zerjav objavljeno: 3. ožujak 2008. Dijeli objavljeno: 3. ožujak 2008. Poštovani Canise , hvaleći nutritivna svojstva špinata zaboravili ste naglasiti da on sadrži i oksalnu kiselinu, čiji kristalići mogu začepiti bubrežne kanale pa se bubrežnim bolesnicima preporučuje da ga izbjegavaju. Oksalne kiseline ima najviše u peteljkama i rebrima špinata pa ih prilikom pripreme treba odstraniti. Djelovanje oksalne kiseline na organizam može se ublažiti tako da se špinat priprema s mlijekom ili vrhnjem jer se oksalna kiselina veže s kalcijem iz mlijeka stvarajući netopljivi kalcijev oksalat koji se izlučuje iz organizma. Onaj "bljak" , koji je napisao poštovani wastland , se vjerojatno odnosio na oksalnu kiselinu . Špinat treba ostaviti Popaju , a blitva neka bude na našem jelovniku Želim vam zdravu prehranu i odlično zdravlje Citiraj Link to comment Dijeli na drugim stranicama Više opcija dijeljenja...
Mrljavac odgovoreno: 4. ožujak 2008. Dijeli odgovoreno: 4. ožujak 2008. O špinatu ovdje O blitvi ovdje. Biram ovo treće pa neka me ubije kolesterol. Život je kratak. Citiraj Link to comment Dijeli na drugim stranicama Više opcija dijeljenja...
canis odgovoreno: 4. ožujak 2008. Dijeli odgovoreno: 4. ožujak 2008. Pozdrav i duboko poštavnje Zerjave, Ističući nutritivna svojstva špinata nije mi bila namjera zatajiti i potencijalnu štetnost tog zeleno lisnatog povrća koja kako sami kažete može izazvati probleme i pogoršanje postojećih bolesti urinarnog trakta s posebnim naglaskom na bubrege i njihovu funkciju…. Zahvalan sam glede vaše upute o načinu kako smanjiti sadržaj oksalne kiseline u špinatu.Takav postupak bi trebalo uvijek provoditi, jer preventiva je daleko jednostavnija nego liječenje posljedica nastalih neprovođenjem iste.. ‘’Bljak’’ napisan od strane poštovanog wastlanda moguće je shvatiti i na način koji ste vi izrekli,međutim,mišljenja sam da se ipak tu radi o malom pretjerivanju bez nekih značajnijih posljedica,što je razumljivo jer se poštovani wastland u potpunosti i s pravom predao znanstvenom dokazivanju štetnosti pasivnog pušenja kod djece,te je empirijski slučaj navedenog mornara Popaya remetio njegov način prezentacije znanstvenih činjenica… Međutim moramo biti svesni da su mnoga medicinska otkrića upravo i nastala,ne kao produkt sustavnog znanstvenog istraživanja , već promatranjem i opažanjem naizgled nepovezanih pojava, a i moment slučajnosti je ponekad bio presudan. Blitva koju ste predložili kao zamjenu špinatu je veoma prihvatljiva kako u nutritivnom sastvau tako i u pogledu pristupačnosti širokom pučanstvu.. Radi ravnopravnosti i neprotežiranja niti jednog od ta dva povrća ovdije ću navesti nutritivne karakteristike blitve. 100 grama kuhane i ocijeđene blitve sadrži: 7 grama suhe tvari,i to 2 grama proteina, 4 grama ugljikohidrata; 0.1 gram masti; te čitav niz vitamina i minerala: 3139 i.j. vitamina A (karotena) ; 19 mg vitamina C; 0.03 mg B1vitamina; 0.09 mg vitamina B2; 0.3 mg niacina; 0.15 mg pantotenske kiseline; 180 mg natrija; 58 mg kalcija; 86 mg magnezija; 2. 3 mg željeza; 33 mg fosfora i 550 mg kalija. Vidim da je poštovani Mrljavac istaknuo jedan naš tradicionalni način prehrane,koji da bi pokazao koliko je privlačan i ukusan popratio rječima iz kojih se da iščitati kolika je vrijednost istog…. Ne mogu,kako tradicionalista, iz isto tako tradicinalne sredine, da ne iskažem svoje oduševljenje priloženom fotografijom,a isto tako i žaljenje što u ovom trenutku ne mogu i u realnosti nazočiti ovom prizoru, a isto tako i svemu što sljedi poslje njega ( nakon skidanja s ražnja i serviranja na stol)…. Nutritivni sastav ovih ‘’vrtećih primjeraka hrane’’ u cijelosti današnja znanost nije otkrila ili takvi podaci nisu dostupni,što nikomu neće posebno nedostajati, jer organoleptička svojstva su toliko izražena da sve drugo postaje samim time sekundarno… Dobar tek.. Citiraj Link to comment Dijeli na drugim stranicama Više opcija dijeljenja...
newbie odgovoreno: 4. ožujak 2008. Dijeli odgovoreno: 4. ožujak 2008. Špinatu dodajem i sljedeće, a glede i u svezi zdravog življenja: (potaknuta na ozbiljno razmišljanje editiram post i stavljam linkove na neke od www-om udomljenih brojnih verzija istog naputka) ovdje ili ovdje A može od danas i o kruhu i vodi, nije kraj korizme još Citiraj Link to comment Dijeli na drugim stranicama Više opcija dijeljenja...
Mrljavac odgovoreno: 4. ožujak 2008. Dijeli odgovoreno: 4. ožujak 2008. Preporučio bih Vam da ponesete igle. Stigne se i naštrikati pulover. Citiraj Link to comment Dijeli na drugim stranicama Više opcija dijeljenja...
newbie odgovoreno: 4. ožujak 2008. Dijeli odgovoreno: 4. ožujak 2008. ne'aš frke Citiraj Link to comment Dijeli na drugim stranicama Više opcija dijeljenja...
bigfoot odgovoreno: 4. ožujak 2008. Dijeli odgovoreno: 4. ožujak 2008. Poremećaji osobnosti su relativno česti kod onih koji imaju poremećaje prehrane. Jednostavnije rečeno, osoba s poremećajem osobnosti ima obrasce ponašanja i u prehrani koji se razlikuju od ostalih oko nje. Samo neki poremećaji osobnosti iskazuju poremećaje prehrane – granični, opsesivno kompulzivni i izbjegavajući Osobe s anorexiom nervosom ( restriktivni tip ) će češće imati Opsesivno kompulzivni poremećaj osobnosti kao svoj temeljni poremećaj. Za osobu s anorexiom vrijede pravila koja im omogućuju da izdrže veliko smanjenje unosa hrane. Takve osobe izdrže patnju gladovanja zbog vlastitog perfekcionizma. Tuđa briga o njima ih ne zanima, jer misle da sve što rade jest dobro. Odbijaju tuđu pomoć, kao što odbijaju hranu, a istovremeno drugima lako nalaze greške u njihovom ponašanju. Nasuprot tome, oni s bulimijom če češće imati granični poremećaj osobnosti. Obrasci hranjenja su nestabilni, impulzivni i auto – destruktivni. Prejedanje i povračanje prate crno - bjeli BPD obrazac ponašanja s osobama s kojima su u bliskoj vezi – najprije ih idealiziraju i vole kao boga, a zatim ih odbacuju i mrze kao crnog vraga. BPD kao temeljni poremećaj je češći kod poremećaja kompulzivnog prejedanja bez povraćanja i anoreksije nervose ( prejedanje /povraćanje tip ), gdje je ponašanje impulzivnije negoli kod anorexije nervoze – restriktivni tip Izbjegavajući poremećaj osobnosti također je čest među poremećajima prehrane. Nejasno je zbog čega. Oni s anorexiom (restriktivni tip ) možda imaju osjećaj odbijanja pomoći od drugih što prati simptome AVPD. Za bulimiju, prejedanje i anorexiju ( tip prejedanje /povraćanje ), možda je kriv sram koji okružuje prejedanje i povračanje i vodi izbjegavanju drugih, opet povezano s simptomima AvPD Kakobilo, osoba s poremećajem prehrane ne mora uvijek imati poremećaj osobnosti Ipak,neka istraživanja su pronašla simptome bulimije u 10 % mlađih žena, anoreksije između 0,5 – 1 % ( 90 % onih koji iskazuju poremećaje prehrane su mlađe žene, vjerovatno ne samo zbog poremećaja osobnosti nego i zbog civilizacijskog i medijskog podržavanja poremećenog uzimanja hrane – tzv. idealne vitkosti) Poremećaji prehrane mogu biti fatalni, npr.smrt zbog gladovanja. Debljina povećava rizik od brojnih bolesti, a također i smrti zbog posljedica tih bolesti. Uobičajeni efekti poremećaja prehrane su problemi s bubrezima, želučani problemi, problemi sa zubima, probavom i poremećenim unosom masti , bjelančevina i ugljikohidrata. Često su povezani s psihijatrijskim poremećajima : alkoholizmom, narkomanijom i suicidom..( opet zbog povezanosti s temeljnim poremećajem osobnosti ). U jednoj studiji 15 % onih s anorexijom umrlo je tijekom 12. godina zbog suicida, želučanih problema, infekcije i izgladnjivanja. Citiraj Link to comment Dijeli na drugim stranicama Više opcija dijeljenja...
notarica odgovoreno: 5. ožujak 2008. Dijeli odgovoreno: 5. ožujak 2008. Citiraj Link to comment Dijeli na drugim stranicama Više opcija dijeljenja...
newbie odgovoreno: 5. ožujak 2008. Dijeli odgovoreno: 5. ožujak 2008. Probaj. I pazi da štogod ne preskočiš Radi zdravlja... Citiraj Link to comment Dijeli na drugim stranicama Više opcija dijeljenja...
Preporučene objave
Uključi se u diskusiju
Možete objaviti sada i registrirati se kasnije. Ako imaš korisnički račun, prijavi se ovdje kako bi objavljivao s tim računom.