Jump to content

oporuka ili darovni ugovor ili neki drugi ugovor


hep29

Preporučene objave

Molio bih pomoč,

ovako,od moga djeteta krsna kuma udata je za čovjeka koji ima svoju djecu iz prvog braka (ko za vraga obadvoje odvjetnici).odlučila je da bi nakon svoje smrti ostavila kuću mome djetetu jer ona nema svoje djece,niti brata ni sestre.

Radi se o tome da kada se ona udala,kuća je bila dvojni objekat 1/2 kuće od njenog muža,a polovicu je ona otkupila od drugoga tipa na svoje ime i nakon toga je njen muž njoj poklonio i svoju polovicu i upisali su u teretovnici da on ima pravo biti u kući do svoje smrti.

sada se ta kuća rekonstruirala i napravljena 4 različita ulaza,s time da bi ona ipak ostavila 1 stančić njemu ili njegovima.

Mene zanima što da mi napravimo i kako da sastavimo neki dokumenat da ne bi poslje bilo nekakvih problema oko nasljedstva s time da ona ne želi da njen muž sazna to, niti da bi se nakon toga pojavila i njegova djeca u cijeloj toj priči.

Molim Vas da me uputit kome da odem i kako da riješim tu situaciju.

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

odvjetnica nezna kako da rješi problem napisan u ovom postu?

 

i ona bi trebala znati da muževa djeca, iz predhodnog braka,nisu njeni nasljednici, osim ako ih je usvojila.

jedino muž (ako je nadživi )može tražiti nužni dio iz njene osobne imovine.

oporukom mu ostavi 1 stan koji odgovara vrijednosti 1/4 njene imovine.

3/4 svoje imovine daruje kome hoće.

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Ne bi išlo.

 

Budući da gospođa nema djece, a pretpostavljam i da su joj roditelji umrli, njezin suprug - u slučaju da je nadživi - je jedini zakonski nasljednik. Kao nužni nasljednik ima pravo na polovinu zakonskog dijela što u konkretnom slučaju znači polovinu kuće, pa 1/4 ne bi zadovoljila njegovo pravo na nužni dio.

 

Osim toga, bilo bi dobro provjeriti detaljno upise njezinog vlasništva nad cijelom kućom.

 

Naime, napisali ste da je gospođa otkupila polovinu kuće od drugog suvlasnika. Ako je to učinila za trajanja braka, dakle nakon udaje, onda bi se moglo - ovisno o okolnostima - dokazivati da se radi o bračnoj stečevini i da je pola toga suprugovo. Naime, iako je vlasnik nekretnine osoba upisana u zemljišne knjige, kod bračne stečevine postoji iznimka toga pravila, odnosno valjani suvlasnik je i bračni drug iako nije upisan u zemljišne knjige.

 

Iz toga bi proizlazilo da je 1/4 kuće suprugovo temeljem bračne stečevine, neovisno o tome što je on polovinu koja je od ranije bila samo njegova poklonio supruzi.

 

Treba vidjeti na što se darovni ugovor točno odnosi i što točno u njemu piše.

 

S obzirom da je suprug nužni nasljednik, za njegovo isključivanje iz nasljeđivanja u obzir dolaze samo ugovori o dosmrtnom ili doživotnom uzdržavanju, ili kupoprodajni ugovor.

 

Iako se ugovori o uzdržavanju vrlo teško pobijaju, u ovom slučaju - budući da gospođa ima supruga koji i po zakonu ima obaveze uzajamne pomoći i uzdržavanja koje proizlaze iz bračnog statusa - bi se moglo pobijati i takve ugovore.

 

Što se tiče kupoprodajnog ugovora, teško bi ga bilo zatajiti od supruga osim ako kupac ne bi pristao da se ne upisuje u zemljišne knjige (a što ga se ne može spriječiti), a osim toga bi se i takav ugovor mogao napasti kao fiktivni, što bi zapravo i bio.

 

Koliko bi pobijanje spomenutih ugovora bilo uspješno, nemoguće je predvidjeti, ali situacija je izvrsna za dugogodišnje parničenje i odgovarajući prihod odvjetnika.

 

Ako bi suprug umro prije gospođe, onda njegova djeca kao njegovi nasljednici, uz nju, isto mogu postaviti ovo pitanje bračne stečevine kako sam opisao.

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

znači li to da ako ona odluči napisati ručno oporuku da pri čistoj svjsti i bla,bla,bla ostavlja to i to toj i toj osobi zakonski nema smisla je ako njen suprug nju nadživi on ma pravo raspolagati sa 1/2 kuće.

 

I zanima me još ako se on odrekao svoga djela kuće i imaju napravljenu darovnicu i provedena je u papirima tako da je ona vlasnik kuće, postoji upis pod teretom da on ima pravo do svoje smrti biti u njoj, da li njegova djeca mogu to osporiti ako ona ostavi kuću nekome drugome nakon svoje i njegove smrti.

uređeno: od hep29
dodatak
Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

odvjetnica nezna kako da rješi problem napisan u ovom postu?

 

i ona bi trebala znati da muževa djeca, iz predhodnog braka,nisu njeni nasljednici, osim ako ih je usvojila.

jedino muž (ako je nadživi )može tražiti nužni dio iz njene osobne imovine.

oporukom mu ostavi 1 stan koji odgovara vrijednosti 1/4 njene imovine.

3/4 svoje imovine daruje kome hoće.

 

nije ona odvjetnica nego suprugova djrca iz prvog braka

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Gospođo odite kod odvjetnika sa svim papirima koje ima vaša kuma i zatražite savjet što se može napraviti

Molio bih pomoč,

ovako,od moga djeteta krsna kuma udata je za čovjeka koji ima svoju djecu iz prvog braka (ko za vraga obadvoje odvjetnici).odlučila je da bi nakon svoje smrti ostavila kuću mome djetetu jer ona nema svoje djece,niti brata ni sestre.

Radi se o tome da kada se ona udala,kuća je bila dvojni objekat 1/2 kuće od njenog muža,a polovicu je ona otkupila od drugoga tipa na svoje ime i nakon toga je njen muž njoj poklonio i svoju polovicu i upisali su u teretovnici da on ima pravo biti u kući do svoje smrti.

sada se ta kuća rekonstruirala i napravljena 4 različita ulaza,s time da bi ona ipak ostavila 1 stančić njemu ili njegovima.

Mene zanima što da mi napravimo i kako da sastavimo neki dokumenat da ne bi poslje bilo nekakvih problema oko nasljedstva s time da ona ne želi da njen muž sazna to, niti da bi se nakon toga pojavila i njegova djeca u cijeloj toj priči.

Molim Vas da me uputit kome da odem i kako da riješim tu situaciju.

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Suprugova djeca su u svakom slučaju njegovi, i to nužni, nasljednici.

 

Što će činiti njegovu ostavinu u slučaju smrti ovisi o tome tko će od supružnika prvi umrijeti i o odgovoru na pitanje što je on i kako do sada prenio na svoju suprugu, a o čemu ste dali dva različita navoda.

 

Što se tiče darovanja, vrijedi slijedeće:

 

a) Izračunavanje vrijednosti nužnog dijela

 

Utvrđivanje vrijednosti ostavine

 

Članak 71.

 

(1) Vrijednost ostavine na temelju koje se izračunava vrijednost nužnog dijela utvrđuje se na sljedeći način:

 

1. Najprije treba popisati i procijeniti sva dobra koja je ostavitelj imao u času smrti, računajući tu i sve ono čime je raspolagao oporukom, kao i sve njegove tražbine, pa i one koje ima prema nekom nasljedniku, osim tražbina koje su očito nenaplative.

 

2. Od utvrđene vrijednosti dobara koja je ostavitelj imao u času smrti odbija se iznos ostaviteljevih dugova, iznos troškova popisa i procjene ostavine i troškova pokopa ostavitelja.

 

3. Tako dobivenom ostatku pribraja se vrijednost svih darova koje je ostavitelj učinio na bilo koji način nekom zakonskom nasljedniku bez obzira nasljeđuje li ostavitelja, pa i darova učinjenih nasljednicima koji se odriču nasljedstva, kao i onih darova za koje je ostavitelj naredio da se ne uračunaju nasljedniku u njegov nasljedni dio.

 

4. Tome se pribraja i vrijednost darova koje je ostavitelj u zadnjoj godini svoga života učinio drugim osobama koje nisu zakonski nasljednici, osim manjih uobičajenih darova.

 

(2) Neće se uzimati u ovaj račun te se neće pribrajati vrijednost darova učinjenih za postignuće općekorisnih svrha, kao ni darova koji se na temelju samoga zakona ne uračunavaju nasljedniku u njegov nasljedni dio.

 

Dakle, kad je riječ o darovanju, vrijednost nužnog dijela drugačije se određuje ako je izvršeno darovanje nekom od nasljednika odnosno trećoj osobi do godinu dana prije smrti ili ako je darovano trećoj osobi više od godinu dana prije smrti.

 

No, i takav se darovni ugovor može pobijati ako je predmet darovanja u nekom dijelu imovina koja ne pripada darovatelju.

 

Moram pojasniti da sam prethodno napomenuo da bi dio imovine mogao biti bračna stečevina više radi opreza, a ne što bi bilo je vjerojatno da je tako. Naime, u tom pogledu možete izvršiti provjeru i još pravovremeno popraviti ako štogod nije u redu ili nije jasno.

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

  • 2 mjeseci kasnije...

Poštovani,

Da li mi može netko dati savjet ili odgovor na moj problem.

Darivao sam kuću (prije devet godina) koja ima tri kata na svoje troje djece s klauzulom da ja i i moja supruga (sada pokojna) imamo pravo na doživotno uživanje. Ja sam se preselio u podrumu da njima bude kao lakše. Ja sam otišao u invalidsku mirovinu (1.400,00 kn - 450,00 kn obustave radi ovrhe) Nemam sredstava za život. Invalid sam 80%. Pokrenuo sam postupak za raskid ugovora o darivanju. Nisu htjeli nikakav sporazum pa će sad sud to rješavati. Kakva su moja prava po zakonu i kakve su mi šanse i u kojem periodu to može biti gotovo. Ako netko imam kakvo iskustvo molio bih za savjet ili sugestiju. Hvala.

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Članak 493. ZOO-a navodi dva osnovna razloga za opoziv darovanja, i to:

- ako darovatelj nakon ispunjenja ugovora o darovanju toliko osiromaši da više nema sredstava za svoje nužno uzdržavanje, a nema ni osobe koja ga je po zakonu dužna uzdržavati, međutim darovanje se može opozvati samo ako se dar ili njegova vrijednost još uvijek nalazi u imovini obdarenika, te ako se i obdarenik ne nalazi u oskudici glede svog uzdržavanja i uzdržavanja osoba koje je po zakonu dužan uzdržavati. Obdarenik nije dužan vratiti darako darovatelju osigura sredstva koja mu nedostaju za uzdržavanje u granicama opravdanih potreba.

- drugi razlog zbog kojeg darovatelj može opozvati darovanje jest gruba nezahvalnost obdarenika. Sukladno čl. 494. st. 2. ZOO-a, gruba nezahvalnost podrazumijeva da je obdarenik učinio prema darovatelju ili nekom od članova njegove uže obitelji kazneno djelo kažnjivo po kaznenim propisima, ili se teže ogriješio o zakonom utvrđene dužnosti prema darovatelju ili članu njegove uže obitelji. Nasljednik darovatelja može opozvati darovanje samo ako je obdarenik namjerno usmrtio darovatelja ili ga je spriječio da opozove darovanje.Darovanje se ne može opozvati zbog grube nezahvalnosti koju je darovatelj oprostio obdareniku. Odricanje od prava na opoziv zbog grube nezahvalnosti nema pravi učinak..

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Hvala na brzom odgovoru,

Obdareni tvrde da nemaju sredstava za moje uzdržavanje. Svi su zaposleni u svojim privatnim tvrtkama koje se bave ugostiteljstvom. Da li ja kao darovatelj imam pravo tražiti poništenje ugovora o darivanju ako oni ne žele prihvatiti ni privremenu mjeru? Napominjem da žive svi u kuću koju sam ja sagradio i njima darivao. Ja živim u podrumu u 35 kvadrata, oni svatko na svom katu. Jedino što plaćaju moje režije (voda, struja) i to je sve. Ja sam invalid 80% i nisam sposoban za rad.

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

  • 3 godina kasnije...

Sestra bi mogla potraživati udio u stanu poradi povrede nužnog dijela nakon smrti majke (ovo pod uvjetom da nije namirena u visini najmanje svog nužnog dijela).

 

Majka, s druge strane, bi mogla opozvati darovanje zbog jednog od zakonom predviđenih razloga (najčešće u praksi zbog grube nezahvalnosti obdarenika).

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Uključi se u diskusiju

Možete objaviti sada i registrirati se kasnije. Ako imaš korisnički račun, prijavi se ovdje kako bi objavljivao s tim računom.

Posjetitelj
Odgovori na ovu temu...

×   Zalijepili ste sadržaj sa formatiranjem..   Ukloni formatiranje

  Only 75 emoji are allowed.

×   Your link has been automatically embedded.   Display as a link instead

×   Vaš je prethodni sadržaj vraćen..   Očisti

×   Ne možete direktno lijepiti slike. Prenesite ili unesite slike iz URL.

  • Temu je nedavno pogledalo   0 korisnika

    • No registered users viewing this page.
  • Korisnici koji su trenuto na stranici



×
×
  • Napravi novi...

Važna informacija