zadužnica na dječji doplatak

[amilet43]

suprug je bio jamac za kredit, koji se naravno nije plaćao. Blokirani su nam svi računi, tako i račun na hpb gdje nam isključivo ide dječji doplatak. Smije li se po zakonu sjesti na dječji doplatak neka mi netko javi molim vas jer smo već krajnje očajni!!!!

[canis]

Prema Zakonu o doplatku za djecu (NN.94/01,138/06 i 107/07) doplatak ne može biti predmet ovrhe ili osiguranja, osim prema sudskoj odluci radi uzdržavanja u korist djece za koju se ostvaruje taj doplatak.

[amilet43]

hvala na odgovoru, no što možemo napraviti po pitanju toga??? račun nam je blokiran i hrvatska poštanska banka, odnosno službenici u banci samo sliježu ramenima i govore svi isto. Vaš je suprug potpisao zadužnicu kojom se mogu plijeniti svi njegovi računi. Jednostavno ne znam što mi je činiti, jer su nam tu svi novci koji su trebali biti uplaćeni sada djetetu na štednju, zato ih nismo niti podizali da ih ne potrošimo jer nam je sad situacija totalna koma!!!

[canis]

Zadužnica je isprava koju jedna banka šalje drugoj da bi ustegnula sa tekućeg računa osobe koja je dužnik i uplatila sredstva prvoj banci.

 

Po uplati zatreženog iznosa sredstava matična banka dužnika (ona u kojoj prima plaću) automatski odblokirava račun, ali ako na računu nema dovoljno sredstava isti ostaje u blokadi do daljnjeg.

 

Banka koja je poslala zadužnicu dužna je ukoliko dužnik sam podmiri dug obavijestit drugu banku da odmah deblokira račun.

 

Možda bi u vašem slučaju bilo dobro da se obratite banci koja je poslala zadužnicu,da ih obavjestitte da se na računu nalaze sredstva od doplatka za djecu i da se ona izuzmu iz naplate potraživanja, jer ta sredstva po zakonu ne bi smjela biti predmet ovrhe ili osiguranja...

 

Nadam se da ćete u tome uspjeti,bar vrijedi pokušati.....

[whitedd]

Zadužnica je instrument za naplatu tražbine utemeljen na Ovršnom zakonu (“Narodne novine” broj 57/96,29/99) i javlja se kao vrlo djelotvoran i efikasan instrument osiguranja plaćanja koji vjerovniku pruža visok stupanj i široku mogućnost za osiguranje njegove tražbine.

 

Bitne su značajke zadužnice u odnosu na mjenicu:

 

*

zadužnica ima svojstvo pravomoćnog rješenja o ovrsi što znači da se ne može pobijati žalbom pred sudom. Kad se dostavi ovlaštenoj organizaciji platnog prometa proizvodi učinak kao da je dostavljeno pravomoćno sudsko rješenje o ovrsi što znači da vjerovnik kome je izdana, svoju će tražbinu prisilno naplatiti s računa dužnika bez potrebe vođenja parničnog, odnosno ovršnog postupka.

*

zadužnica ima svojstvo ovršne isprave što znači da će u slučaju kad naplata s računa dužnika postane bezuspješna, takva isprava služiti kao osnova za pokretanje sudskog ovršnog postupka na drugim predmetima ovrhe (nekretninama, pokretninama, tražbinama), dakle kao da se radi o pravomoćnoj presudi iz parničnog postupka. Naplata zadužnice uvijek ostaje u okvirima ovršnog postupka koji je brži, jednostavniji i jeftiniji, stoga efikasniji i povoljniji za vjerovnika. Mjenica, s druge strane, također ima svojstvo vjerodostojne isprave ali je u daljnjem postupanju podvrgava drugom pravnom putu (ovršni postupak se zbog prigovora dužnika pretvara u parnični postupak i po njegovom okončanju vjerovnik pokreće ponovno ovršni postupak).

*

izjava jamca na samoj zadužnici ili kao posebna isprava također ima značaj i učinak pravomoćnog rješenja i ovršne isprave.

*

postupanje prema jamcima iz zadužnice je jednostavnije i efikasnije nego kod mjenice – naplata prema jamcu iz zadužnice vrši se na jednak način kao i za dužnika

*

zadužnicu banka zadržava u redoslijedu plaćanja sve dok to vjerovnik želi i izvršava je kad na računima dužnika bude priljeva, dok mjenicu za čiju isplatu nema dovoljno sredstava na računima dužnika, banka vraća dužniku.

 

 

 

Razlikujemo:

Običnu zadužnicu koja je najkraće rečeno pisana isprava koju izdaje dužnik uz javnu ovjeru svojeg potpisa kojom daje suglasnost da se radi naplate tražbine određenog vjerovnika zaplijene njegovi određeni ili svi računi koje ima kod banaka, te da se novac s tih računa izravno isplaćuje vjerovniku na način određen tom izjavom. Karakteristike obične zadužnice su:

 

*

može je izdati svaka pravna osoba, obrtnik ili druga osoba koja obavlja neku samostalnu djelatnost ili fizička osoba koja ima poslovnu sposobnost.

*

može se izdati svakoj fizičkoj i pravnoj osobi prema kojoj izdavatelj ima novčanu obvezu.

*

Zakonom nisu izrijekom propisani obvezni sastojci zadužnice, međutim iz odredbe članka 183. Ovršnog zakona može se zaključiti koji su to nužni sastojci potrebni da bi neka isprava imala obilježje zadužnice. Ako stranke odluče da će radi osiguranja tražbine vjerovnika dužnik izdati zadužnicu preporuča se da se osnovni elementi zadužnice odrede ugovorom između stranaka i bilo bi potrebno što određenije navesti koja tražbina se osigurava zadužnicom i pod kojim uvjetima. Što su preciznija određenja o tome to će kasnije biti manje mogućnosti za prigovor bilo koje strane.

 

 

 

Primjer klauzule osiguranja iz ugovora:

 

“Ugovorne strane su suglasne da se osiguranje tražbine prodavatelja iz ovog ugovora izvrši izdavanjem jedne javnobilježnički ovjerene obične zadužnice.

 

Kupac se obvezuje prodavatelju odmah po potpisivanju ovog ugovora izdati jednu običnu zadužnicu na svotu tražbine iz ovog ugovora, zajedno sa zakonskim zateznim kamatama od dana dospijeća do isplate tražbine i troškovima naplate zadužnice, s dospijećem u skladu s ovim ugovorom, koja zadužnica se može naplatiti na teret svih kunskih i deviznih računa koje kupac ima kod ovlaštenih organizacija platnog prometa.

 

Prodavatelj ima pravo zadužnicu predati na naplatu ako mu kupac po dospijeću ne ispuni tražbinu iz ovog ugovora.”

 

 

Bjanko zadužnica se razlikuje od obične po tome što je ne mogu izdati sve pravne ili fizičke osobe već samo one koje imaju status trgovca, ona se izdaje na propisanom blanketu, ne mora imati upisanog vjerovnika i iznos tražbine i može se izdati samo na najviše propisane svote.