ispravak ,dopuna tužbe

[bovu]

zbog šutnje administracije a u skladu sa čl.26 ZUP podnešena je tužba Upravnom sudu.

svojim rješenjem Upravni sud oglašava se stvarno nenadležnim za postupanje po tužbi .

Upravni sud ustupa predmet Općinskom sudu kao stvarno i mjesno nadležnom za daljnje postupanje.

svojim rješenjem Općinski sud vraća tužbu tužitelju radi ispravka i dopune.

ispravljena i dopunjena tužba je vračena dotičnom Općinskom sudu ali bez poslovnog broja.

Općinski sud otvara novi predmet.

tužbu dostavlja tuženika .

svoje očitovanje na tužbu tuženik dostavlja Sudu a isto očitovanje dostvlja se i tužitelju.

na raspravi u svezi nove tužbe utvrđeno je da je to u biti odgovor na tužbu iz prvog predmeta.

prekida se rasprava (zbog dvije tužbe na istoj osnovi)do rješenja po pitanju tih dviju tužbi.

šta je najpametnije učiniti u ovom slučaju .

prijedlog za povrat u prijašnje stanje(po prvom rješenju nije dostavljena odluka o obustavi postupka )

prijedlog o spajanju predmeta.

ili ?

[KronicnaStranka]

Ako su oba postupka formalno otvorena i na istom sudu, čini mi se da bi spajanje postupka bilo najjednostavnije, iako vjerojatno nije najpravilnije.

 

Vraćanje unatrag je proceduralno i administrativno u pravilu kompliciranije, pogotovo s obzirom na način na koji je postupak počeo.

 

Treba uzeti u obzir da se pri računanju rokova za podnošenje tužbe, ako je riječ u takvoj stvari, uzima u obzir rok kad je tužba podnesena Upravnom sudu. Ako bi taj postupak iz nekog razloga bio okončan bez odluke, rok za drugu tužbu bi se računao od dana podnošenja Općinskom sudu što bi moglo biti prekasno. Zato nikako ne zaustavljati postupak koji je počeo prvom tužbom, npr. formalnim povlačenjem tužbe u tom postupku.

[bovu]

i radi se o roku.

ako bi se tužba povukla tada nastupa apsolutna zastara potraživanja.(potraživanje iz 2000.g.)

[KronicnaStranka]

Sad uočavam da to komplicira stvar.

 

Prva tužba bi mogla biti odbačena jer nije ispravljena i dopunjena, a druga zbog podnošenja nakon roka.

 

Možda ipak povratak u prijašnje stanje da ispravci i dopune to i postanu. Ako i to nije prekasno?

 

Iz ZPP:

 

Članak 117.

Ako stranka propusti ročište ii rok za poduzimanje kakve radnje u postupku i zbog toga izgubi pravo na poduzimanje te radnje, sud će toj stranci na njezin prijedlog dopustiti da naknadno obavi tu radnju (povrat u prijašnje stanje) ako ocijeni da postoje opravdani razlozi za propuštanje.

Povrat u prijašnje stanje nije dopušten ako se propuštanje stranke može pripisati bitnoj povredi postupka zbog koje se može izjaviti pravni lijek.

Kad se dopusti povrat u prijašnje stanje, parnica se vraća u ono stanje u kojem se nalazila prije propuštanja i ukidaju se sve odluke koje je sud zbog propuštanja donio.

 

Članak 118.

Prijedlog za povrat u prijašnje stanje podnosi se sudu kod kojega je trebalo obaviti propuštenu radnju.

Prijedlog se mora podnijeti u roku od petnaest dana, računajući od dana kad je prestao razlog koji je uzrokovao propuštanje, a ako je stranka tek kasnije saznala za propuštanje - od dana kad je za to saznala.

Ako je stranka u pozivu za poduzimanje neke parnične radnje ili u pozivu za ročište bila upozorena na posljedice propuštanja, smatrat će se da je saznala za propuštanje onoga dana kojega je istekao rok u kojemu je radnju trebala poduzeti, odnosno onoga dana kojega je održano ročište na koje je pozvana.

Nakon proteka tri mjeseca od dana propuštanja ne može se tražiti povrat u prijašnje stanje.

Ako se povrat u prijašnje stanje predlaže zbog propuštanja roka, predlagač je dužan istovremeno s podnošenjem prijedloga obaviti i propuštenu radnju.

 

Ovdje bi radnja bila ispravak i dopuna tužbe.

 

Pogledati i članke iza 118.

 

U biti se radi o grešci suda:

 

Postojanje parnice

Članak 194.

Parnica počinje teći dostavom tužbe tuženiku.

U pogledu zahtjeva koji je stranka postavila u tijeku postupka parnica počinje teći od časa kad je o tom zahtjevu obaviještena protivna stranka.

Dok parnica teče, ne može se u pogledu istog zahtjeva pokrenuti nova parnica među istim strankama, a ako takva parnica bude pokrenuta, sud će tužbu odbaciti.

Sud će u tijeku cijelog postupka po službenoj dužnosti paziti teče li već druga parnica o istom zahtjevu među istim strankama.

 

Dakle, drugu parnicu sud bi trebao okončati odbacivanjem, a zahtjevom za povrat u prijašnje stanje bi tu drugu "tužbu" trebalo prihvatiti kao ispravljenu i dopunjenu tužbu u prvoj parnici.

[bovu]

tužba je ispravljena ,dopunjena i poslana u zakonskom roku i to istom sudu ali zbog nepostojana poslovnog broje dostavljena je drugom sucu.

od administracije je za očekivati da ne čitaju podneske

ali čitajuči tužbu sudac je mogao zaključiti da se radi o grešci i predmet potražiti po imenu tužitelj i tuženog.

i tako je u rješenju naveden pogrešan poslovni broj pa je prilikom uvida u spis isti trebalo tražiti po navedenim podacima(tužitelj-tuženik).

 

tužba nemože biti odbačena ako nije ispravljena zbog nepružanja pomoči suda.

kada sud traži ispravljanje tužbe treba stranci pružiti pomoć ( čl.11 ZPP)pa i pozvati stranku u prostorije suda radi pružanja pomoći.

stav Vrhovnog suda.

Rješenje

Broj: Rev 1083/01-2

[KronicnaStranka]

Ovo s nepružanjem pomoći je u redu, samo vam se možete desiti da sud tužbu odbaci, a vi se onda 3 godine žalite da bi se utvrdilo da sud nije pružio pomoć.

 

Jeste li pokušali porazgovarati sa sucem ili predsjednikom suda?