Koliko Zakona o vlasništvu postoji u Republici Hrvatskoj?

[KronicnaStranka]

Grad N:

 

Osoba A vlasnica je idealnog dijela kuće u gradu N. Kuća je vrlo stara, u njoj su samo dva manja stana (cca 50 kvadrata svaki). Izvorno je bila obiteljska kuća, putem nasljeđivanja došlo je do povećanja broja vlasnika, pa ih danas u z.k. ima zabilježeno 7 suvlasnika u idealnim dijelovima. Dva najveća suvlasnika, osoba A i još jedna osoba koriste svaka po jedan stan. Ostali suvlasnici ne dovode takvo korištenje stanova u pitanje. Kuća nije etažirana niti je etažiranje moguće zbog takve suvlasničke strukture. Dakle, ne postoji vlasništvo na nekom posebnom dijelu (stanu).

 

Lokalni prinudni upravitelj uporno pokušava uspostaviti prinudnu upravu što se očituje isključivo u naplaćivanju pričuve, dok ostale upraviteljske obaveze ne izvršava. Pričuvu utjeruje ovrhama, a sudovi mu daju za pravo i uopće se ne osvrću na činjenicu da u kući ne postoji vlasništvo nad posebnim dijelovima.

 

Grad M:

 

Osoba A ne živi u gradu N, nego u gradu M sa svojim bračnim partnerom, osobom B.

 

Osoba B suvlasnik je u idealnom dijelu obiteljske kuće. U kući postoje 3 manja stana (cca 50 kvadrata svaki). Osim osobe B postoje još dva suvlasnika u idealnim dijelovima.

 

Osoba B koristi dva stana, još jedan suvlasnik koristi treći stan. Treći suvlasnik ne dovodi takvo korištenje stanova u pitanje. Kuća nije etažirana niti je etažiranje moguće zbog takve suvlasničke strukture. Dakle, ne postoji vlasništvo na nekom posebnom dijelu (stanu).

 

Nad kućom nikada nije uspostavljena prinudna uprava niti su vlasnici potpisali ugovor s kakvim upraviteljem, pa ne plaćaju niti pričuvu. Kućom upravljaju sami bez nekih problema.

 

(U okolici postoje brojne kuće sa sličnom vlasničkom strukturom, i nitko ne traži da imaju upravitelje i plaćaju pričuvu.)

 

 

Grad N i grad M su u Hrvatskoj.

 

Pitanje:

 

Postoji li kakva razlika u pravnom smislu između ova dva primjera ili u Republici Hrvatskoj postoje dva Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima?