Jump to content

PRAVNI SAVJETI!


MASTER

Preporučene objave

potaknut jednim komentarom na ovom forumu rado bih čuo forumaše što misle što predstavlja pojam PRAVNOG SAVJETA. Kako bi npr izgledao jedan pravni savjet. Koja je razlika između PRAVNOG SAVJETA i PRAVNOG MIŠLJENJA:

 

Tko je ovlašten davati PRAVNE SAVJETE.

 

Što bi bilo POSLOVNO SAVJETOVANJE!

 

Konačno da li ikakav SAVJET može biti ne PRAVNI SAVJET!

 

Molim vaše komentare!

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Po mom mišljenju pravne savjete u formalnom smislu mogu davati odvjetnici i nadležna tijela. U neformalnom smislu može ih davati besplatno bilo tko, no u tom je slučaju oni ne obvezuju i informativnog su karaktera. Stvar je onoga tko pita da li će tako dobivenu informaciju prihvatiti ili ne.

 

Poslovno savjetovanje bio bi širi pojam od pojma pravni savjet koji primarno obuhvaća pravila, cjelinu i općeg je i neformalnog i neobvezujućeg karaktera.

 

Savjet - ne pravni savjet: dajte mi savjet, kako da prestanem puštiti????

 

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

prateći neko vrijeme legalis ne mogu se oteti dojmu straha,svako toliko povuče se tema o nadripisarstvu , o tome tko može davati pravne savjete..misleći indirektno na sam forum. ako svi ljudi mogu raspravljati o politicci,nogometu ,medicini etc,zašte ne bi i o pravu.pa nismo ni svi političeri,sportši etc.

mislim da se i o pravu i svemu vezanom za to treba raspravljati, ljudi koji imaju iskustva u sudskim sporovima,ponekad nauče iiz njih više od mnogih pravnika u tom uskom području.ajde recite mi vi studenti prava i diplomirani pravnici koliko ste puta bili za vrijeme studija bili u sudniie.a u gruntovnici?..

sloboda govora da, savjeti i rasprave da ,no odluka je stvar pojedinca! forum smatram riznicom dodatnih informacija koje mi mogu pomoći u odlučivanju ..stoga pišite raspravljajte pliiizzzz

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

  • 3 tjedna kasnije...

Vjerujem da nikoga ovdje nije strah da bude optužen za nadripisarstvo. Riječ je o "čim više znam, toliko sam više svjesan koliko ne znam" sindromu. Teško je napisati iole kvalitetan savjet na temelju dvije-tri rečenice koje napiše onaj koji savjet traži, S druge strane, čim on više opisuje problematiku, to se više pitanja pojavljuje i opet treba postavljati potpitanja.

 

Mene bi osobno jedino bilo strah davati odgovor na pitanje koje nije razjašnjeno ili postoji mogućnost da se odgovor pogrešno shvati - pravo nije politika ili nogomet da možeš baljezgat gluposti bez posljedica. Znam dosta liječnika, nitijedan od njih ne daje nekakve savjete olako, onako kako to čine "sveznajući" oko nas koji misle da su medicina i pravo tek dva područja koja se mogu svladati čitajući legalis ili plivazdravlje :-D

 

Ljudi koji nisu pravnici, a imaju iskustva sa sporovima često iz svog iskustva vuku tendenciozne zaključke o kvaliteti pojedinog suca ili suda, o tome da li ga je njegov odvjetnik prevario, o tome da su zakoni loši, da pojedino pravno pitanje treba rješavati na određeni način... Svi koji rade o odvjetništvu sigurno su imali prilike raditi sa takvim strankama :-)

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Svi koji rade o odvjetništvu sigurno su imali prilike raditi sa takvim strankama

 

nije lijepo od vas sto sve koji rade u odvjetnistvu proglasavate nemoralnim i pohlepnih individuama.

jer ako ste vi osobno zastupali stranku, naplacivali joj rocista i podneske, a cijelo vrijeme znali kako je taj spor osudjen na propast, pa sada nakon neuspjeha stranka sumnja kako ju je prevario odvjetnik (sto je istina), da su zakoni losi ili suci tendenciozni (sto vjerojatno nije istina), to jos uvijek ne znaci da su svi odvjetnici poput vas...

kad vec pravo niste savladavali citajuci legalis, drugi put neukim strankama koje vam dodju u kancelariju lijepo kazite da kao njihov odvjetnik smatrate da su sanse za uspjeh u sporu ravne apsolutnoj nuli, odbijete ih zastupati (i naplacivati to zastupanje po suludoj tarifi) i uvjeravam vas kako vise necete imati razloga zaliti se na "lose" klijente.

 

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Mislim da je moj post pogrešno i zlonamjerno protumačen.

 

Nikada u životu stranci nisam predočio stanje predmeta drugačije nego što sam ga sam smatrao i NIKADA nisam stranci rekao da će u sporu 100% uspjeti / 100% neće uspjeti jer to nitko ne može garantirati. Upravo o tome sam i govorio u prethodnom postu - nemoguće je dati kvalitetan pravni savjet na temelju šturog opisa situacije, bez ikakve dokumentacije na uvid i bez mogućnosti interakcije s klijentom. Iz tog razloga mi niti ne pada na pamet dijeliti pravne savjete ovim putem jer ako posao ne možeš napraviti kvlaitetno, bolje ga je niti ne započinjati.

 

Nadam se da će i Vas jednom dohvatiti stranka kojoj odmah kažete da nema smisla voditi parnicu jer je tužbeni zahtjev neosnovan, a ona ne želi priznati isti.

 

Ili stranka koja opiše činjenično stanje na način da prešuti presudne činjenice iako ste ju nekoliko puta pitali upravo o tim činjenicama, da bi na raspravi, na upit suda rekla upravo ono što joj ne ide u korist. I toj stranci neće biti jasno zbog čega je izgubila spor.

 

Ne znam da li ste Vi radili u odvjetnišvu, ali ako niste, vjerujte da je teško komentirati bilo čije radno mjesto i okolnosti o kojima je potrebno voditi brigu, posebno preko internetskog foruma.

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

NIKADA nisam stranci rekao da će u sporu 100% uspjeti / 100% neće uspjeti jer to nitko ne može garantirati.

 

zbog toga su ljudi ljuti na odvjetnike.

ako postoji određeno činjenično stanje, ili se pak može pretpostaviti da postoji određeno činjenično stanje, tada bi svaki odvjetnik temeljem toga mogao i morao jamčiti stranci da ukoliko se dokaže na sudu upravo to činjenično stanje da će ishod spora biti ovakav ili onakav.

 

ono što ja moram reći, da sam susreo i odvjetnike i suce koji ne znaju niti napisati tužbeni zahtjev, niti predložiti dokazni postupak.

 

gospodo oni nose titulu ODVJETNIKA!

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

zbog toga su ljudi ljuti na odvjetnike.

 

u pravu si, ali i on je u pravu. on doista nikome ne moze garantirati nista pa sve da je i bogom dan pravnik. jer koji nesretni vrag garantira da konkretna moralna okomica, unaprijed amnestirana od bilo kakve odgovornosti to jutro nece ustati na lijevu/desnu nogu (ili da ce na nju utjecati lijevi ili desni utjecaj) pa da nece presuditi onako kako se njoj prohtjelo? a onda neukoj stranci udar na zdravu pamet opravdati njenim nerazumijevanjem velebnih&dubokoumnih strucno-pravnichih dubioza...

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

ja samo hoću reći da bi svaka presuda trebala biti zasnovana na zakonu, međusobnom dogovoru stranaka koje prethode sporu i činjenicama.

 

prema tome zakon je isti za sve,dogovor je poznat a činjenice su takve kakve jesu.

 

prema tome ako nema nikakvih "iznenađenja" u postupku, presuda se mora predviti

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Ne smije se gledati ovako uopćeno da li se presuda mora predvidjeti ili ne iz razloga što postoji milijun različitih situacija i različitih viđenja tih situacija. Tako o jednoj stvari često odvjetnici suprotnih strana imaju potpuno oprečno mišljenje, a sudac opet presudi tako da npr. ne zadovolji niti jednu stranu potpuno, jer on ima svoje, treće viđenje te situacije. Mislim da niti jedan ozbiljan odvjetnik u većini predmeta, baš iz tih i mnogih drugih razloga neće sugerirati stranci 100 postotan uspjeh u parnici (naravno da mogu postojati izuzeci kad su stvari kristalno čiste, ali to je ipak rijetkost). Zamislite situaciju kad Vam Vaša stranka prešuti bitne činjenice misleći da time čini pametnu stvar, a onda na sudu bubne baš to, ili suprotne strana izvuče nekakav dokument iz 1962. koji u potpunosti pobija ono u što Vas je Vaša stranka uvjerila... To su stvari na koje se mora računati, a baš zato se ne može odvjetnik igrati Nostradamusa i predviđati presude.

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Tako o jednoj stvari često odvjetnici suprotnih strana imaju potpuno oprečno mišljenje, a sudac opet presudi tako

 

o da, jos jedna ljepota hr pravosudja, od tri pravnika svaki ima neku svoju viziju, a onda ne valja neuka stranka?! valja stranka, ne valjaju dva od tri pravnika jer lijepo kaze master - zakon je isti za sve.

 

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Ma samo pokušavam objasniti da je nemoguće, ali doslovno nemoguće predviđati presude u većini situacija, a već sad gore pojasnio zašto, jer ima toliko sitaucija koje se tijekom postupka mogu pojaviti da jednostavno ne možeš to predvidjeti kad ti stranka prvi put uđe u ured. I sto posto stojim iza toga da je praksa sasvim nešto drugo od idealistične teorije.

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

dobro, ako je problem u stranci onda razumijem.

 

ali neka mi netko pojasni.

kako netko (odvjetnik) može pripremati prijedlog za uknjižbu u gruntovnicu i da mu sud odbaci ili odbije prijedlog ili još gore pozove ga na ispravak?

 

ili

 

zašto samo vrlo rijetki odvjetnici u prijedlozima za određivanje ovrhe ne temelju vjerodostojne isprave u izreci predloženog rješenja navode o kojoj je točno vjerodostojnoj ispravi riječ? :-?:-?:-?

 

ili

kako odvjetnik može napisati žalbu i istaknuti pogrešnu primjenu materijalnog prava a niti viši ili revizijski sud to odbije?

ili

kako odvjetnik može napisati reviziju a iz vrijednosti spora se vidi da revizija nije dopuštena?

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

da ne bude da sam ja odvjetnik odvjetnicima, ali kad se već nikome ne da odgovarati probat ću ja, pa redom:

1. sud mu može odbaciti/odbiti prijedlog za uknjižbu zbog malih milijun razloga i zbog većine njih možda je odvjetnik kriv jer nije dobro izvršio uvid u ZK, ali postoji mogućnost i da odvjetnik nije kriv, kao npr. na sudu na kojem sam ja najčešće se radilo na način da bi ti mogao podnijeti pr. za uknj. na temelju presude za dio neke čestice, a prij. list za cijepanje te čestice bi dostavio naknadno (za par mjeseci, kad ti geodet izradi pr.list. na temelju presude) s pozivom na onaj Z broj pod kojim ti je zaprimljena presuda i s molbom da se ta 2 predmeta spoje i zajednički riješe. E, prije je zk odjel tako i radio, no od prije nekih 7-8 mjeseci su počeli potpuno drugačije. Sada rješavaju kronološki, bez spajanja predmeta, što znači kada dođe do tvog prijedloga sa presudom istog ODBIJE jer prijedlogu fali prijavni list i naknadno kad dođe do predmeta gdje si priložio pr.list. ODBIJE i njega, jer fali presuda. Na taj način statistički brže rješavaju predmete, kako bi se ministrica mogla pohvaliti na kraju godine kako su u tom i tom sudu smanjeni zaostali zk predmeti za par tisuća i sl...

2. nikad nisam vidio pr. za ovrhu bez pozivanja na ispravu, čak mislim da je to nemoguće i zaboraviti, jer ti je to osnov po kojem i tražiš ovrhu

3. u principu se svi žale zbog svih žalbenih razloga

4. revizija se može izjaviti i u nekim radnim sporovima bez obzira navrijednost spora, kao i kad je to izričito dopustio drugost. sud

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

3 valjda osnovano

 

je, kako ne...

zadnja nebuloza koju sam procitao je da se okrivljenik u prek. postupku koji *ima odvjetnika* zali protiv presude kojom su i on i suokrivljenik oslobodjeni prek odgovornosti.

kakav je to odvjetnik koji je dopustio takvo nesto (i koji je po svemu sudeci naplatio tu uzaludno-promaseno-nedopustenu zalbu)?!

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

na jednom topicu primjetio sam savjet da se stranka dogovori sa odvjetnikom da se odvjetnik naplati od dijela nakande štete koju dobije u sporu.

 

pitanja glase?

1. ako stranka izgubi spor da li bi u tome slučaju bila dužna platiti odjvetniku trošak zastupanja po tarifi?

 

2. da li priznati sudski trošak stranci, ako uspije u sporu, pripada stranci a odvjetniku samo nagrada u vidu uspješnosti u sporu?

 

3. u kojem slučaju bi ugovarnje postotka od uspješnosti naplate smatrao nedopuštenim?

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Prije svega, može se ugovoriti bilo što pod jednim uvjetom, a to je da odvjetnikov dio od UKUPNO OSTVARENOG USPJEHA (glavnica+kta+ trošak) ne može prijeći 30%.

 

1. U pravilu ne, to je i smisao takvog ugovora. Neki kolege čak strankama pokrivaju trošak suprotne strane u slučaju izgubljene parnice (naravno u tom slučaju i njihova nagrada za slučaj uspjeha je veća jer je i rizik veći).

 

2. U pravilu se posebno dogovori, korektno je precizno odrediti da se izbjegne bilo kakav naknadni nesporazum

 

3. Sve preko 30% je nedopušteno. Također, dopušteno je isključivo ugovoriti nagradu u novcu, a ne npr. kao nagradu za ostavinsku parnicu jedan od pet ostaviteljevih stanova/automobila.

 

I još da se osvrnem na neke gornje postove - kako je kolega Bojan naveo često se u praksi dogodi da više ljudi ima različite stavove o značenju pojedine norme. Ja ni ne mogu zamisliti da bi bilo drugačije. Ljudi, a tako niti pravnici nisu strojevi, a pravne norme su podložne tumačenju. U suprotnome, parnice se ne bi vodile pred sudovima i sucima već jednostavno staviš činjenice u stroj i on izbaci presudu :-D

 

Problem neujednačene prakse je jedan od većih problema s kojima se osobno u praksi ureda srećemo, relativno malo PRAVNIH PITANJA završi na Vrhovnom sudu. Institut dopuštanja revizije od strane ŽS nikada do sada nije usvojen, bez obzira što je s naše strane prilaagana različita praksa.

 

Skroz je iluzorno očekivati da će svaki pravnik jednako primjeniti istu pravnu normu na utvrđeno činjenično stanje. Uzmimo samo za primjer otkaz zog skrivljenog ponašanje ili izvanredni otkaz. Što je u pojedinom slučaju OPRAVDAN RAZLOG? Takvih je primjera bezbroj i upravo iz tog razloga je besmislena tvrdnja da je pravna norma jednoznačna. Ona bi takva trebala biti, ali nije. Dovoljno je da jedan te isti zakonski članak pročitate deset puta, jedanaesti puta možda Vam sine sasvim nova ideja što taj propis znači.

 

Izjavljivanje žalbe / revizije iz svih žalbenih razloga od zadnje izmjene ZPP-a stvarno više nema smisla. JEdino ako u 23,55 dežurnoj brzojavnoj službi predajete žalbu ;-)

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Ljudi, a tako niti pravnici nisu strojevi, a pravne norme su podložne tumačenju

 

jep, ljudi doista nisu strojevi... tako npr niti lijecnici nisu strojevi pa se ipak ne dogadja da se umjesto slijepog crijeva izvadi bubreg, ili se bar ne dogadja bez ikakvih posljedica po onoga tko je to ucinio.

glupiranje bez ikakvih posljedica je ekskluzivno pravo pravosudnih duznosnika i po mom misljenju upravo u toj privilegiji i njenoj zloupotrebi lezi najveci dio problema...

 

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

doista nisam siguran da se pravne norme mogu tumačiti - mogu se samo primjenjivati

 

da li se na koje činjenično stanje može primjeniti pravna norma to iznimno može biti predmet tumačenja

 

ali najgore je kad vještak utvrđuje činjenično stanje upotrebljujući pravnu normu bez izričite upute suda

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Uključi se u diskusiju

Možete objaviti sada i registrirati se kasnije. Ako imaš korisnički račun, prijavi se ovdje kako bi objavljivao s tim računom.

Posjetitelj
Odgovori na ovu temu...

×   Zalijepili ste sadržaj sa formatiranjem..   Ukloni formatiranje

  Only 75 emoji are allowed.

×   Your link has been automatically embedded.   Display as a link instead

×   Vaš je prethodni sadržaj vraćen..   Očisti

×   Ne možete direktno lijepiti slike. Prenesite ili unesite slike iz URL.



×
×
  • Napravi novi...

Važna informacija