Jump to content

plaćanje tajnika nadzornoga odbora


upitnik

Preporučene objave

Čovjek kojeg poznajem tajnik je NO-a u jednom društvu koje je bilo u vlasništvu jednoga državnog poduzeća i privatizirano je prošle godine u prosincu. On je tajnik NO-a već nekoliko godina i plaćan je uredno za taj posao sve do studenoga prošle godine. Društvo mu duguje nagradu za rad u NO-u za listopad i studeni prošle godine po odlukama koje su vrijedile do privatitacije društva. Nakon privatizacije donesene su potrebne odluke o osnivanju novoga NO-a i imenovanju tajnika NO-a. Međutim, nije donoesena odluka o visini nagrade za članove NO-a, pa tako niti za tajnika NO-a. Tu odluku prema društvenom ugovoru treba donijeti skupština društva. Dakle, što se tiče nagrade za listopad i studeni tu nema ničeg spornog i ta nagrada mora se isplatiti. Međutim, pitanje na koje molim odogovor jest što učiniti u vezi s nedonesenom odlukom o nagradi za članove NO-a i tajnika? Naime, ako se odlukom odredi da oni rade besplatno onda je to legalno i tajnik jedino može reći da ne želi raditi pod tim uvjetima. Međutim, ako se odluka ne donese, može li tajnik zahtijevati da mu se isplaćuje nagrada po odluci koja je vrijedila prije privatizacije društva? I drugo, treba li podnijeti tužbu zbog neisplaćenih nagrada za studeni i prosinac? Općenito, što bi bilo najbolje da tajnik učini u opisanoj situaciji. Ako je čudno što pitam nešto što bi tajnik i sam trebao znati moram reći da tajnik nije pravnik, tako da nedovoljno poznaje pravo u smislu u kojem se postavlja pitanje. Molim odgovor. Hvala.

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Statut ili izjava o osnivanju su najviši akti.

S njima trebaju biti usuglašeni svi drugi opći akti, pa tako i pravilinci o radu, Poslovnici i slično. Tio svi znamo.

 

Međutim niste rekli da li je kojim slučajem bilo promjena u općim aktima nakon privatizacije - preustrojavanja iz državnog u privatno poduzeće.

 

Ako su ostali na snazi prijašnji opći akti po kojima je tajnik imao pravo na plaću/nagradu, onda i sadašnji tajnik ima sva ta prava.

 

Dakle ako je postojala odluka po kojoj se tajnik plaća, koja nije nekim općim aktom ili odlukom (tijela koje ima na to pravo) ukinuta ili izmjenjena, onda tajnik ima pravo na isplatu do drugačije odluke ili stuopanja na snagu općeg akta.

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Hvala na odgovoru. Dakle, donesen je novi društveni ugovor (koji je isto što i statut odnosno izjava o osnivanju) kojim je određeno da skupština određuje visinu nagrade za članove NO-a i tajnika. Određen je i novi NO, a stari tajnik je imenovan ponovo tajnikom NO-a. Donesen je i poslovnik NO-a. Znači, svi novi akti su doneseni osim nove odluke o visini nagrade za članove NO-a i tajnika. Stara odluka nije stavljena izvan snage, ali je poduzeće osonovano novim društvenim ugovorom. Vrijedi li u tome slučaju stara odluka? Ja mislim da ne vrijedi, jer je poduzeće privatizirano i zna se tko su mu vlasnici (ne radi se o dionicama, nego o udjelima) te su doneseni svi potrebni akti. Budući da je tajnik imenovan novom odlukom (to je mogao biti i netko drugi, a ne stari tajnik), pretpostavljam da ne može vrijediti stara odluka o visini nagrade. Molim pojašnjenje.

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Ako je društvo prodano radnicima, ako su radnici dobili određen udjele, naravno da se osniva novo društvo jer je izvršena pretvorba. Dotada je skupština bila poduzeće koje je imalo to društvo u svome vlasništvu, a nakon prodaje novu skupštinu čine radnici koji imaju udjele, uprava ima nove ovlasti, novi sastav, drugačćije ovlasti i novi je nadzorni odbor, itd. Da bi bilo jasnije, evo kako počinje novi ugovor:

 

"S obzirom da je član društva dana ______________ (….) svoje poslovne udjele prenio u cijelosti na nove osnivače, osnivači-ugovorne strane suglasni su da ovim ugovorom osnivaju društvo s ograničenom odgovornošću i da reguliraju svoja međusobna prava i obveze, te su suglasni da će se na njihove međusobne odnose prvenstveno primjenjivati odredbe ovog ugovora, a na sve ostalo odredbe Zakona o trgovačkim društvima."

 

Jel' sad jasnije? Ponavljam, SVI su akti doneseni osim odluke o naknadama članova NO-a i tajnika. Ponavaljam pitanje: Kako riješiti zaostatak po staroj odluci o naknadama (do prosinca 2007. - dvije zaostale naknade), a kako riješiti ostalih 11 mjeseci za koje još uvijek nema odluke o veličini naknade. Odluku prema DU-u treba donijeti skupština, ali još to nije učinila jer to upravi nije u interesu.

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Hvala još jednom. Ali, to znam i sam. Moje pitanje sastoji iz dva podpitanja. Prvo podpitanje glasi na koji način utjeriati dug za dva mjeseca po starome ugovoru? Drugo podpitanje glasi što učiniti u situaciji u kojoj skupština nije donijela niti odluku o neplaćanju niti odluku o plaćanju članova i tajnika NO-a, a po odredbama DU-a skupština o tome donosi odluku. Dakle, kako natjerati skupštinu da donese akt na temelju kojega će biti vidljivo plaća li se ili ne rad u NO-u? Eto, to su moja dva podpitanja.

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Prvo pitanje:

Prislite ih tužbom

 

Drugo pitanje:

 

Skupštinu ne možete prisliti da donese odluku o plaćanju Tanika ako nema tu obvezu sukladno Društvenom ugovoru. Ako postoji obveza da donese odluku o plaćanju. Naime ako sotji odredba da će Skupština donijeti odluku o tome plaća li se ili ne tajnik, onda joj praktički ne možete ništa za razdbolje koje ste radili kao tajnik po novom Društvenom ugovoru

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

U stvari, radi se o jednoj gospođi koja je poslovna tajnica Uprave i tajnica NO-a. Prima plaću kao poslovna tajnica Uprave, ali ne prima dodatnu nagradu za rad u NO-u koju je dobivala prije privatizacije i novoga DU-a (osim posljednja dva mjeseca po staroj odluci, kao što sam već spomenuo). Dakle, Vi kažete da ona ima pravo na naknadu bez obzira na nepostojanje odluke, ako sam dobro shvatio? Bilo bi lako tužiti, ali znate i sami da je pravda spora, a šikaniranje i mobbing od strane Uprave bi krenuli odmah. Nažalost, "malim" ljudima ne isplati se podizati tužbe prije nego što to ostane kao posljednja mogućnost. Još od vremena rimskoga prava, a to je temelj i našega prava, pravo se stvaralo i držalo u rukama povlaštenih. I danas je tako, iako je prividno drugačije. Pod krinkom demokracije vlastodršci donose akte koji služe samo njima i bogatima. I dalje postoje patriciji i plebejci, jedino što danas svatko tko je spreman na sve može postati patricijem.

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Uključi se u diskusiju

Možete objaviti sada i registrirati se kasnije. Ako imaš korisnički račun, prijavi se ovdje kako bi objavljivao s tim računom.

Posjetitelj
Odgovori na ovu temu...

×   Zalijepili ste sadržaj sa formatiranjem..   Ukloni formatiranje

  Only 75 emoji are allowed.

×   Your link has been automatically embedded.   Display as a link instead

×   Vaš je prethodni sadržaj vraćen..   Očisti

×   Ne možete direktno lijepiti slike. Prenesite ili unesite slike iz URL.



×
×
  • Napravi novi...

Važna informacija