Jump to content

temelji za ustavnu tužbu?


upitnik

Preporučene objave

Počet ću citiranjem Ustava:

Članak 54.

Svatko ima pravo na rad i slobodu rada.

Svatko slobodno bira poziv i zaposlenje i svakomu je pod jednakim uvjetima dostupno svako radno mjesto i dužnost.

 

A sada pitanje:

U većini društava pod državnom kapom, bilo da je država neposredni vlasnik ili je vlasništvo preneseno na za to formirano društvo, uprave se imenuju bez natječaja, a onda te uprave bez natječaja imenuju niže menadžere (šefove, direktore i sl.). Budući da se spomenuta radna mjesta popunjavaju proizvoljno na temelju odluke Skupštine odnosno Uprave, a da prethodno radna mjesta nisu ponuđena putem internih ili javnih natječaja, nije li to kršenje članka 54. Ustava RH? Nije li to temelj za svu silu ustavnih tužbi, jer tako popunjen radna mjesta nisu dostupna pod jednakim uvjetima svima?

 

Zna li netko odgovor na ovo pitanje?

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

dali osoba koja ima sss a druga všs a npr se javljaju na natječaj za posao koji propisuje neka ajmo reć tvrtka imaju iste uvjete? Nemaju.

d.O.o.-i koji su dijelom pod "državnom" kapom nisu upravno tijelo već se njihov rad usklađuje temeljem odredbi ZTD-a i ostalih zakonskih akata i odredaba.

 

Što znači da nije uvjet za određeno mjesto provesti javni natječaj itd.

 

 

Svatko ima pravo na rad i slobodu rada.

istina ali nema pravo na rad osoba kojoj je oduzeta poslovna sposobnost ili je izvršila kazneno djelo te joj se samim tim priječi vršenje rada (nakon nekog vremena da).

 

Osoba koja sklopi ugovor sa poslodavcem uređuje svoja prava i obveze prvotno kroz ugovor a isto tako prema važećem ZOR-u i ostalim zakonskim aktima i propisima.

 

 

Svatko slobodno bira poziv i zaposlenje i svakomu je pod jednakim uvjetima dostupno svako radno mjesto i dužnost.

istina i vraćam se na početak teksta nemože osoba koja ima SSS imati isto "Pravo" kao i osoba koja ima VŠS a prijavljuju se za posao koji zahtjeva VŠS.

Ustav je temeljni zakon, ali zato postoje i ini zakonski akti i propisis kako nebi došlo upravo do ovakvog samoponištenja ustavnih odredbi.

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Nije to bilo pitanje. Pitanje je bilo u tome da npr. 10 osoba ispunjava sve uvjete za biti članom uprave (VSS, radno iskustvo, dodatne vještine i sl.), ali budući da nema natječaja skupština izabere proizvoljno jednu od tih dostupnih 10 osoba, a ta izabrana osoba objektivno može biti i najlošiji izbor (npr. slabi radni rezultati). Dakle, ako nema natječaja s utvrđenim kriterijima kvalitete i ako se u upravu zapošljava proizvoljno na temelju stranačke pripadnosti, onda bi to mogao biti temelj za tužbu, ili ne bi????

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

upitnik je napisao:

Nije to bilo pitanje. Pitanje je bilo u tome da npr. 10 osoba ispunjava sve uvjete za biti članom uprave (VSS, radno iskustvo, dodatne vještine i sl.), ali budući da nema natječaja skupština izabere proizvoljno jednu od tih dostupnih 10 osoba, a ta izabrana osoba objektivno može biti i najlošiji izbor (npr. slabi radni rezultati). Dakle, ako nema natječaja s utvrđenim kriterijima kvalitete i ako se u upravu zapošljava proizvoljno na temelju stranačke pripadnosti, onda bi to mogao biti temelj za tužbu, ili ne bi????

 

Pa ukoliko se skupština društva usuglasi o nekoj osobi od famoznih 10 to je njihovo pravo garantirano društvenim ugovorom a u okvirima ZTD-a,OSIM ako u prvotnom društvenom ugovoru ili kasnijoj izmjeni ili aktu donešenom po skupštini je izričito navedeno kako i na koji način će se provoditi natječaj za eventualne kandidate.

 

Bez obzira pak na navedeno vi možete tužiti na ustavnom sudu, a koji će pak odlučiti vlastitim nahođenjem, objektivno i nepristrano dali je došlo do nepoštivanja određenog akta točnije da nije u skladu sa ustavnim člankom.

 

Vrtimo se oko istog.

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Moje pitanje odnosi se isključivo na članak 54. Ustava RH. Može biti pravo skupštine da ona izabere koga hoće, ali ako to nije ponuđeno svima koji ispunjavaju određene uvjete, onda je to kršenje Ustava. Jer, ako nije ponuđeno svima, onda niti nije svima jednako dostupno, onda je netko jednakiji od drugih (jer jede prasetinu s ministrom, npr.). Onda to pravo može biti u suprotnosti s pravom iz Ustava, a pravo iz Ustava veće je od zakonskih prava. Ima li netko s iskustvom mišljenje o tome?

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Uključi se u diskusiju

Možete objaviti sada i registrirati se kasnije. Ako imaš korisnički račun, prijavi se ovdje kako bi objavljivao s tim računom.

Posjetitelj
Odgovori na ovu temu...

×   Zalijepili ste sadržaj sa formatiranjem..   Ukloni formatiranje

  Only 75 emoji are allowed.

×   Your link has been automatically embedded.   Display as a link instead

×   Vaš je prethodni sadržaj vraćen..   Očisti

×   Ne možete direktno lijepiti slike. Prenesite ili unesite slike iz URL.



×
×
  • Napravi novi...

Važna informacija