vremenom, poslodavac im može isplaćivati sve neoporezive primitke u ukupno propisanom iznosu. Prema Zakonu o radu imaju pravo samo na razmjerni dio božićnice, regresa za godišnji odmor, darova djeci i dr., ali prema poreznom propisu mogu im se neoporezivo isplaćivati neoporezivi primici u ukupnoj svoti kako se isplaćuje radnicima koji rade s punim radnim vremenom.

MojPosao.net - Tko sve ima pravo na rad (na pola radnog vremena) uz zadržavanje mirovine? https://www.moj-posao.net/HR/Articles/Details/83577/Tko-sve-ima-pravo-na-rad-na-pola-radnog-vremena-uz-zadrzavanje-mirovine/#ixzz8BrsrAyZh

uređeno: 30. kolovoz 2023. od Skywalker007

[cavinho]

prije 18 sati , Skywalker007 je napisao:

Poštovani, već smo dosta puta obrađivali tu temu pa malo pogledajte forum ali ukratko morali ste se raspitati za radno vrijeme od 4 sata, jer je zakonom dopušteno samo 3.5 sati što iznosi 3 sata i 30 minuta ali i to mirovinsko po županijama ne prizna pa je najsigurnije rad na pola ranog vremena od 3 sata tj. do 20 sati tjedno,  a to servisi za obračun plaća najbolje znaju nešto kao 3 sata i 20 minuta po danu je 200 minuta x 6 dana u tjednu =  1200 minuta podijeljeno sa 60 minuta ie 20 sati tjedno za 6 dana rada. Možda sam nešto krivo napisao ali sam ja tako shvatio da nikako nije dobro raditi više od 3 sata i 20 minuta po danu ako želite primati punu mirovinu, Zato je dosta ljudi prijavljeno na 3 sata po danu i to je najpametnije.

Tko ostvaruje pravo

Korisnici prijevremenih, starosnih i obiteljskih mirovina ostvarenih prema općim mirovinskim propisima mogu se zaposliti do polovine punog radnog vremena i nastaviti primati mirovinu bez umanjenja. Korisnici mirovina prema posebnim propisima (vojska, policija, vatrogasci) mogu izabrati rad u punom radnom vremenu uz pola mirovine ili rad s polovinom radnog vremena uz punu mirovinu. Korisnici invalidskih mirovina kod kojih je nastupila potpuna radna nesposobnost ne mogu se zaposliti, osim ako su mirovinu ostvarili kao hrvatski branitelji, ali i oni uz ograničenje rada najviše tri i pol sata na dan. Korisnici invalidskih mirovina kod kojih je nastupila djelomična radna nesposobnost mogu raditi s punim ili s nepunim radnim vremenom, ali u tom im se slučaju mirovina određuje manjim mirovinskim faktorom, što rezultira smanjenjem mirovine u razdoblju zaposlenja.

Mogućnost zaposlenja uz mirovinu uređuju mirovinski zakoni, a ne propisi radnog prava. Ako postoji interes poslodavca i radnika, Zakon o radu dopušta rad do bilo koje životne dobi. Dob od 65 godina života i 15 godina mirovinskog staža propisana je kao osnova prestanka radnog odnosa po sili zakona, ali samo ako se poslodavac i radnik ne dogovore drukčije. Od 1. siječnja 2023. godine ukinuto je pravo na otpremninu i pravo na otkazni rok za otkaz ugovora o radu radniku koji je navršio 65 godina starosti, tako da se poslodavci ne izlažu dodatnim troškovima u slučaju kad zbog poslovnih ili osobno uvjetovanih razloga prestane potreba za radom korisnika mirovine. Osim toga, od 1. travnja 2023. godine izmijenjeni su propisi o zdravstvenom osiguranju i pomaknuta je dobna granica za ostvarivanje prava na naknadu za bolovanje na teret sustava zdravstva, s ranijih 65 na 70 godina starosti osiguranika. Tim su zakonskim novostima smanjeni rizici poslodavaca koji zapošljavaju umirovljenike.

Isti status

Zaposleni umirovljenik ima sva prava iz radnog odnosa kao ostali zaposlenici toga poslodavca. Na njega se odnose propisi o minimalnoj plaći i visina plaće određena pravilnikom o radu i/ili kolektivnim ugovorom koji obvezuje poslodavca, i to razmjerno ugovorenom tjednom radnom vremenu. Ako radi s polovinom radnog vremena ima pravo na polovinu plaće koju bi na tom radnom mjestu ostvario da radi puno radno vrijeme. Za rad noću, nedjeljom, blagdanom i neradnim danima, za rad u otežanim radnim uvjetima i za prekovremeni rad ima pravo na povećanu plaću. Njemu se prekovremenim satima smatraju sati odrađeni preko ugovorenog tjednog radnog vremena, pa ako je zaposlen na 20 sati u tjednu, prekovremenim radom smatraju se sati odrađeni preko 20 sati i poslodavac ih treba platiti uvećano.

Umirovljenik može biti zaposlen na neodređeno ili na određeno vrijeme. I na njega se odnosi ograničenje dopuštenog trajanja rada na određeno vrijeme najdulje tri godine i najviše tri uzastopna ugovora o radu na određeno vrijeme. Ako je zaposlen kao član uprave trgovačkog društva, mjesečna osnovica za doprinose ne može biti manja od razmjernog iznosa propisanog za članove uprave trgovačkih društava zaposlene s punim radnim vremenom, ali se za njega ne sastavlja godišnji obračun doprinosa i on ne plaća razliku do godišnje osnovice. Za sve zaposlene umirovljenike svi se doprinosi obračunavaju prema jednakim stopama kao za radnike koji nisu korisnici mirovine.

Kako se obračunava

Pri obračunu poreza na dohodak iz plaće umirovljenik sâm odlučuje na kojem će dohotku tijekom godine iskoristiti osobni odbitak: na plaći ili na mirovini ili će podijeliti pravo na osobni odbitak između dva isplatitelja. Porez iz mirovine je za 50 posto niži od poreza iz plaće, a u godišnjem obračunu zbrajaju se svi dohoci i utvrđuje konačna godišnja obveza poreza na dohodak.

Porezni propisi pružaju još jednu povoljnost zaposlenim korisnicima mirovina. Iako su zaposleni s nepunim radnim vremenom, poslodavac im može isplaćivati sve neoporezive primitke u ukupno propisanom iznosu. Prema Zakonu o radu imaju pravo samo na razmjerni dio božićnice, regresa za godišnji odmor, darova djeci i dr., ali prema poreznom propisu mogu im se neoporezivo isplaćivati neoporezivi primici u ukupnoj svoti kako se isplaćuje radnicima koji rade s punim radnim vremenom.

MojPosao.net - Tko sve ima pravo na rad (na pola radnog vremena) uz zadržavanje mirovine? https://www.moj-posao.net/HR/Articles/Details/83577/Tko-sve-ima-pravo-na-rad-na-pola-radnog-vremena-uz-zadrzavanje-mirovine/#ixzz8BrsrAyZh

Hvala na odgovoru. Međutim, rad od 3,5 sata dnevno se po mom mišljenju odnosi na korisnike prava na invalidsku mirovinu, što je uređeno čl. 37. Zakona o hrvatskim braniteljima. Kod mog oca to nije slučaj. On je išao u redovnu mirovinu sa navršenim godinama i stažom. Također, prijavljen je na nepuno radno radno vrijeme od 20 sati tjedno (ugovor o radu). Ovdje se radi o koliziji između čl. 29. i članka 52. st. 1 Zakona o hrvatskim braniteljima. Novim rješenjem mu je određena starosna mirovina za dugogodišnjeg osiguranika u svoti od 365,01 eura. Ispada da se uopće ne uzima uvećanje boda temeljem vremena sudjelovanja u obrani odnosno čl. 27. 

[Skywalker007]

prije 2 sati , cavinho je napisao:

Hvala na odgovoru. Međutim, rad od 3,5 sata dnevno se po mom mišljenju odnosi na korisnike prava na invalidsku mirovinu, što je uređeno čl. 37. Zakona o hrvatskim braniteljima. Kod mog oca to nije slučaj. On je išao u redovnu mirovinu sa navršenim godinama i stažom. Također, prijavljen je na nepuno radno radno vrijeme od 20 sati tjedno (ugovor o radu). Ovdje se radi o koliziji između čl. 29. i članka 52. st. 1 Zakona o hrvatskim braniteljima. Novim rješenjem mu je određena starosna mirovina za dugogodišnjeg osiguranika u svoti od 365,01 eura. Ispada da se uopće ne uzima uvećanje boda temeljem vremena sudjelovanja u obrani odnosno čl. 27. 

Poštovani, mislim da je slično i za rad na pola radnog vremena i za ostale a moguće da poslodavac plaća za njega mirovinsko osiguranje pa su mu računali koeficijent 0.6667 kada dobije toliko umanjenu mirovinu. Ja ne znam da li je vaš otac predao da ima status branitelja sa određenim brojem dana u borbenom sektoru kada je 2018 išao u mirovinu jer je tada zakon izašao ali je zakon 2021 dodao članak 52c gdje se opisuje dodatak na mirovinu za branitelje ali on je trebao sam podnijeti zahtjev tj. nije išlo po službenoj dužnosti. Uglavnom najbolje bi bilo da s tatom i tim rješenjima koje ima odete u mirovinsko i tamo imate besplatne pravnike i referente pa ih sve pitate što vas zanima i koliko znam do sada uvijek su objasnili braniteljima što je za njih najbolje. 

Članak 52.c (NN 84/21)

(1) Hrvatski branitelji iz Domovinskog rata, pripadnici borbenog sektora, i članovi obitelji hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata, pripadnika borbenog sektora, koji su korisnici mirovine ostvarene prema Zakonu o mirovinskom osiguranju ili općim propisima iz mirovinskog osiguranja koji prethode tom propisu, imaju pravo podnijeti zahtjev za određivanje novog iznosa mirovine uz primjenu članaka 27., 35. ili 48. ovoga Zakona.

(2) Pravo na mirovinu pod uvjetima iz stavka 1. ovoga članka osobama iz stavka 1. ovoga članka pripada od prvog dana sljedećeg mjeseca nakon podnošenja urednog zahtjeva.