pogreška zemljišno-knjižnog odjela, što sad?

[babus]

Budući da nisam pravnik, a našao sam se ni kriv ni dužan u ovoj zavrzlami molim Vas za pomoć.

Evo o čemu se radi (malo će biti poduže, ali mislim da je nužno radi razumijevanja):

Godine 1963. moji roditelji na području Zagreba dobivaju na korištenje neizgrađeno građevinsko zemljište u svrhu gradnje obiteljske stambene zgrade, koju tijekom godina i izgrađuju.

Osamdesetih godina prošlog stoljeća moj otac umire, te dolazi do ostavinske rasprave na kojoj je odlučeno da ½ kuće ionako pripada mami i nije predmet dijeljenja, druga polovica kuće se dijeli na nas četvero tj. na mamu, sestru, brata i mene koji sam tada bio maloljetan.

Sestra se odriče svog dijela u maminu korist, brat zadržava svoj dio, a mama kao moja zakonska zastupnica prihvaća za mene moj dio. Na kraju ispada da mama ima ½ kuće koji joj ionako pripada i nije se dijelio, te još 2/4 dijela iz naslijeđenog dijela, a ja i brat svaki po ¼ naslijeđenog dijela.

Gledano sveukupno mama ima 6/8 kuće, brat 1/8 i ja 1/8.

Nakon provedenog ostavinskog postupka zemljišnoknjižni odjel ovog Općinskog suda određuje da se izvrši uknjižba prava nasljednika.

No tu dolazi do pogreške. Zemljišno-knjižni odjel pogrešno uknjižuje mami 2/4 kuće, bratu ¼ i meni ¼, odnosno u korist mame bude ispuštena njena cijela nedjeljiva polovica.

Što se tiče gradskog ureda za katastar, dakle posjedovnog lista u njemu je sve točno unešeno, a to je da je mama vlasnica 6/8 kuće, brat 1/8 i ja 1/8.

Nakon ovoliko godina mama se odlučuje na prodaju te kuće, brat i ja dajemo svoje potpise da smo s tim suglasni. No ja sada budem zatečen. Naime, dobivam tužbu u kojoj je ona tj. moja majka tužiteljica, a ja i brat tužni. Citirat ću ono što piše u tužbi:

" Kako je zemljišno-knjižnom odjelu ovog Općinskog suda bilo naloženo izvršiti uknjižbu prava nasljednika iza pokojnog tog i tog, to je stoga isti zemljišno-knjižni odjel pogrešno izvršio predmetnu uknjižbu i to tako da je tužiteljicu ispustio kao suvlasnicu u ½ dijela predmetne nekretnine, odnosno u dijelu koji nije bio predmetom nasljeđivanja, te je kao suvlasnike na predmetnoj nekretnini Grad Zagreb upisao stranke, ali pogrešnim suvlasničkim omjerima to stoga tužiteljica ima pravni interes da sud nakon provedenog postupka donese presudu kojom se utvrđuje da je tužiteljica suvlasnik u 6/8 dijela nekretnine, te da smo joj ja i brat dužni priznati i trpjeti upis prava suvlasništva tužiteljice u 6/8 dijela u zemljišnim knjigama na njeno ime, kao i nadoknaditi joj troškove ovog paničnog postupka u roku od 15 dana pod prijetnjom ovrhe."

Usput, cijena koju bi joj trebali nadoknaditi je sam malih trideset tisuća kuna!!!

Moja pitanja su slijedeća:

1. S obzirom da je jasno vidljivo da je zemljišno-knjižni odjel pogrešno upisao nekretninu ne bi li on to trebao bez ikakve naknade i ispraviti?

2. Na koji način mogu biti ja (koji sam tada bio maloljetan), a usput i moj brat, a na kraju krajeva i moja majka krivi za pogrešnu uknjižbu, ako je dotični ZK odjel imao pravovaljani nalog tj. dokumenat za uknjižbu?

3. Ima li tužiteljica pravne osnove za ovakvu tužbu?

4. Na koji je način došla do potražnje ovih 30 tisuća kuna?

5. Ako je ona ta koja pokreće i prodaju i ev. parcelizaciju ne treba li ona onda snositi sve troškove, tim više što jasno daje do znanja da je njoj u interesu?

6. Budući da se za tjedan dana moram očitovati, što mi savjetujete?

Napominjem da ni u kojem slučaju nisam ima namjeru joj osporavati njen dio.

 

Hvala, i nadam se što prije bilo kakvoj pomoći.

[KronicnaStranka]

Kad ste Vi naveli da niste pravnik, moram naglasiti da nisam niti ja.

 

Moje je mišljenje da je trebalo tražiti samo ispravak provedenog upisa, s obzirom na očiglednost odstupanja z.k. provedbe od onoga što piše u dokumentu (rješenju o nasljeđivanju) temeljem kojega je upis u z.k. proveden.

 

Ono što ne znam je da li postoji rok u kojem se takav ispravak može tražiti. Točnije, pitanje je da li to z.k. sud treba tretirati kao ispravak (koji se prema Zakonu o parničnom postupku može tražiti "u svako doba") ili žalbu na doneseno rješenje o upisu (za koju je rok davno istekao).

 

Međutim, ako stanje u zemljišnim knjigama ne odgovara stvarnosti onda je pravno moguće izvršiti pojedinačni ispravni postupak ili ustati tužbom radi utvrđenja da se taj ispravak provede. Oba načina su formalnopravno valjana.

 

Dakle, formalnopravno Vaša majka je ispravno postupila. Troškove koje je imala su odvjetnička usluga i pristojba koja se određuje prema vrijednosti spora. To su dvije najveće stavke. Ako iznos koji ste spomenuli bitno odstupa od toga, onda nešto nije u redu. Troškovi bi trebali biti specificirani.

 

Budući da je izabrana forma tužbe, normalno je da stranka koja izgubi spor (makar se radilo samo o formi) snosi troškove. Međutim, spor može završiti i sudskom nagodbom, a nagodbom možete i podijeliti troškove.

 

Vaša majka je vjerojatno savjetovana da ide putem tužbe radi utvrđenja jer bi u pojedinačnom ispravnom postupku, koji je vanparnični postupak, sve troškove snosila sama kao predlagatelj, iako se i u tom postupku stranke mogu dogovoriti oko troškova. A moguće je da i odvjetnik u ovoj varijanti očekuje bolju zaradu.

 

Sve u svemu, niste u sjajnoj poziciji što se toga tiče.

 

Preporučujem Vam da se posavjetujete s nekim tko dobro poznaje z.k. pravo i praksu da li postoji mogućnost da zatražite ispravak z.k. unosa s obzirom na očiglednu grešku. To biste trebali odmah, hitno napraviti. U tom slučaju mogli biste pobijati tužbu tvrdnjom da uopće ne postoji pravni interes tužiteljice da ustaje tužbom, budući da traži utvrđenje nečega što je već utvrđeno. Sud bi u tom slučaju tužbu morao odbaciti.

 

Možda bi isto prošlo ako biste se pozvali i samo na rješenje o nasljeđivanju u kojem je također već utvrđeno to zbog čega je tužba podnesena.

 

Dakle, odvjetnik bi Vam dobro došao, a njegov trošak shvatite kao neku vrstu pristojbe na svoju imovinu.

 

Pouka (ne za Vas, nego za one koji ovo čitaju): o vlastitoj imovini, čak i kad je samo riječ o formalnosti na papiru, vlasnik mora sam voditi računa jer nikakva državna administracija neće to činiti bolje od vlasnika. Čak i imovina koju ne smatrate svojom ali je kao takva zapisana može prouzročiti probleme.

[bovu]

po onome što ste napisali tužba nije bila potrebna .

spremni ste ispraviti pogrešku za koju niste krivi(malodobnost).

ako se sporna nekretnina prodaje,dogovorno,i novac dobijen prodajom dijeli se dogvorno.

kroz veću isplatu u novcu spramni ste priznati majčin veči dio

 

nije mi jasno ako se nekretnina prodaje čemu tužba.

da bi nek imao trošak a odvjetnik zaradio.

u prigovoru navedi da tužba nije bila potrebna .

i mislim da možeš izbjeći trošak.

pregledaj praksu Županijskog suda u Varaždinu i Koprivnici

[babus]

Hvala na zaista brzinskim savjetima. Uključili smo odvjetnika,a o raspletu javljamo.

Pozdrav